Većina mladih smatra da ratovi 90-ih i dalje utiču na njihovu perspektivu, sve više se okreću religiji

Mladi u Crnoj Gori suočavaju se s brojnim izazovima, uključujući ograničene mogućnosti zapošljavanja, nesigurnost na tržištu rada i nedostatak prilika za profesionalni razvoj. Istovremeno, njihova uloga u društvu često je nedovoljno prepoznata, a nalazi ukazuju da se, u aktuelnom kontekstu, sve više okreću ka religiji. Važno je kreirati strategije i politike, zasnovane na empirijskim podacima, koje će osnažiti mlade, omogućiti im kvalitetno obrazovanje i pristup prilikama koje zaslužuju, kako bi aktivno doprinosili razvoju Crne Gore”, ocijenjeno je tokom predstavljanja studije o mladima u Crnoj Gori „Suočavanje sa nesigurnostima u tradicionalnim okvirima”, koju su danas organizovali Centar za građansko obrazovanje (CGO) i fondacija Friedrich Ebert (FES) s ciljem da se podstakne informisana debatu o stavovima mladih o politici i demokratiji.

Studija je zasnovana na istraživanju koje je obuhvatilo mlade uzrasta od 14 do 29 godina, uz adresiranje širokog spektra tema – od obrazovanja, zapošljavanja, preko političkog angažovanja, socijalne nejednakosti, do opštih stavova mladih o društvu i njihovoj budućnosti u Crnoj Gori i izazova tranzicije u odraslo doba. Studija je dio šireg programa FES-a kroz koju su sprovedena sveobuhvatna istraživanja u 12 zemalja - Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Rumuniji, Srbiji, Sloveniji, Grčkoj i Turskoj, i pruža dragocjene uvide u to kako mladi ljudi doživljavaju društvene promjene i zamišljaju svoje lične budućnosti.

- Raduje me što možemo podijeliti neke od ključnih nalaza za koje se nadam da će biti instruktivni u oblikovanju budućih strategija za adresiranje potreba mladih u Crnoj Gori - istakla je, u uvodnom dijelu, Kirsten Schönefeld, direktorka Regionalne kancelarije FES-a za Srbiju i Crnu Goru, apostrofirajući i podatke koji se odnose na kvalitet obrazovanja i korupciju u obrazovanju, zatim prilike za zapošljavanje mladih, njihov odnos prema političkom učešću i određenim vrijednostima. 

- Posebno upečatljiv je dubok uticaj ekonomske i političke nestabilnosti na živote mladih u ovih 12 država, zajedno sa nezadovoljstvom obrazovanjem i ograničenim mogućnostima za zapošljavanje. U Crnoj Gori, mladi se često suočavaju s nesigurnim zaposlenjem i ograničenim prilikama, što dodatno otežavaju strukturalni problemi poput korupcije i socijalnih nejednakosti - kazala je ona, ističući kao pozitivan entuzijazam mladih za pristupanje EU u državama koje su na putu ka EU.

Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, kazala je da nam je često podrazumijevaće da su mladi, po definiciji, nosioci inovacija, kreativnosti i energije koja može transformisati zajednice i društvo u cjelini. 

- No, značajan dio mladih, usljed talasa retradicionalizacije i klerikalizacije, kojem smo izloženi, oslonac počinje tražiti u konzervativnim normama i religiji. Nalazi studije opominju na potrebu za balansiranjem između tradicionalnih vrijednosti  i otvaranja ka novim mogućnostima i idejama koje vode ka napretku društva, uz pružanje podrške za razvoj progresivnih ideja i njihovih promotera među mladima - istakla je Uljarević prilikom otvaranja događaja, podvlačeći važnost istraživanja koje pruža empirijske uvide u to kako mladi vide društvo u kojem žive i svoju budućnost u Crnoj Gori.

Detalje studije predstavila je autorka Valentina Ostojić, ocjenjujuči da iz nalaza, generalno uzevši, proizilazi da su mladi u Crnoj Gori zabrinuti u vezi sa socioekonomskim faktorima života, poput zapošljavanja, obrazovanja i karijernih mogućnosti, ali i da su izuzetno konzervativni.

- Na primjer, oko pitanja izbora partnera 72,4 odsto mladih ističe da im je značajno odobrenje porodice, ali i vjerska uvjerenja, odnosno religija tog partnera (56,4 odsto). Takođe, polovina mladih tu navodi i obrazovanje, 40 odsto etničko porijeklo, a četvrtina nevinost kao važan faktor, što dodatno potvrđuje visok nivo konzervativnosti mladih ljudi u Crnoj Gori - pojasnila je ona.

Ostojić je istakla i da je 71,1 odsto mladih za ulazak Crne Gore u EU, a 17,5 odsto protivno tome, dok 10 odsto njih nije imalo stav oko ovog pitanja, navodeći i da ta podrška EU ne oslikava neminovno preuzimanje vrijednosti EU. 

- Iako je dominantna većina za članstvo u EU, konstatuje se i visok nivo netolerancije i konzervativnosti prema manjinama i „drugima“, što je kotradiktorno sa politikama EU. U ovom dijelu je jasno da mladi više prepoznaju socioekonomske prednosti EU - kazala je Ostojić.

Mladi vide probleme u obrazovnom sistemu, skoro dvije petine njih je nezadovoljno postojećim kvalitetom obrazovanja, brine ih i korupcija u obrazovanju - 55 odsto smatra da se ocjene nekada mogu „kupiti“ u Crnoj Gori. 

- Među ispitanicima koji imaju visoko obrazovanje, učestalije je uvjerenje o prisutnosti korupcije u obrazovanju - navela je Valentina Ostojić.

Nezadovoljstvo prilikama u zemlji mnogi izražavaju i kroz želju za emigracijom. 

- Zabrinjava podataka da 45,8 odsto mladih ima, umjerenu ili jaku, želju za odlaskom iz Crne Gore, a ta želja je najčešća kod studenata magistarskih i doktorskih studija. Razlozi su uglavnom vezani za životni standard i karijerne prilike, a nešto rjeđe za obrazovne i kulturne prilike. Ipak, 50,9 odsto gleda pozitivno na budućnost Crne Gore - pojašnjava ona.

Skoro polovina mladih nije zainteresovana za politiku, a 37,5 odsto smatra da religijske organizacije imaju previše moći u društvu, dok 58,7 odsto vjeruju svojoj religijskoj organizaciji u potpunosti ili puno.  

Ogromna većina - preko 80 odsto, vjeruje da ratovi 90-ih i dalje značajno utiču na situaciju i perspektive mladih ljudi u zemljama bivše Jugoslavije. Da bi se obezbjedio trajni mir u zemlji, 36 odsto mladih smatra da sve strane moraju preuzeti odgovornost, 20 odstovjeruje da to može riješiti ekonomski prosperitet, 17,4 odsto da treba jačati obrazovni sistem u dijelu suočavanja sa prošlošću, dok 10,8 odsto vjeruje da će to riješiti članstvo u EU.

Stručne komentare dali su dr Nikoleta Đukanović, profesorica na Humanističkim studijama na Univerzitetu Donja Gorica i Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.

- Nažalost, podaci istraživanja su porazni, ali nisu iznenađujući, jer ukazuju na duboke probleme u društvu, za koje odgovornosti moraju preuzeti nadležne institucije i aktivno djelovati na njegovom poboljšanju. Posebno brine činjenica da je 37 odsto mladih nezadovoljno obrazovnim sistemom, što ukazuje na nisko povjerenje u kvalitet i efikasnost obrazovanja. Kako da mladi postanu konkurentni i uspješni kada su temeljne vrijednosti obrazovanja i rada potkopane? Najbolji mladi odlaze iz Crne Gore, dok političke partije često zloupotrijebljavaju svoje funkcije, regrutujući prosječne, pa čak i loše studente, koji potom stupaju na značajne državne funkcije. Takav sistem stvara dodatne prepreke za napredak, i jasno je da bez ozbiljnih reformi ništa neće biti bolje - kazala je Nikoleta Đukanović.

Osvrt na obrazovni sistem dao je i Petar Đukanović. 

- Ako ne motivišemo mlade na pravi način, suočićemo se sa ozbiljnim problemima u održivosti demokratskog sistema. Obrazovne vlasti nisu dovoljno otvorene da čuju poruke koje mladi šalju kroz ovakva istraživanja. Kritičko razmišljanje otvara vrata novim vrijednostima i koracima naprijed. Nažalost, zakazali smo na polju obrazovanja i posvećenosti mladima. Na donosiocima odluka je da kreiraju politike koje će unaprijediti obrazovni sistem i omogućiti mladima da se razvijaju i doprinesu društvu čiji su dio - navodi on, apostrofirajući stabilan broj mladih koji žele da napuste Crnu Goru kao problem kojim se niko u sistemu ne bavi.

Događaj je okupio oko 30 predstavnika/ca Vlade, civilnog sektora, političkih partija, akademske sfere i medija koji su u otvorenoj i konstruktivnoj raspravi dali svoj doprinos.