NVO i građanski aktivisti: Suzbijanje govora mržnje je evropska obaveza Crne Gore
Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje upozoravaju da Evropska komisija (EK) u ovogodišnjem Izvještaju o Crnoj Gori nije pomenula učestalo veličanje ratnih zločinaca, negiranje presuda međunarodnih sudova i govor mržnje u političkom životu. Izostala je, ističu, i odgovornost državnih funkcionera koji doprinose širenju netrpeljivosti.
- Komisija je ove godine opravdano ocijenila da su govor mržnje i diskriminacija i dalje ozbiljni problemi, posebno za Rome i Egipćane, pripadnike manjinskih zajednica, osobe s invaliditetom i LGBTIQ+ osobe. Ipak, izostala je osuda veličanja ratnih zločinaca, iako je EK u avgustu poručila da tome nema mjesta u državama kandidatima. Evropski parlament, s druge strane, godinama upozorava na istorijski revizionizam, veličanje ratnih zločinaca i negiranje ratnih zločina u Crnoj Gori, i opravdano zahtijeva od države da te pojave odlučnije suzbija- navodi se u zajedničkom saopštenju nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja.
Kako kažu, posebno zabrinjava veličanje Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Njegovo ime skandirano je na sportskim utakmicama u Zeti i Kotoru i na javnom događaju u Baru ove godine. Državno tužilaštvo nije objavilo da je zbog toga bilo ko procesuiran. Takva tolerancija ohrabruje ponavljanje i dovodi u pitanje posvećenost nadležnih tužilaca.
- Tome doprinose i pojedini političari i državni funkcioneri koji negiraju ili osporavaju presude međunarodnih sudova. Pojedini javni funkcioneri su prisustvovali Mladićevoj sahrani, upućivali saučešće njegovoj porodici i javno mu odavali počast. Vlada je za ministra imenovala osobu koja je javno negirala genocid u Srebrenici i iznosila govor mržnje prema LGBTIQ+ osobama- ističu.
Komisija je, podsjećaju, saučešće koje je predsjednik Skupštine uputio Mladićevom sinu pomenula u izvještaju dva puta, ali samo kao povod za političke tenzije u parlamentu, bez ocjene samog postupka.
Izvještaj ne pominje ni slučaj nezakonito postavljenog spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, koji je jasno pokazao slabost institucionalnog odgovora. Više od godinu dana nakon postavljanja, sudska odluka o privremenom oduzimanju spomenika nije izvršena i ne zna se gdje se spomenik nalazi. Organizatori i finansijeri nijesu identifikovani. Jedini optuženi, vlasnik parcele na kojoj je spomenik podignut, prvostepenom presudom oslobođen je optužbe.
Završna mjerila za Poglavlje 23 zahtijevaju djelotvorno suzbijanje diskriminacije, rasizma, ksenofobije i zločina iz mržnje, uključujući govor mržnje. Te obaveze ne ispunjavaju se usvajanjem zakona i strategija, već dosljednom primjenom.
Ratovima devedesetih prethodio je govor mržnje koji tadašnji državni tužioci nijesu procesuirali, slijedeći političku volju nacionalistički orijentisanih vlasti. Te greške se ne smiju ponoviti!
Podsjećaju da je Evropska unija prije svega mirovni projekat, pa zbog toga veličanje ratnih zločinaca i negiranje sudski utvrđenih zločina ne bi smjeli biti zanemareni u ocjeni napretka Crne Gore. Dok traju pregovori, EU ima priliku da insistira da Crna Gora odlučno suzbija govor mržnje na svim nivoima.
- Zbog toga smo u pismu Delegaciji Evropske komisije danas dostavili pregled zabilježenih slučajeva veličanja ratnih zločinaca u Crnoj Gori u 2025. i 2026. godini, uz apel da se ta negativna pojava adekvatno osudi i da se posebno prati njeno suzbijanje od strane državnog tužilaštva i sudova.
Akcija za ljudska prava (HRA)
Antifašisti Cetinja
Asocijacija Spektra
Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)
Centar za ženska prava (CŽP)
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA
Crnogorski komitet pravnika za zaštitu ljudskih prava (CKM)
Crnogorski PEN centar
Crnogorsko filološko društvo
Juventas
Prima
Udruženje „Štrpci – protiv zaborava“
Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja
Jovana Marović, građanska aktivistkinja
Paula Petričević, građanska aktivistkinja