<article>Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. - Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.</article>

Šef poslaničkog kluba Socijaldemokrata (SD) i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša komentarisao je nedavno objavljene podatke MONSTAT-a o rastu BDP-a.
- Ukoliko analiziramo rast BDP-a u prethodna četiri kvartala, prema određenim proračunima rast BDP-a u 2024. je oko tri odsto, iako je Vlada projektovala na 3,8 odsto. Ako tako bude, to će biti najmanji godišnji rast BDP-a u posljednjih osam godina (naravno, zbog korone je ‘20 izuzetak) - istakao je Mugoša.
On navodi da su u pitanju indikativni podaci, “koji još jednom ukazuju na neophodnost diverzifikacije ekonomije i poboljšanja njene konkurentnosti” i podsjeća da je u prošloj godini zabilježena najmanja pokrivenost uvoza izvozom u posljednjih 15 godina, samo 15,1 odsto i najveći spoljnotrgovinski deficit u posljednjih 15 godina, oko 3,5 milijarde eura. 
Ukazuje i da je u prethodnih nekoliko godinama investiciona aktivnost ostvarila negativni trend, odnosno smanjuje se udio bruto investicije u osnovna sredstva u BDP-u, što sve dodatno potencira hitnost preduzimanja sistemskih, odnosno strukturnih reformi kada je crnogorska privreda u pitanju.
Prema Fiskalnoj strategiji crnogorski BDP će prosječno rasti 3,7 odsto u naredne tri godine, uz činjenicu da relevantne međunarodne institucije predviđaju sporiji rast od navedenog. 
- Međutim, ukoliko želimo da do 2050. godine dostignemo današnji prosječni nivo BDP-a zemalja EU, naš BDP bi prema određenim projekcijama realno morao rasti oko šest odsto prosječno godišnje. Logično je da će u istom periodu rasti i BDP zemalja EU, što znači da ni tada nećemo biti na istom nivou, ali bismo svakako bili bliži nego što smo danas - zaključuje Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Boris Mugoša

MONSTAT

Ekonomija

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Na rukovodećim mjestima u pojedinim organizacionim jedinicama Uprave policije su ljudi koji su kupili diplomu. Imamo slučaj čovjeka koji je završio, vjerovatno neki „dopisnički“ fakultet u Brčkom, a po evidencijama granične policije nikad nije bio u Bosni i Hercegovini. Imamo i policijske starješine koje su završile četvorogodišnju Kriminalističko-policijsku akademiju u Beogradu, koje žele da eliminišu - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E stručnjak za bezbjednost i bivši policijski funkcioner, Nikola Janjušević.
Bijeg Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo u bjelopoljskom selu Sokolac, nesposobnost da se u višestrukom ubistvu na Cetinju prvog januara zaustavi Aco Martinović, nesposobnost da se u trag uđe čovjeku sa bogatim policijskim dosijeom, osumnjičenom za silovanje maloljetne djevojčice… slučajevi su koji su se dogodili u razmaku od svega nekoliko mjeseci u Crnoj Gori, a zbog kojih se otvara pitanje učinkovitosti bezbjednosnog sekotra, odnosno, stručnosti. Nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije, stručnjak za bezbjednost, Nikola Janjušević kaže da je partijsko kadriranje u policiji način da se sektor bezbjednosti dodatno uruši.
- Nažalost, na pojedinim ključnim mjestima u Upravi policije, ali i u regionalnim centrima, policijske starješine sa kupljenim diplomama. Oni nemaju kapacitet da obavljaju poslove. To će se sigurno dugoročno odraziti na sistem bezbjednosti u Crnoj Gori - kaže Janjušević.
<h2>Sporni član Zakona o unutrašnjim poslovima</h2>
Tvrdi da ima saznanjima o tome da određen broj policijskih starješina, u poslednje vrijeme, preživljava torturu, a sve su skladu sa, kako kaže, famoznim članom 162 Zakona o unutrašnjim poslovima. Objašnjava da po tom članu ministar unutrašnjih poslova formira Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji policijskih službenika. Prijedlog za provjere Komisiji daje neposredni rukovodilac policijskog službenika ili straješine. Komisija, zatim, od Agencije za nacionlanu bezbjednost traži mišljenje o eventaulnim bezbjednosmim smetnjama za policijske službenike. ANB ima rok od 90 dana da se izjasni, a ukoliko to ne učini smatra se da policijski službenik nema bezbjednosne smetnje.
- Simptomatično je i to što je prije godinu ANB dostavila Komisiji negativno mišljenje za određeni broj policijskih starješina. Izvještaj je, potom, Komisija dostavila ministru unutrašnjih poslova, koji je bio dužan da ga, po članu 162 Zakona o unutrašnjim poslovima, predstavi Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore, kao i direktoru Uprave policije. Ono što je, za mene, najsimptomatičnije u ovom članu 162 je zadnji stav koji kaže da nakon provjera, neposredni rukovodilac obavještava policijskog službenika o bjezbjednosnim smetnjama (policijskih službenika), ali ne mora da ga upozna sa razlozima zbog kojih te smetnje postoje. Konsultovao sam se sa kolegama za ustavno pravo, i mislim da bi starješine koje su dobile negativne provjere za bezbjednosne smetnje trebalo Ustavnom sudu da predlože ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 162 Zakona o unutrašnjim poslovima - rekao je Janjušević.
Godinu od provjere Komisije disciplinski tužilac je na, kako kaže, volšeban način, tražio zahtjev za pokretanje postupka kod disciplinskog sudije MUP-a. Janjušević smatra da se situacija može porediti sa pravnim postupkom u kojem onaj koji je pod optužnicom, ne zna koji su to dokazi zbog kojih mu se neko krivično djelo stavlja na teret.
- Mene ovo podsjeća na ‘48. godinu. Nije za šalu, ali da je živ čuveni reditelj Živko Nikolić napravio bi film za Oskara o dešavanjima iz policije. Na spisku starješina crnogorske policije koji su dobili suspenziju, ili eventualno otkaz u disciplinskom postupku, vidio sam četvoricu starješina koji su bili u sektoru kojim sam rukovodio. Ponosan sam što su takvi ljudi bili pod mojim rukovodstvom. Pola od tih starješina završili su Policijsku akademiju u Beogradu - jedan od najpriznatijih fakulteta iz sektora bezbjednosti. Dakle, imamo obrazovane straješine koje žele da eliminišu, a s druge strane, imamo situaciju u kojoj su na rukovodećim mjestima, u pojedinim organizacionim jedinicama Uprave policije, ljudi koji su kupili diplomu. Takav je slučaj čovjeka koji je u Brčkom završio neki „dopsinički“ fakultet, a po evidencijama granične policije nikad nije bio u Bosni i Hercegovini - podjseća Janjušević.
<h2>Gaženje ljudskih prava</h2>
Smatra da je riječ o brutalnom načinu gaženja ljudskih prava i sloboda četvorice službenika, profesionlaca.
- U članu 162 navodi se da se za bezbjednsne smetnje u radu u policijskom zvanju smatraju korišćenje droga, saradnja sa teroristima, saboterima, bezbjedno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa. Zamislite tu ljagu na karijerne policajce, da koriste opojne droge i da sarađuju sa teroristima, saboterima i članovima organizovanih kriminalnih grupa. Zašto protiv ovih njih, sad javno prozivam, menadžment unutrašnjih poslova nije podnio krivične prijave? Neće da podnesu, jer bi nadležno tužilastvo reklo da nema materijalnih dokaza, pa hoće na bazi operativnih informacija da ljude suspenduju ili ostave bez posla - objašnjava nekadašnji pomoćnik direktora Uprave policije.
Janjušević kaže da bi novi menadžment ANB-a trebalo da napravi reviziju bezbjednosnih provjera.
- Ne možete nekoga da sudite, da ga suspendujete, a da taj policijski starješina, policijski službenik ne zna o čemu je riječ. Agencija se tu zaštitila, oni imaju neka operativna saznanja, ne ulazim u to kako su do njih došli, ali to nijesu materijalni dokazi. U svim policijskim organizacijama imate takozvane “prljave policajace“, a oni su u crnogorskoj policiji manjina. Trenutni menadžment MUP-a želi da kaže da su u nekadašnjem menadžmentu Uprave policije i MUP-a bili kriminalci. To nije tačno - naglasio je Janjušević.
Kaže i da selektivni pristup u bezbjednosnim provjerama može da bude katastrofalan po sam sektor bezbjednosti.
- Ako targetirate određene starješine crnogorske policije i policijske službenike zbog nekih političkih razloga, iako po Zakonu o unutrašnjim poslovima oni ne mogu da budu članovi političke partije, niti politički djelovati, onda se taj argument gubi… Četvorici policijskih službenika sam bio straješina više od 10 godina i to su časni, čestiti i pošteni službenici. Sramota je da se menadžment Uparave policije obračunava sa njima na ovakav način. Ali, znate kako se sve okreće. Misle da će na tim pozicijama ostati dovijeka, a neće. Neko će sjutra da odgovara za zloupotrebu službenog položaja i zbog toga što je u ovakvu situaciju doveo policijske službenike i njihove porodice - zaključio je Janjušević.

Janjušević: Dešavanja u policiji podsjećaju na ‘48.

Neznanje i nezainteresovanost nosilaca pravosudnih funkcija ili nešto gore od toga, utamničiće, sudeći prema dostupnim informacijama, mladu Podgoričanku koja vodi više postupaka pred crnogorskim institucijama – od tužilaštva i suda do socijalnih službi i resornog ministarstva, pokušavajući da dokaže da je njena maloljetna kćerka žrtva fizičkog zlostavljana svoga oca, zbog čega odbija da je preda bivšem suprugu. Do sada je „nakupila“ 45 dana zatvorske kazne, po odlukama Osnovnog suda u Podgorici. - Ne mogu bivšem suprugu da predam naše dijete, iako je presudom naloženo da ona treba da boravi i kod njega. Kako da mu predam kćerku, kada se od njega vrati sa modricama i prestravljena. Jednostavno, ne mogu. Porazno je da pravosuđe, ali i socijalna služba u ovakvim slučajevima reaguju sporo, a na mom primjeru i na štetu moje maloljetne kćerke. To je neprihvatljivo i kosi se sa domaćim zakonodavstvom i međunarodnim normama. Crna Gora je potpisnica Istanbulske konvencije, ali naši pravosudni organi je ne poštuju – kategorična je sagovornica Portala ETV. Ona je bivšeg supruga prijavila i zbog prijetnji koje joj je u februaru upućivao u više navrata. - Upućivao mi je prijetnje po život, a tužilac Marko Ivanović me nije ni saslušao, niti obavijestio o ishodu, nego je prekršajno kvalifikovao djelo i to sam saznala kada sam pošla kod njega da se interesujem za predmet – priča ona. Do danas nije dobila ni odgovor na žalbu koju je podnijela Vijeću troje sudija Osnovnog suda u Podgorici na rješenje o odbijanju prijedloga za određivanje privremene mjere kojim je ona tražila da sud zabrani kontakt njene kćerke s ocem, a nakon što je podnijela krivičnu prijavu protiv njega zbog zlostavljanja đeteta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311220320_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250311220320_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud Podgoirca"><figcaption>OGORČENA NA PRESUDE: Osnovni sud u Podgorici</figcaption></figure>  Neshvatljivo joj je da je sud odbio njen prijedlog, bez obzira na to što je, kako kaže, dostavila nesumnjive dokaze o nasilju nad đetetom. - Sud je bio dužan da, shodno načelu hitnosti i zaštite najboljeg interesa djeteta, donese odgovarajuću privremenu mjeru kako bi spriječio nastavak nasilja i zaštitio dijete – istakla je ona u žalbi. Kaže da je neshvatljivo da institucije ne reaguju iako je dostavila medicinsku dokumentaciju koja dokazuje da je njen bivši suprug fizički zlostavljao njihovu kćerku dok je boravila kod njega. - ...specijalista hirurg pregledao je dijete i sačinio nalaz u kojem je konstatovano da dijete ima modrice, hematome i povrede koje su svježe i uzrokovane fizičkom silom – piše u žalbi i ističe se da je taj nalaz dostavljen sudu 21. februara, sa drugim dokazima, uključujući i dokaze o vođenju krivičnog postupka protiv oca. Postupanje suda, kategorična je ona, suprotno je najboljim interesima djeteta, jer je, uprkos dostavljenim dokazima o novom nasilju, odbio prijedlog za određivanje privremene mjere, pozivajući se na procesne razloge. - Ovakav pristup je u suprotnosti sa načelom hitnosti i dužnošću suda da u porodičnim sporovima postupa prvenstveno u interesu djeteta – ističe naša sagovornica. Upozorava da je privremena mjera morala da se donese, jer je zakon decidiran da se ona donosi „kada postoji opasnost da bi moglo doći do nenadoknadive štete – u ovom slučaju nastavka nasilja nad djetetom“. Kategorična je i da je sud zanemario član 62 stav 1 Porodičnog zakona Crne Gore, koji propisuje da sud mora postupati u najboljem interesu djeteta, pri čemu je nasilje nad djetetom razlog za ograničavanje ili zabranu kontakta. - Kad institucije ne reaguju ja moram da se borim kako znam i umijem, jer kao majka nemam pravo da dozvolim da moja kćerka boravi kod oca koji je tuče, jer to može ostaviti dalekosežne, možda i nepopravljive posljedice po njenu sigurnost i psihičko zdravlje – dodaje naša sagovornica, koja nema dilemu da sud krši osnovna prava njenog đeteta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250127220152_01d710f8cde5935921d8f55fbb97b50c85877183a6cf58be1b8bd710e1fe977e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250127220152_01d710f8cde5935921d8f55fbb97b50c85877183a6cf58be1b8bd710e1fe977e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Duško Milanović"><figcaption>PRIHVATIO ZAHTJEV ZA RAZGOVOR: Duško Milanović(Photo: Pobjeda/Dobrilo Malidžan)</figcaption></figure>  Ova zabrinuta majka slala je više od 10 urgencija pravosudnim institucijama, a prije neđelju dana razgovarala je sa rukovodiocem Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Duška Milanovića koji joj je, kaže, obećao da će u postupku pred ovom institucijom angažovati osobu za podršku njenoj kćerki, odnosno psihologa. - Istog dana podnijela sam zahtjev tužiteljki Dajani Nikpaljević Knežević za hitno angažovanje lica za podršku za dijete i hitno saslušanje svjedoka nasilja, ali sam do sada samo ja saslušana. Ćute na moje urgencije, a očekujem da će mi zatvorska kazna narednih dana narasti – kaže ona. Bez odgovora su je ostavili i predsjendica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović i Sudski savjet kojima je uložila žalbu na postupanje dvoje sudija u njenim predmetima – Nine Ojdanić i Miloša Jokanovića, odnosno u slučaju Jokanovića ona zahtijeva da mu se naloži hitno postupanje. Sutkinja Ojdanić 28. februara donijela je presudu kojom je odbila određivanje privremene mjere, odnosno da zabrani kontakt oca sa kćerkom. Istom presudom odbijen je i njegov zahtjev da se roditeljsko pravo povjeri njemu ili da imaju zajedničko starateljstvo nad kćerkom. - Dijete mi je reklo da ga je otac tukao. Prijavu sam podnijela policiji, Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Centru za socijalni rad. Istog dana odvela sam dijete na ljekarski pregled u Klinički centar Crne Gore, gdje su ljekari konstatovali sljedeće povrede: modricu na desnom čeonom predjelu (8x8 mm), modricu na desnom obrazu, modricu na desnom slabinskom predjelu (1,5 cm). U nalazu ljekara jasno stoji da su u pitanju povrede nanesene tupim predmetom i da su nastale usljed djelovanja spoljne sile – kazala je ona Portalu ETV 24. februara. Njen bivši suprug ranije je osuđivan zbog prijetnji našoj sagovornici i uhođenja, zbog čegfa mu je bila izrečena i mjera zabrane prilaska. I dok ova mlada Podgoričanka „bije bitke“ sa institucijama i gomila zatvorske kazne zbog odbijanja da dozvoli kontakt kćerke sa ocem, jer se plaši za njeno zdravlje, i fizičko i psihičko, odgovorni ne reaguju. Ali, reaguje njen bivši suprug, koji preko svoje advokatice pokušava da zastraši Portal ETV i ućutka nas optužujući nas za kršenje prava djeteta. Zahtijevali su i da uklonimo tekst koji smo objavili 24. februara. Portal ETV nastaviće da prati slučaj mlade Podgoričanke koja se godinama bori sa institucijama u pokušajima da ih privoli da rade svoj posao po slovu zakona i međunarodnim konvencijama na čije poštovanje se naša država obavezala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250311220320_332fae531312fc40a99c60db41f1703eb5d7e3dd55375772885cebd3d1044076.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250311220320_332fae531312fc40a99c60db41f1703eb5d7e3dd55375772885cebd3d1044076" data-rendition-name="original" width="1440" height="1440" loading="lazy" alt="Istanbulska konvencija"><figcaption>Ilustracija</figcaption></figure>

Podgoričanki prijeti utamničenje, jer odbija da preda dijete ocu za kojeg tvrdi da je nasilnik

Sjedinjene Američke Države (SAD) treba da ubijede Rusiju da prihvati 30-dnevni prekid vatre predložen tokom ukrajinsko-američkih pregovora u Saudijskoj Arabiji, kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

- SAD treba da ubijede Rusiju da to uradi - rekao je Zelenski u svom dnevnom obraćanju na društvenim mrežama, dodajući da Ukrajina na predlog o primirju gleda – pozitivno.

On je, kako prenosi AFP, kazao da Ukrajina prihvata taj predlog i da je spremna na takav korak.

- Poslije sastanka ukrajinskih i američkih predstavnika u Džedi, SAD razumiju naše argumente i naše predloge - rekao je Zelenski, koji je zahvalio američkom kolegi Donaldu Trampu na konstruktivnom razgovoru.

- Ukrajina je spremna za mir. Rusija mora da pokaže da li je spremna da okonča rat, ili želi da ga nastavi - dodao je Zelenski.

Ukrajina podržava predlog SAD za 30-dnevni prekid vatre sa Rusijom, pri čemu su SAD pristale da ukinu ograničenja na vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka, navodi se u večeras objavljenom zajedničkom saopštenju, poslije razgovora dvije strane u Saudijskoj Arabiji.

- Poslije razgovora u Džedi, gradu na Crvenom moru, dvije strane su se takođe složile da sklope, što je prije moguće, sporazum o ukrajinskim mineralnim resursima - navodi se u saopštenju.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc izrazio je večeras nadu u okončanje rata u Ukrajini, nakon što je Kijev prihvatio 30-dnevni predlog primirja sa Rusijom i pregovore.

- Prešli smo sa pitanja da li će se rat završiti na pitanje kako će se završiti - rekao je Volc novinarima poslije jednodnevnih razgovora u Džedi.

Zelenski: SAD treba da ubijede Rusiju da prihvati prekid vatre

Dan Sabag, urednik za odbranu i bezbjednost
Odjednom, lopta je u ruskom dvorištu. Tok američkih obavještajnih podataka i vojne pomoći Ukrajini biće obnovljen – a od Kremlja se traži da pristane na 30-dnevni prekid vatre na koji je Kijev već Amerikancima dao pristanak.
Ovo je vrtoglavi preokret u odnosu na sukob Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa u Ovalnom kabinetu i na očigledno odustajanje Bijele kuće od strategije da jednostavno vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati mirovni sporazum. Sada se, prvi put, od Rusije traži da napravi obavezujući korak, iako nije jasno šta će uslijediti ako na to pristane.
Najavljujući mirovni prijedlog u Saudijskoj Arabiji, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da se nada da će Rusija prihvatiti mirovni sporazum „kako bismo mogli da pređemo na drugu fazu ovoga, a to su pravi pregovori“.
To ostavlja mnogo prostora za tumačenje. Rusija je takođe insistirala na prekidu vatre, ali je Kremlj želio da on bude praćen izborima u Ukrajini prije bilo kakvih potpunih pregovora o teritoriji i budućoj bezbjednosti Kijeva.
Ukrajina, s druge strane, želi snažne bezbjednosne garancije kako bi izbjegla nastavak rata, uključujući prisustvo evropskih mirovnjaka na terenu, čemu se Rusija do sada protivila. Otvoreno pitanje, možda, jeste da li bi mirovnjaci mogli da uđu u Ukrajinu tokom perioda prekida vatre, ali to je spekulativno.
Sve do utorka, kada su razgovori između američkih i ukrajinskih delegacija dali rezultate, situacija na bojnom polju nije izgledala kao da ide u korist prekida vatre. Odluka Ukrajine da u ponedjeljak uveče izvede napad dronovima na Rusiju jasno je pokazala da njeni vojni kapaciteti još nisu značajno oslabljeni zbog pauze u isporuci američkih obavještajnih podataka. Takođe, bio je to agresivan pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu da pristane na mir.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Ukrajina napala sa 337 dronova, od kojih je 91 bio usmjeren na Moskvu i okolni region. Prijavljeno je da su tri osobe poginule, sva četiri aerodroma u glavnom gradu Rusije morala su biti zatvorena, a lokalna protivvazdušna odbrana nije bila u potpunosti efikasna u odbijanju napada.
Nekoliko stambenih zgrada vidljivo je oštećeno, ali ne previše ozbiljno. Regionalni guverner Moskve rekao je da su dvije osobe poginule na parkingu u blizini fabrike za preradu mesa u Domodedovu, osam kilometara od aerodroma. Fragmenti drona pali su na tlo, zapalivši automobile malo poslije pet ujutro, napisao je Andrej Vorobjov na svom Telegram kanalu. Kasnije je prijavljeno da je treći muškarac preminuo.
Napadi na civilne ciljeve nikada nisu poželjni, iako se slike nisu bitno razlikovale od onih iz ukrajinskih gradova koje su ruske bombe pogađale svake noći u posljednje tri godine. Rusija je u posljednje vrijeme takođe pojačala obim napada dronovima – u ponedjeljak je lansirala 126 dronova tipa Šahed, kao i druge, mamce-dronove, u Ukrajinu, zajedno s balističkom raketom.
Borbe na frontu već neko vrijeme idu u korist Rusije, ali ne dramatično niti odlučujuće. U četvrtak prošle sedmice, dan nakon što su SAD potvrdile odluku o obustavi obavještajnih podataka, Rusija je uz pomoć sjevernokorejskih trupa pokrenula napor da povrati ostatak oblasti Kursk pod kontrolom Ukrajine.
To je primoralo branioce da se povuku između 6,5 i 13 kilometara i uđu u predgrađe Sudže, sela koje je Ukrajina okupirala od avgusta. Međutim, taj uspjeh može biti rezultat snažnog napada, a ne početak rasula uzrokovanog privremenim odsustvom obavještajnih podataka. To znači da će ruski napredak u sektoru Kursk vrlo vjerovatno nastaviti ako ne dođe do prekida vatre.
Ipak, diplomatski momentum iznenada je na strani Ukrajine, iako, s nepredvidivim Donaldom Trampom u igri, nije jasno koliko će to trajati. Oko milijardu dolara američke vojne pomoći sada je potencijalno odblokirano, dok se ključne funkcije za oružje poput lovaca F-16 vjerovatno ponovo uspostavljaju – a neposredne nade Kremlja da iscrpi Kijev na frontu su osujećene.
&nbsp;

Vrtoglavi preokret u odnosima SAD i Ukrajine - sve oči uprte u Rusiju

&nbsp;Informacija Televizije E i Portala ETV od prije dva dana - o planovima ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i vršioca dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da iz policije, kroz brojne isforsirane i nezakonite disciplinske postupke, otjeraju politički nepodobne službenike - izazvala je burnu reakciju unutar MUP-a. &nbsp; KRIVIČNE PRIJAVE &nbsp; Devetorica dugogodišnjih starješina iz regionalnog centra ,,Sjever”, koji su nedavno dobili poziv za pokretanje disciplinskog postupka 17. marta, podnijeće kolektivnu krivičnu prijavu protiv više ovlašćenih policijskih službenika, saznaje Portal ETV. &nbsp; Targetirane starješine, protiv kojih pokrenuti su disciplinski postupci, ocjenjuju da je sve urađeno protivno Zakonu o unutrašnjim poslovima, Pravilniku o utvrđivanju diciplinske odgovornosti i Zakonu o upravnom postupku. Istovremeno tvrde i da je sve urađeno bez prethodnog upoznavanja službenika i bez uzimanja izjave na zapisnik kao obavezujuće dokazne radnje. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306190328_525b6a51c942c44a51b0349cea72f3beced4b7d5cdcdf2e4c225800a703dec06" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova"> <figcaption>BURA U POLICIJI: Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izvori naše redakcije ističu da će krivičnu prijavu podnijeti ove doskorašnje starješine: Marjan Račić, Predrag Kukalj, Radun Stojanović (sva trojica su svojevremeno bili na čelu Centra bezbjednosti Berane), Džemal Šabović, bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Plav, Radosav Tomčić, bivši načelnik CB Bijelo Polje, Almir Ćatović, bivši komandir stanice policije CB Bijelo Polje, Sead Husović, bivši komandir stanice policije OB Rožaje, Danko Gogić, bivši pomoćnik načelnika CB Bijelo Polje i Dejan Petrović, bivši komandir stanice policije Odjeljenja bezbjednosti Plav. MILOVAN PAVIĆEVIĆ PRVA META Televizija E i Portale ETV su već izvijestili da je bivši načelnik Centra bezbjednosti Milovan Pavićević, sada neraspoređeni službenik Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio poziv za disiplinski postupak za danas, 6. marta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250306190328_39f512ad2ceb758ca8e30045b31fd5ad534b7bed2eb268f509e30594b200a494" data-rendition-name="original" width="1280" height="800" loading="lazy" alt="NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević"> <figcaption>NA UDARU POLITIKE: Milovan Pavićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U pozivu uopšte nije naznačeno zbog čega mu se disciplinski sudi, da li se i kako ogriješio o pravila ponašanja i policijski kodeks. Kako smo izvijestili prije dva dana, Pavićević je samo jedan od policijskih službenika koji se našao na spisku nepodobnih koji su sredinom prošle godine počeli da prave ministar unutrašnjih poslova Šaranović i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Šćepanović. &nbsp; Nakon konačnog odlaska Zorana Brđanina sa čelnog mjesta u Upravi policije, Šaranović i Šćepanović su krenuli u akciju čišćenja policije od, kako su to nezvanično nazvali, ,,ljudi bivšeg režima”. &nbsp; Za izvođenje akcije svojim ljudima od povjerenja u Upravi policije i ANB-a naznačili su da, koristeći zaštićeni kanal info streem, unose kompromitujuće informacije o politički nepodobnim službenicima, čak i ako te ocjene nemaju utemeljenja u činjenicama. &nbsp;&nbsp; Prema saznanjima Portala ETV, načelnik Odjeljenja za koordinaciju, podršku i razvoj rada policije Đorđe Peković neposredni je rukovodilac koji predlaže pokretanje, kako ističu naši izvori iz policije, nezakonitog disciplinskog postupka protiv većine policijskih službenika. Peković je, ističu izvori naše televizije, u prijateljskim, kumovskim odnosima sa vršiocem dužnosti direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića. &nbsp; A poziv za već pokrenuti disciplinski postupak - javnu raspravu - policijskim službenicima upućuje Ljubica Damjanović koja je prethodno prihvatila nepotpune spise predmeta od strane disciplinskog tužioca. Time je akcija politički motivisanih disciplinskih postupaka ušla u direktno kršenje obaveznih zakonskih i podzakonskih obavezujućih procedura. &nbsp; Upravo zato je, prema informacijama Televizije E, bivši načelnik CB Podgorica Milovan Pavićević već angažovao advokata koji priprema krivične prijave protiv svih koji su postupali mimo zakona. &nbsp; Ta najava je, prema saznanjima naše redakcije bila poticaj i ostalim nekadašnjim policijskim starješinama da se od politički najavljenih čistki brane kontranapadom – podnošenjem kolektivnih i individualnih krivičnih prijava. &nbsp; PRIJAVE PROTIV ĐURĐEVIĆA &nbsp; Kako ističu izvori naše redakcije, krivična prijava će biti podnijeta protiv Harisa Đurđevića, aktulenog načelnika Regionalnog centra ,,Sjever” koji je, tvrde targetirane starješine, neovlašćeno preuzeo obavezu neposrednog rukovodioca i protivno zakonskim i podzakonskim propisima, predložio disciplinskom tužiocu pokretanje disciplinskog postupka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250306190328_03d0f6eaf3e7ece454d5ff70da584487d581d906574254c06006afc407e60f45" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt='DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"'> <figcaption>DA LI RADI PO ZAKONU ILI PO UPUTSTVIMA: Haris Đurđević, načelnik reionalnog centra ,,Sjever"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prijavom će biti, kao i u slučaju starjšeina Milovana Pavićevića, obuhvaćena i predsjednica disciplinske komisije Ljubica Damjanović, kao i svi članovi disciplinske komisije. &nbsp; VOLKOV: POSTUPCI BEZ OBRAZLOŽENJA &nbsp; Advokat Mihailo Volkov za Portal ETV i Televiziju E ističe da je upoznat sa dešavanjima u MUP-u i Upravi policije i sve doživljava, citiramo, ,,kao neki trik-pokušaj Ministarstva unutrašnjih poslova da skrene pažnju sa onoga što zaista treba biti tema u ovom momentu”.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250306190332_72e652edca10f3bf325d5236f73c1da268c9f5fc761e869204d71948c4b05668" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov"> <figcaption>KARIKIRANJE ZAKONA: Advokat Mihailo Volkov(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  – Određeni broj policijskih službenika angažovao me je kao punomoćnika u dvije pravne stvari: u disciplinskim postupcima koji se vode protiv njih, a određeni broj policijskih službenika je zavrijedio da dobije i rješenje o privremenom udaljenju sa rada tzv suspenzija. I jedan i drugi segment u ovoj pravnoj stvari je besmislen i potpuno nezakonit – ističe poznatii advokat. Zakon o unutrašnjim poslovima izričito propisuje da se u slučaju pokrenutog disciplinskog postupka, policijski službenik može udaljiti s rada, ali da je neophodno obrazložiti takvu odluku. - Svako rješenje koje sam pročitao o suspenziji, apsolutno mu nedostaje taj segment – davanja stručnih razloga, a podjsetiću one koji bi to trebalo da znaju da Zakon o upravnom postupku, član 22. stav 7, jasno kaže da obrazloženje rješenja mora da ima i svoj razloge za tu odluku - napominje Volkov. (ZLO)UPOTREBA ANB-A Informacije kojima raspolaže naša redakcija otkrivaju kako su Šaranović i Šćepanović unaprijed pripremili progon i odredili lica za čistku u policiji. Kao instrument je korišćena Agencija za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250306190332_6c17e71a1a17b8f7f75e3ad1a9409e2710b1caeb67468936c39d1befd0e28e5f" data-rendition-name="original" width="1035" height="778" loading="lazy" alt="DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DA LI SU GA ČITALI ČELNICI POLICIJE: Zakon o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Sve je dogovoreno sa tadašnjim vrhom ANB-a, na čijem je čelu bio Boris Milić. Najveći dio bezbjednosnih provjera je završen u prvoj polovini 2024 godine i na osnovu tih provjera pokrenuti su disciplinski postupci. Međutim, najveći dio postupaka obustavio je prethodni disciplinski tužilac, ocjenjujući da su pravno neosnovani. &nbsp; To, međutim, nije značilo odustajanje od progona. Više od pola godine od kako su završene bezbjednosne provjere, pojedini službenici su raspoređeni u sistem tokom decembra 2024. i januara 2025. godine. I to nakon što su im urađene naručene - negativne provjere. Tako se fiktivno stvorio osnov, pa su, oslanjajući se na provjere od prošle godine, preko Ljubice Damjanović, predsjednice disciplinske komisije ponovo pokrenuti &nbsp;disciplinski postupci. &nbsp; -Kroz spise sam mogao da se upoznam, da disciplinski postupci su pokrenuti na bazi navodne loše bezbjednosne procjene koja je urađena u prvom kvartalu prošle godine. Vjerovali ili ne, poslije godinu od dana kada su navodno utvrđene bezbjednosne smetnje za policijske službenike, moji klijenti ni dan danas ne znaju šta im se stavlja na teret - zaključuje Mihailo Volkov. GLASOVI POBUNE Nakon što je čitava akcija progona postala dostupna javnosti, kada su targetirani policajci počeli da najavljuju krivične prijave, čuli su se neki drugačiji glasovi u Ministarstvu unutrašnjih poslova. &nbsp; I, prema iskazima policijskih starješina sa terena - kojima je već proradila kolegijalna savjest - izgleda da su disciplinske postupke u određenim situacijama predlagala neovlašćena lica. &nbsp; Premda ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović insistira na nastavku čišćenja policije od nepodobnih, neki se disciplinski postupci odgađaju. To djeluje kao znak da bi akcija političkih čistki u MUP-u mogla da bude kontraprodutivna po čelnike policije - Šaranovića i Šćepanovića. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šaranović i Šćepanović u problemu: proganjani policajci spremaju brojne krivične prijave!

Povećava se broj policijskih službenika koji su se odlučili da podnesu krivične prijave zbog nezakonitih disciplinskih postupaka koje su pokrenuti po nalogu policijskih čelnika Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića. Povodom najavljenih disciplinskih postupaka u MUP-u i Upravi policije, vrh Agencije za nacionalnu bezbjednost informisao je policijske čelnike da se dokumenta ANB-a, označena kao Interno, ne mogu koristiti za bilo kakav disciplinski postupak, saznaje Portal ETV. &nbsp; POVLAČENJE ANB-A Prema tim informacijama, dokumenta Agencije o bezbjednosnim provjerama koje su tražene za neke bivše policijske starješine nijesu dokazi ni pravne činjenice već su - &nbsp;operativnog karaktera. Stoga je, po nalogu Ivice Janovića, i obustavljena dalja procedura rada na bezbjednosnim provjerama, sve dok se ne obavi revizija negativnih bezbjednosnih provjera koje su rađene sredinom prošle godine. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250307190344_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a"> <figcaption>PREVENTIVNO DJELOVANJE: Ivica Janović, čelnik ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako su izvijestili Televizija E i Portal ETV u više priloga, Agencija za nacionalnu bezbjednost je, po zahtjevu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, obavila niz bezbjednosnih provjera bivših policijskih starješina. Provjeravani su ljudi koji su već bili predmet provjere, jer su zauzimali važne pozicije u policijskoj službi. Očito da su ih čelnici MUP-a i Uprave policije u međuvremenu proglasili politički nepodobnim, pa su traženi načini da se udalje s posla. &nbsp; -Medijski izvještaji o brojnim disciplinskim postupcima u policiji privukli su pažnju vrha Agencije, posebno direktora Ivice Janovića. Zato je sugerisano da nadležni službenici odgvorno provjere validnost pojedinih ocjena. Istovremeno, za kraće vrijeme je došlo do suspenzije provjera za koje nalozi dolaze od vrha Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije – ističe izvor Portala ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250307190344_c7dfb1103e8ffbe7f8f6f32a3a53b3ecaca51b852d33258910bb6009da606b24" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a"> <figcaption>OPERATIVNI DOKUMENTI A NE DOKAZI ZA DISCIPLINSKI POSTUPAK: Zgrada ANB-a(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NARASTA BUNA U MUP-U U međuvremenu, sve je više javnih glasova protesta u policiji. Prema informacijama naše redakcije, najmanje petnaest policijskih službenika, uglavnom bivših starješina organa, angažovalo je advokate radi krivičnih prijava za zloupotrebu službenog položaja i nesavjestan rad u službi. &nbsp; Istovremeno, u planu su i tužbe za diskriminaciju i mobing u građanskoj parnici. To su prve reakcije nakon politički zasnovanih brojnih disciplinskih postupaka protiv bivših starješina, očito politički nepodobnih. &nbsp; Kako je Televizija E već izvijestila, na meti krivičnih prijava koje spremaju targetirane policijeske starješine je više funkcionera u MUP-u. Prije svega, Haris Đurđević, načelnik regionalnog centra ,,Sjever”, potom Ljubica Damjanović, predsjednica disciplinske komisije, a na meti su svi članovi disciplinske komisije, a spremne su tužbe i protiv disciplisnkih tužilaca. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250307190348_a72e921b437a11eb9b250d7ac5699a6111fe26ddfc0e82366adff3c0d2739a75" data-rendition-name="original" width="955" height="684" loading="lazy" alt="DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>DOKAZI: Članovi Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema navodima advokata koje je kosnultovala Televizija E, prekršen i su Zakon o unutrašnjim poslovima (članovi 108 i 108a), Zakon o državnim službenicima i namještenicima (članovi 98,99,100), kao i Pravilnik o utvrđivanju disciplinske odgovornosti policijskih službenika (članovi od 7 do 12). &nbsp;&nbsp; BUMERANG EFEKAT &nbsp; Prema najavama advokata koji zastupaju targetirane starješine, krivične prijave protiv visokih policijskih službenika koji izvršavaju Šaranovićeve i Šćepanovićeve naloge - podnose se zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju. &nbsp; -Jer su &nbsp;kao službena lica prekoračenjem granica svojih ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnosti teže povrijedili prava podnosilaca krivične prijave. Istovremeno, time je nanijeta ia materijalna štetu suspendovanim službenicima, ili onima koji su udaljeni s posla – istakao je između ostalog, advokat Mihailo Volkov. &nbsp; Prema svim dostupnim podacima, kreatori plana političkih čistki u MUP-u i UP, &nbsp;Šaranović i Šćepanović sada se suočavaju sa bumerang efektom: ono što su planirali politički nepodobnim policijskim službenicima, sada im postaje teret o vratu i ugrožava pozicije čelnika MUP-a i UP. &nbsp; &nbsp; &nbsp;

ANB ne želi ulogu u akciji Šaranovića i Šćepanovića

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Mugoša: Usporavanje rasta BDP-a indikativan podatak

Tagovi

Janjušević: Dešavanja u policiji podsjećaju na ‘48.

Podgoričanki prijeti utamničenje, jer odbija da preda dijete ocu za kojeg tvrdi da je nasilnik

Zelenski: SAD treba da ubijede Rusiju da prihvati prekid vatre

Vrtoglavi preokret u odnosima SAD i Ukrajine - sve oči uprte u Rusiju

PRATITE TVe UŽIVO