<article>U "Budilniku" na Televiziji E donosimo najvažnije zaključke sa XVI sjednice Skupštine Glavnog grada i analizu odluka koje će u značajnoj mjeri oblikovati dalji razvoj Podgorice.Bavićemo se i pitanjem životne sredine – da li su građani i zajednica tokom ove godine pokazali dovoljno brige i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo? Koliko smo kao društvo spremni da mijenjamo navike i čuvamo prirodu?Predstavljamo i prvi mikročip dizajniran u Crnoj Gori – iskorak koji može imati dalekosežne efekte na domaći digitalni i tehnološki razvoj.Na kraju, otkrivamo šta donosi manifestacija „Novogodišnja priča u Prijestonici“ i kakav program očekuje građane i posjetioce Cetinja tokom prazničnih dana.Budite uz "Budilnik"!</article>

U "Budilniku" na Televiziji E donosimo najvažnije zaključke sa XVI sjednice Skupštine Glavnog grada i analizu odluka koje će u značajnoj mjeri oblikovati dalji razvoj Podgorice.
Bavićemo se i pitanjem životne sredine – da li su građani i zajednica tokom ove godine pokazali dovoljno brige i odgovornosti prema prostoru u kojem živimo? Koliko smo kao društvo spremni da mijenjamo navike i čuvamo prirodu?
Predstavljamo i prvi mikročip dizajniran u Crnoj Gori – iskorak koji može imati dalekosežne efekte na domaći digitalni i tehnološki razvoj.
Na kraju, otkrivamo šta donosi manifestacija „Novogodišnja priča u Prijestonici“ i kakav program očekuje građane i posjetioce Cetinja tokom prazničnih dana.
Budite uz "Budilnik"!

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Budilnik

Televizija E

Zanimljivosti

"Budilnik": Ključne odluke Glavnog grada, odgovornost prema životnoj sredini, prvi crnogorski mikročip i „Novogodišnja priča u Prijestonici“

Ukrajinske snage povukle su se iz istočnog grada Severska, objavila je ukrajinska vojska, dok ruske trupe pojačavaju ofanzivu na bojnom polju duž prostrane linije fronta.
Generalštab Ukrajine naveo je u saopštenju da je povukao svoje vojnike kako bi im sačuvao živote, dodajući da su oni naijneli teške gubitke neprijatelju, prenosi Rojters.
- Osvajači su mogli da napreduju zahvaljujući značajnoj brojčanoj prednosti i stalnom pritisku malih jurišnih grupa u teškim vremenskim uslovima- navodi se u saopštenju.
Načelnik ruskog Generalštaba Valerij Gerasimov je 11. decembra obavijestio predsjednika Rusije Vladimira Putina da je ruska vojska zauzela Seversk, a sada je to potvrdila i Ukrajina.

Ukrajinske trupe se povukle iz Severska

Selektor muške rukometne reprezentacije Crne Gore Didije Dinar objavio je danas širi spisak igrača, koji konkurišu za nastup na Evropskom prvenstvu, koje će od 15. januara biti odigrano u Danskoj, Švedskoj i Norveškoj.
Dinar je pozvao 21 igrača, među kojima je i povratnik Vuko Borozan.
Crna Gora će biti oslabljena zbog povreda golmana Nebojše Simića i Nikole Matovića.
Na spisku su golmani Haris Suljević i Savo Vujović
KRILA - Miloš Vujović, Aleksandar Bakić, Filip Vujović, &nbsp;Mirko Radović i Luka Radović;
PIVOTI - Miodrag Ćorsović, Luka Vujović, Admir Pelidija i Mihailo Šćekić;
BEKOVI - Radojica Čepić, Miloš Božović, Stevan Vujović, Milorad Bakić, Vuko Borozan, Arsenije Dragašević, Vasilije Kaluderović, Branko Vujović, Stefan Čavor i Risto Vujačić.
Na rezervnom spisku su Darko Đurković. Vladan Lončar i Vojislav Vukić.
- Okosnicu tima čine igrači koji su iznijeli teret kvalifikacija za EHF Euro, koje je Crna Gora završila na drugom mjestu u grupi iza Mađarske sa četiri pobjede, remijerm i porazom, što je najbolji rezultat u kvalifikacionim ciklusima nakon obnove nezavisnosti - stoji u saopštenju Rukometnog saveza.
Crnogorski rukometaši pripreme počeće 26. decembra, a do starta šampionata odigraće dva prijateljska meča, 9. i 11. januara, protiv Bosne i Hecegovine, u Podgorici.
Na premijeri, 16. januara, igraće protiv Slovenije, a rivali u grupi D su još Farska Ostrva i Švajcarska.
Plasman u glavnu rundu izboriće dvije prvoplasirane selekcije iz grupe.

Dinar objavio spisak za EP

Samo osam dana nakon što se Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, povukao sa projekta izgradnje luksuznog hotela i stambenog kompleksa u Beogradu na mjestu zgrade Generalštaba zbog, kako je naveo, poštovanja prema srpskom narodu, Prindon Sadriu, suprug kosovske predsjednice Vjose Osmani, pozvao je Kušnera da projekat realizuje na Kosovu, tačnije u Prištini, na mjestu hotela „Grand“.
Kako je naveo, realizacija ovog projekta u Prištini bi „ujedinila ljude“.
- Povlačenje iz projekta Tramp hotela u Beogradu potvrđuje važnu istinu: značajni projekti su namijenjeni ujedinjavanju, a ne razjedinjavanju. Premještanje ove vizije u Prištinu – i transformacija Grand hotela u Tramp hotel – revitalizovalo bi vrhunsku lokaciju i ujedinilo ljude - napisao je Sadriu na svom X nalogu.
Inače, Hotel „Grand“ se nalazi u samom centru Prištine, na Bulevaru Majke Tereze (nekadašnji Bulevar Maršala Tita, odnosno Vidovdanska posle raspada bivše SFRJ).
Hotel je bio A kategorije i sa 5 zvjezdica, što ga je do prije rata na Kosovu činilo centrom društvenog i poslovnog života Prištine. Takođe, hotel je gostio značajne državne zvaničnike, uključujući Josipa Broza Tita 1979. godine.
Nakon rata na Kosovu 1999. godine, prešao je u vlasništvo Kosovske povjerilačke agencije (AKM), koja je kasnije postala Kosovska agencija za privatizaciju (KAP).
Podsjetimo, 15. decembra Džared Kušner i njegova firma Affinity Partners odustali su od projekta luksuznog hotela i stambeno‑poslovnog kompleksa na mjestu zgrade Generalštaba u Beogradu, nakon višemjesečnih protesta i pravnih problema.
Projekat je obuhvatao izgradnju hotela Tramp na lokaciji bivšeg Generalštaba JNA, ali i više drugih zdanja starog Beograda kao što je stari Đeneralštab. Što se tiče Generalštaba, zgrada je oštećena u NATO bombardovanju 1999. i danas predstavlja dugogodišnji simbol kulturnog identiteta Beograda. Tokom 2024. i 2025. država je formirala zajedničku investicionu strukturu sa Kušnerovom firmom, a u novembru Skupština Srbije je donijela poseban zakon („lex specialis“) koji je omogućio nastavak projekta, uprkos protivljenju javnosti.

Suprug Vjose Osmani pozvao Kušnera da izgradi Tramp hotel u Prištini

Prvi elementi sistema za borbu protiv dronova postavljeni su na posmatračkoj kuli u blizini poljskog grada Krynki, koji graniči s Bjelorusijom, javlja poljski medij RMF24.
Radar je instaliran na 70 metara visoku posmatračku kulu, a planirano je da slični sistemi budu postavljeni na još četiri već izgrađene kule.
- Prvi klaster sistema za borbu protiv dronova instalira se na ovoj kuli i štitiće poljsku granicu. Sistem će biti pušten u rad u januaru - izjavio je Marcin Kierwiński, ministar unutrašnjih poslova i uprave Poljske.
U prvoj fazi, sistem će otkrivati i pratiti objekte koji prilaze s istoka, dok će u kasnijim fazama biti sposoban i da neutralizuje dronove. Sistem je u potpunosti razvijen i proizveden od strane poljskih kompanija.
Podsjećanja radi, u noći 10. septembra nekoliko ruskih dronova prekršilo je poljski zračni prostor. Kao odgovor, Poljska je prvi put koristila avione da obori dronove. Premijer Donald Tusk je naveo da je poljski zračni prostor bio prekršen najmanje 19 puta, a dronovi su prvi put ušli u prostor iz Bjelorusije.
NATO je tada pozvao na primjenu Članka 4, koji omogućava konzultacije članica Alijanse u slučaju prijetnji teritorijalnom integritetu, političkoj nezavisnosti ili sigurnosti članica. Savez je pokrenuo i inicijativu Eastern Sentry za jačanje odbrane istočne flanke Evrope, uključujući raspoređivanje kopnenih snaga u osam zemalja.

Poljska instalirala prvi sistem za borbu protiv dronova na granici s Bjelorusijom

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bez ijednog pogleda ili riječi, nonšalantno je prošao pored majke Slobodanke Krgović, koja štrajkuje glađu ispred zgrade parlamenta, boreći se, kako kaže, za dostojanstvo svih majki sa troje i više djece čija su primanja zamrznuta još od 2016. godine.&nbsp; Mandić se uputio ka službenom automobilu, potpuno ignorišući ženu koja stoji sa transparentom i apeluje na državni vrh. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoTE8wNc6vVQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Krgović jističe da je na ovaj vid protesta primorana, jer majke godinama bezuspješno pokušavaju da dobiju makar minimum institucionalne pažnje. – Ja sam počela štrajk glađu da bih apelovala na predstavnike vlasti da nam povećaju primanja koja su zamrznuta od 2016. godine, a u jednom periodu ih nijesmo ni primale. Donijet je zakon 2021. i od 2022. dobijamo ta fiksna obeštećenja. Tražimo da se odmrznu primanja i da se usklađuju jednom ili dvaput godišnje, kao sva ostala, u odnosu na troškove života – kazala je Krgović. Podsjeća da su majke već protestovale ispred Skupštine, ali da nije bilo reakcije institucija. Peticiju koju je potpisalo 7.500 majki parlament još nije razmotrio, iako je budžet na dnevnom redu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122211124_e723e5ab81ffbd4b5c777b30ccd9b44b8f7dc7c6d69d4973c422bcbae48aafdb" data-rendition-name="original" width="677" height="388" loading="lazy" alt="krgović"> </figure>  – Zato smo zabrinute. Ako se usvoji budžet bez razmatranja naših zahtjeva, pitanje je šta dalje. Zato sam i ponijela transparent sa iznosima primanja: 192 eura za majke sa biroa i 336 za majke iz radnog odnosa – navela je ona. Krgović poručuje da očekuje hitnu reakciju Skupštine prije izglasavanja budžeta, jer u suprotnom – protest bi mogao da se radikalizuje. – Moj štrajk glađu trajaće do petka. Ako ne bude reakcije, majke iz cijele Crne Gore će doći ovdje i radikalizovaćemo štrajk: blokade saobraćaja i druge mjere. Ali vjerujem da do toga neće doći. Očekujem da me neće pustiti da kolabiram ovdje, već da ćemo dobiti poziv. Predali smo zahtjeve Skupštini i Vladi – kazala je ona. Majke, dodaje, traže tri konkretne stvari: - &nbsp;korekciju i usklađivanje primanja, - &nbsp;isplate preko banaka i uplatu doprinosa za PIO, - sastanak sa predstavnicima vlasti – koji do sada nije zakazan. Uprkos njenom prisustvu pred samim ulazom, predsjednik Skupštine prošao je pored nje bez reakcije, sa potpunim &nbsp;odsustvom empatije prema ženi koja zbog egzistencijalne borbe rizikuje zdravlje. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FKY4h1YSluAc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mandić nonšalantno prošao pored majke koja štrajkuje glađu; Krgović: Ne tražim ništa lično već pravdu za 7.500 majki

Nećete ime i djelo Vitomira Nikolića zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve, nećete praviti nove bećirovske skandale po Crnoj Gori. Ostavićete moga oca, njegovo ime i djelo na miru zauvijek - poručila je kćerka pjesnika Danica Nikolić u reagovanju povodm dodjelu nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
Kako ističe, četnici iz nikšićke vlasti opet tajno i podmuklo, kao što samo oni umiju, pokušavaju da prisvoje Vitomira Nikolića - ovog puta dodjelom nagrade koja nosi njegovo ime.&nbsp;
- Izmislili su konkurs Književne zajednice "Vladimir Mijušković", skriven od najvećeg dijela javnosti, kao što su sakrili sastav žirija i dobitnika "nagrade". Ništa vi nećete dodjeljivati sa imenom Vitomira Nikolića. Ne može - poručila je Nikolić.&nbsp;
Dodaje da su se sjetili samo zato što im ime i djelo Vitomira Nikolića trebaju da operu svoje svakodnevne fašističke i četničke ispade, te da njega prikažu kao "svoga".
- Da izlažirate njegovu biografiju kao što ste bezbroj puta pokušali i dalje pokušavate, da prećutite "Noć sa Dubrovnikom" kao da se nikad nije desila, da poništite njegov antiratni angažman i antifašističku tradiciju čitave jedne porodice, da "dokažete" da nije bio Crnogorac i crnogorski pjesnik, da ga uprljate svim onim što svakodnevno radite na razgradnji države, izazivanju međunacionalne i međuvjerske mržnje... Ne može. Prije svega ne može jer ste Vitomir Nikolić i vi, bando izdajnička, dvije galaksije koje se ni za milijardu godina neće dodirnuti. Vaši ideološki preci su od njega napravili ratno siroče i ne postoji način da njegovo ime bude u istom korpusu sa vama - ističe Nikolić.&nbsp;
Ne može, kako dodaje, zato što su opet pokušali da mimo konsultacije sa mjom kao jedinim nosiocem autorskih prava na djela Vitomira Nikolića, a samim tim i nosiocem prava na poštovanje djela i moralnih prava (Zakon o autorskom i srodnim pravima), zloupotrijebe njegovo ime i djelo za svoje prljave ideološke rabote.&nbsp;
- Niti ste me obavijestili o konkursu i o dodjeli nagrade, niti pitali za dozvolu, niti na bilo koji način pokušali (svakako ne biste uspjeli) da me uključite u rad nepoznatog žirija, komisije ili čega već. Sram vas bilo. Da je živ, prezirao bi vas jednako kao što je prezirao vašeg idola Rista Radovića i mijenjao bi program na televiziji kada se pojavite. Gonio bi vas za svaku laž i krivotvorenje njegove biografije koje ste pokušali da plasirate. Došao bi lično da vam pljune na konkurs i nagradu, taman da na nju stavite njegovu sliku u prirodnoj veličini - naglasila je Nikolić.&nbsp;
A pošto on ne može da dođe jer, kako navodi, leži mrtav dobrano zahvaljujući tome što su njihovi "ratni drugovi" razarali njegov rodni Mostar, voljeno Sarajevo i gospodin Grad Dubrovnik, doći će ona.&nbsp;
- Da vidim šta ćete da uradite. Vidimo se u petak u Nikšiću - poručila je Nikolić..

Nikolić: Nećete ime i djelo mog oca zloupotebljavati za vaše revizionističke ciljeve

Bivšem ministru poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutinu Simoviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu.
On je uhapšen jutros po nalogu SDT-a.
Njegov branilac, advokat Miroslav Adžić, za Portal ETV je kazao da se Simoviću na teret stavlja zloupotreba službenog položaja, odnosno da je u periodu od 2017. do 2020. godine kao ministar poljoprivrede zloupotrijebio pravo na reprezentaciju.
- Na teret mu se stavlja da je u roku od tri godine u desetak slučajeva zloupotrijebio pravo na reprezentaciju u ukupnom iznosu od oko 5.000 eura, te da je riječ o vise računa u iznosu od &nbsp;100 do oko 500 eura - rekao je Adžić.&nbsp;
Simović je, dodaje advokat, tokom saslusanja pred specijalnom tužiocem Sinisom Milićem iznio svoju odbranu i detaljno objasnio sve čega se mogao sjetiti iz tog perioda, a vezano za krivično djelo koje mu se stavlja na teret.&nbsp;
Advokat Adžić na kraju je dodao da za sada nije poznato da li će tužilac Milić zatražiti od Višeg suda da se Simoviću odredi pritvor.

Simoviću zadržavanje do 72 sata: SDT ga tereti za zloupotrebu "tešku" 5.000 eura

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa smjenjuje gotovo 30 karijernih diplomata sa ambasadorskih i drugih mjesta u ambasadama. Prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
To se događa u okviru napora za preoblikovanje američkih diplomatskih predstavništava i postavljenje osoblja za koje se smatra da potpuno podržava Trampove prioritete, oličene u poruci "Amerika na prvom mjestu", piše <a href="https://apnews.com/article/diplomacy-ambassadors-state-department-1a10058998c86e799ce4e5132a99da18" target="_blank">Associated Press</a>.
Šefovi misija u najmanje 29 zemalja obaviješteni su prošle nedjelje da se njihova postavljenja završavaju u januaru, rekla su dva zvaničnika Stejt departmenta koji nijesu željeli da im se navede ime. Oni koji su pogođeni promjenama ne gube svoj posao u spoljnoj službi i vraćaju se u Vašington na druge dužnosti ako žele da ih preuzmu, rekli su ti zvaničnici.
Svi povučeni ambasadori preuzeli su dužnost za vrijeme administrcije predsjednika Džozefa Bajdena, ali su ostali na tim mjestima poslije prvobitne čistke na početku Trampovog drugog mandata u januaru, kada su ciljani uglavnom politički postavljeni namještenici. To se promijenilo u srijedu kada su počeli da dobijaju obavještenja iz Vašingtona da treba da odu, piše Associated Press.
Stejt department nije komentrisao konkretan broj osoblja ili ambasadora kojih se to tiče, ali je saopšteno da se radi o standardnom procesu u svakoj adminsitraciji. Kako je saopšteno, ambasador je "lični predstavnik predsjednika i predsjednikovo je pravo da osigura da ima pojedince u ovim zemljama koji unapređuju njegovu agendu 'Amerika na prvom mjestu'".
Najviše pogođena smjenama je Afrika, gdje su povučeni ambasadori iz 13 zemalja - Burundi, Kamerun, Zelenortska ostrva, Gabon, Obala Slonovače, Madagaskar, Mauricijus, Niger, Nigerija, Ruanda, Senegal, Somalija i Uganda.
Na drugom mjestu je Azija sa promjenama ambasadora u šest zemalja - Fidži, Laos, Maršalska ostrva, Papua Nova Gvineja, Filipini i Vijetnam.
U Evropi smjene su se dogodile u Jermeniji, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Slovačkoj.
Na Bliskom istoku u dvije države - Alžiru i Egiptu, koliko i u Južnoj i Centralnoj Aziji - u Nepalu i Šri Lanki) i na Zapadnoj hemisferi - u Gvatemali i Surinamu.

"Budilnik": Ključne odluke Glavnog grada, odgovornost prema životnoj sredini, prvi crnogorski mikročip i „Novogodišnja priča u Prijestonici“

Tagovi

Ukrajinske trupe se povukle iz Severska

Dinar objavio spisak za EP

Suprug Vjose Osmani pozvao Kušnera da izgradi Tramp hotel u Prištini

Poljska instalirala prvi sistem za borbu protiv dronova na granici s Bjelorusijom

PRATITE TVe UŽIVO