<article>Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.</article>

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ova godina u političkom smislu biti teška, te da će vanredni parlamentarni izbori biti organizovani u oktobru, novembru ili decembru.
On je za TV Informer rekao da datum održavanja izbora zavisi od dogovora političkih aktera, ukoliko, kako je naveo, oni žele da se dogovaraju.
Studenti u blokadi traže, već duže vrijeme, raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, dok dio opozicije smatra da ih Vučić ne raspisuje jer se plaši gubitka vlasti.
Na ranije pozive predsjednika Srbije na razgovor o raznim temama studenti u blokadi i opozicija negativno su reagovali.
Vučić je večeras ponovio da će ova godina, u ekonomskom smislu, biti najuspješnija.
Prema njegovim riječima, za ljude u Srbiji je važno da mir i stabilnost budu sačuvani i da se „ujedinimo“.
- Kada kažem ujedinimo, ne mislim na političke stranke, jer to nikada neće biti moguće, već na ljude da počnu da razmišljaju o svojoj zemlji, da se borimo, da odbranimo naše vrijednosti, a to su demokratske vrijednosti jednog državotvornog naroda - rekao je Vučić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Aleksandar Vučić

Srbija

Izbori

Jesen

Izbori na jesen

Svijet

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

Presuda Apelacionog suda u Beogradu, kojom su 2. februara 2024. godine oslobođeni okrivljeni za ubistvo novinara Slavka Ćuruvije, donijeta je uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka u korist okrivljenih, utvrđeno je presudom Vrhovnog suda Srbije u koju je Radio Slobodna Evropa imao uvid.
Ćuruvija je ubijen 11. aprila 1999. godine u prolazu ispred zgrade u kojoj je živio.
Za to su bili okrivljeni bivši šef Državne bezbjednosti (DB) u vrijeme vlasti Slobodana Miloševića Radomir Marković, nekadašnji šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i nekadašnji pripadnici DB-a Ratko Romić i Miroslav Kurak.
Oni su u dva navrata prvostepeno bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora, ali je Apelacioni sud u Beogradu donio konačnu oslobađajuću presudu.
Vrhovni sud je u postupku zaštite zakonitosti djelimično usvojio zahtjev Vrhovnog javnog tužilaštva, utvrdivši da u oslobađajućoj presudi za ubistvo Ćuruvije pojedini dokazi nisu pravilno ocijenjeni.
Apelacioni sud je, kako se između ostalog navodi u presudi, iznio neke "potpuno nejasne" ili "protivrječne" zaključke, koji nisu u skladu sa izjavama nekih od najvažnijih svjedoka tužilaštva, niti sa ključnim materijalnim dokazima.
Ipak, napominje se da djelimičnim usvajanjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovni sud nije ulazio u pravosnažnost presude.
Zahtjevom za zaštitu zakonitosti ne može se oboriti presuda apelacionog suda, već se samo mogu utvrditi nezakonitosti tokom postupka.
<h2>Slavko Ćuruvija fondacija pozdravila presudu Vrhovnog suda</h2>
Iz Slavko Ćuruvija fondacije su pozdravili tu presudu Vrhovnog suda, ali i napomenuli da ona "ne može da promeni užasnu činjenicu da odgovorni za ubistvo novinara ni poslije skoro 27 godina nisu osuđeni za ovaj zločin".
- Podsjećamo da je Slavka Ćuruviju ubila država zbog javno izgovorene riječi, i da izostanak konačne pravde nije samo tragedija za porodicu i poštovaoce novinara, već i krajnje uznemirujuća poruka za sve novinare i one koji se bore za povratak zakonitosti u državu koja je izgubila moralni kompas, u kojoj su i danas, na najgori način, progonjeni i napadani svi koji se usude da kritikuju vlast - istakli su u saopštenju 8. januara.
Dodaju da postoje "tri potpuno oprečne presude u procesu za ubistvo Ćuruvije".
Suđenje je za ubistvo Ćuruvije počelo je sedamnaest godina kasnije, u junu 2015. Specijalni sud u Beogradu proglasio je 2019. krivim četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a, navodeći da je neposredni izvršilac ubistva NN lice.
Apelacioni sud je, međutim, tu presudu ukinuo u septembru 2020.
U ponovljenom postupku Specijalni sud je u decembru 2021. doneo presudu kojom su potvrđene kazne iz prvog postupka. Tri godine kasnije Apelacioni sud u Beogradu oslobodio je optužbi četvoricu nekadašnjih pripadnika DB-a.
- Najprije su okrivljeni prvostepeno osuđeni na zatvorske kazne, apelacija ih konačno oslobađa krivice, dok Vrhovni sud utvrđuje da je konačna presuda nezakonita. Tražimo odgovornost za sve u pravosudnom sistemu koji su doprinijeli ovako katastrofalnom porazu pravosuđa, institucije bez koje ova zemlja nema budućnost - dodali su u Fondaciji.
Slavko Ćuruvija je, nakon što je napustio poziciju glavnog i odgovornog urednika u državnom listu "Borba", osnovao "Nedeljni telegraf", početkom 1996. godine i prvi nezavisni dnevnik u Srbiji "Dnevni telegraf", a zatim i nedjeljnik "Evropljanin".
Bio je kritičar vlasti tadašnjeg autoritarnog predsjednika Slobodana Miloševića.
Po posebnom medijskom zakonu, "Dnevni telegraf" je uz još nekoliko medija, zabranjen 14. oktobra 1998. godine, nakon čega je štampan u Crnoj Gori i distribuiran u Srbiji kroz mrežu izdavača.
Tokom posljednje tri decenije, u Srbiji je ubijeno troje novinara i nijedan slučaj nije razriješen.

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

U posljednje dvije godine sve nabavke oklopnih vozila za Oružane snage Ukrajine obavljaju se preko domaćih proizvođača, a ukrajinske kompanije navode da su njihova vozila od 20 do 30 odsto jeftinija od uvoznih modela.
Direktor kompanije Ukrainian Armor, Vladislav Belbas, izjavio je da su vozila proizvedena u Ukrajini znatno povoljnija od stranih rješenja i da domaća industrija sada ima kapacitet da zadovolji nacionalnu potražnju, pa čak i da premaši trenutne obime nabavki.
Ipak, naglasio je da puni proizvodni kapaciteti nijesu iskorišćeni zbog ograničenja državnog budžeta.
Prema njegovim riječima, strana oklopna vozila u Ukrajinu uglavnom dolaze kroz pakete međunarodne vojne pomoći. Tokom 2022. godine Ministarstvo odbrane Ukrajine nabavljalo je i strane modele, ali u periodu kada domaće kompanije nijesu bile u mogućnosti da isporuče dovoljne količine.
Trenutno proizvodnja ukrajinskih firmi premašuje količine koje vojska nabavlja, a domaća odbrambena industrija dostigla je nivo na kojem može u potpunosti pokriti potrebe za oklopnim vozilima bez uvoza gotovih sistema.
Kompanije su svoje proizvode prilagodile povratnim informacijama i operativnim zahtjevima ukrajinskih jedinica. Kao primjer, Ukrainian Armor je samo ove godine udvostručio proizvodne kapacitete.
Uprkos tehničkoj mogućnosti za dalje povećanje isporuka, finansijska ograničenja u državnim nabavkama ostaju usko grlo. U slučajevima kada je dostupno međunarodno finansiranje, poput programa za samohodni artiljerijski sistem Bohdana, proizvođači mogu znatno povećati obim proizvodnje.

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Grad Oujda, na istoku Maroka, jutros se probudio prekriven snijegom, prizorom koji stanovnici nisu vidjeli gotovo 25 godina.
Ulice i trgovi ovog grada osvanuli su prekriveni bijelim pokrivačem, izazivajući iznenađenje i brojna pitanja o uzrocima ovako rijetke zimske pojave u ovom dijelu zemlje.
Meteorološki stručnjaci navode da su sniježne padavine izazvali snažan ciklon koji je zahvatio Maroko, praćen prodorom veoma hladne zračne mase. Prema objašnjenju stručnjaka iz Arab Weathera, temperature su se spustile gotovo do nule čak i u nižim predjelima, što je omogućilo da snježne pahulje ostanu na tlu bez topljenja.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBGatesIsaPyscho%2Fstatus%2F2009037103842079083%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009037103842079083%7Ctwgr%5E837815070552763a6461befbf49fbc39af7a0bba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Dodatni faktor bila je geografska pozicija Oujde, otvorena prema hladnim sjevernim i istočnim vjetrovima, zbog čega su padavine umjesto kiše prešle u snijeg. Snijeg je počeo padati u utorak uveče, a u samom centru grada formirao se sloj debljine oko dva centimetra.
U okolnim područjima, uključujući sela Tinisan i Touissit, zabilježene su znatno obilnije sniježne padavine, s visinom snijega između sedam i deset centimetara.
Iako je hladni talas donio niske temperature, stanovnici su s oduševljenjem dočekali ovu rijetku pojavu.
- Snijeg nam je, uprkos hladnoći, donio posebnu radost. Ove padavine su dobra vijest za vodne rezerve i oživljavanje poljoprivredne sezone u regiji - ističu građani.

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Vučić: Izbori u oktobru, novembru ili decembru

Tagovi

Vrhovni sud Srbije utvrdio da je oslobađajuća presuda za ubistvo Ćuruvije donijeta uz bitne povrede postupka

Ukrajinski proizvođači oklopnih vozila sada mogu zadovoljiti sve potrebe oružanih snaga

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

(VIDEO) Prvi put nakon 25 godina: Palo 10 cm snijega u Maroku

PRATITE TVe UŽIVO