<article>Ukrajina stoji iza ubistva general-potpukovnika Igora Kirilova u Moskvi, rekao je ukrajinski bezbjednosni izvor, prenose Rojters i AFP.Prethodno je Rusija optužila Ukrajinu da stoji iza ubistva Igora Kirilova, koji je stradao kada je eksplodirao eksploziv skriven na skuteru ispred njegove zgrade.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-eksploziji-u-moskvi-ubijen-general-optuzen-za-upotrebu-hemijskog-oruzja-u-ukrajini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) juče je u odsustvu osudila Kirilova zbog korišćenja zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini, izvijestio je Kijev independent.SBU tvrdi da je pod Kirilovom, Rusija koristila u Ukrajini hemijsko oružje skoro 5.000 puta.Kirilov je bio pod sankcijama Britanija i Kanade, između ostalih, zbog svoje uloge u ratu u Ukrajini.Kirilov je bio zadužen za ruske snage za nuklearnu zaštitu, a na čelo tih snaga postavljen je u aprilu 2017. godine.Prema ruskoj agenciji Tass, pohađao je Višu vojnu školu za hemijsku odbranu Kostroma.</article>

Ukrajina stoji iza ubistva general-potpukovnika Igora Kirilova u Moskvi, rekao je ukrajinski bezbjednosni izvor, prenose Rojters i AFP.
Prethodno je Rusija optužila Ukrajinu da stoji iza ubistva Igora Kirilova, koji je stradao kada je eksplodirao eksploziv skriven na skuteru ispred njegove zgrade.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-eksploziji-u-moskvi-ubijen-general-optuzen-za-upotrebu-hemijskog-oruzja-u-ukrajini&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) juče je u odsustvu osudila Kirilova zbog korišćenja zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini, izvijestio je Kijev independent.
SBU tvrdi da je pod Kirilovom, Rusija koristila u Ukrajini hemijsko oružje skoro 5.000 puta.
Kirilov je bio pod sankcijama Britanija i Kanade, između ostalih, zbog svoje uloge u ratu u Ukrajini.
Kirilov je bio zadužen za ruske snage za nuklearnu zaštitu, a na čelo tih snaga postavljen je u aprilu 2017. godine.
Prema ruskoj agenciji Tass, pohađao je Višu vojnu školu za hemijsku odbranu Kostroma.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajina

Rusija

Igor Kirilov

Svijet

Ukrajina odgovorna za ubistvo ruskog generala Kirilova

Ukrajina stoji iza ubistva general-potpukovnika Igora Kirilova u Moskvi, rekao je ukrajinski bezbjednosni izvor, prenose Rojters i AFP.
Prethodno je Rusija optužila Ukrajinu da stoji iza ubistva Igora Kirilova, koji je stradao kada je eksplodirao eksploziv skriven na skuteru ispred njegove zgrade.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:66.6667%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fu-eksploziji-u-moskvi-ubijen-general-optuzen-za-upotrebu-hemijskog-oruzja-u-ukrajini&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ukrajinska bezbjednosna služba (SBU) juče je u odsustvu osudila Kirilova zbog korišćenja zabranjenog hemijskog oružja u Ukrajini, izvijestio je Kijev independent.
SBU tvrdi da je pod Kirilovom, Rusija koristila u Ukrajini hemijsko oružje skoro 5.000 puta.
Kirilov je bio pod sankcijama Britanija i Kanade, između ostalih, zbog svoje uloge u ratu u Ukrajini.
Kirilov je bio zadužen za ruske snage za nuklearnu zaštitu, a na čelo tih snaga postavljen je u aprilu 2017. godine.
Prema ruskoj agenciji Tass, pohađao je Višu vojnu školu za hemijsku odbranu Kostroma.

Banke su dobile preporuku da ograniče nove kupovine i smanje postojeće pozicije, javlja Bloomberg koji se poziva na anonimne upućene izvore.
Očekuje se da će kineske banke pratiti smjernice regulatora kako bi smanjile rizik i izbjegle potencijalne gubitke u slučaju velikih tržišnih oscilacija, prenosi Tanjug.
Zvaničnici naglašavaju da se radi o smanjenju tržišnog rizika, a ne o političkom potezu ili gubitku povjerenja u američku ekonomiju. Tržišta su reagovala blago, pošto su kamatne stope na američke obveznice porasle, dok je dolar oslabio u odnosu na glavne valute.
Kina trenutno drži oko 298 milijardi USD obveznica u dolarima, ali je ukupno držanje američkih obveznica palo tokom posljednje decenije – sa vrhunca od preko 1,1 bilion USD 2013. godine na 683 milijarde u novembru prošle godine.
Globalni investitori postaju sve oprezniji prema američkom dugu zbog neizvjesnosti oko fiskalne politike i ranijih izjava predsjednika Donalda Trumpa o dolaru i carinama.
Analitičari takođe ističu da je posljednjih godina došlo do diverzifikacije stranih ulaganja, pa zemlje i investitori, pored američkog dolara, traže alternativne opcije koje nude stabilan prinos uz niži rizik.

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Danas se širom svijeta obilježava Dan bezbjednog interneta (Safer Internet Day), međunarodna inicijativa posvećena promociji sigurnijeg, odgovornijeg i kvalitetnijeg korišćenja interneta, sa posebnim fokusom na djecu i mlade.
Iako digitalno okruženje nudi brojne mogućnosti za učenje, komunikaciju i razvoj, dostupni podaci ukazuju na ozbiljne rizike i izazove koji zahtijevaju sistemski odgovor kroz edukaciju i saradnju svih relevantnih društvenih aktera.
Prema istraživanjima o digitalnim navikama djece u Crnoj Gori, čak 91 odsto djece uzrasta od 9 do 17 godina koristi internet, dok ga 87 odsto koristi svakodnevno. Profil na društvenim mrežama ima 72 odsto djece, pri čemu dio njih javno dijeli lične podatke. Trećina djece navodi da ne zna kako da promijeni postavke privatnosti ili zaštiti svoje podatke na mreži, dok je 38 odsto izjavilo da je tokom prethodne godine imalo najmanje jedno neprijatno iskustvo na internetu, poput uznemiravanja, neželjenog sadržaja ili poruka. Dodatno zabrinjava podatak da se oko polovine djece ne osjeća sigurno u online okruženju.
Slični trendovi bilježe se i na globalnom nivou, gdje se mladi korisnici interneta sve češće suočavaju sa cyberbullyingom, neprimjerenim sadržajima i zloupotrebom ličnih podataka. Ovi pokazatelji jasno ukazuju na potrebu za snažnijim i koordinisanim pristupom koji uključuje obrazovni sistem, razvoj digitalne pismenosti, ali i aktivniju ulogu roditelja, nastavnika i institucija.
Statistika potvrđuje da intenzivno korišćenje interneta nije praćeno adekvatnim znanjem o digitalnoj bezbjednosti, što dodatno povećava ranjivost djece u online prostoru. Nedovoljna informisanost o rizicima i zaštitnim mehanizmima, kao i ograničena podrška odraslih, čine djecu posebno izloženom potencijalnim zloupotrebama.
Dan bezbjednog interneta predstavlja važnu priliku da se ukaže na prisutne rizike, promovišu konkretne mjere zaštite djece u digitalnom okruženju, te unaprijedi edukacija mladih, roditelja i nastavnika o odgovornom i bezbjednom korišćenju savremenih tehnologija.

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Francuski predsjednik Emanuel Makron rekao je danas da bi Evropa trebalo da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD i da nedavni spor oko Grenlanda shvati kao znak za buđenje kako bi se progurale dugo odlagane ekonomske reforme i ojačala moć Evropske unije (EU).
U intervjuima objavljenim u više evropskih novina, Makron je rekao da Evropa ne bi smjela da zatišje u odnosima sa Vašingtonom pogrešno protumači kao trajnu promjenu, uprkos prividnom okončanju sporova oko Grenlanda, trgovine i tehnologije.
- Kada postoji jasan čin agresije, mislim da ne treba da se povijamo ili pokušavamo da postignemo nagodbu. Tu strategiju smo pokušavali mesjecima. Ne funkcioniše - rekao je Makron, prenosi N1.
On je podržao je ideju o novom zajedničkom zaduživanju zemalja EU, poput euroobveznica, što bi finansiralo strateške investicije i omogućilo EU da "izazove hegemoniju dolara", prenosi Mond.
Makron je ocijenio administraciju Donalda Trampa kao "otvoreno anti-evropsku" koja teži "rasparčavanju" EU.
- SAD će nas u narednim mjesecima, u to nema sumnje, napadati zbog digitalne regulative - dodao je Makron, upozoravajući na mogućnost uvođenja američkih carina na uvoz ukoliko EU primijeni Akt o digitalnim uslugama kako bi kontrolisala tehnološke kompanije.
Lideri EU sastaće se u četvrtak u Briselu na samitu na kojem će razgovarati o mjerama za jačanje ekonomije Unije i njenoj sposobnosti da se na globalnoj sceni suprotstavi SAD i Kini.

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da će se pregovori o Grenlandu održati "u narednih nekoliko mjeseci", kako bi se postigao dogovor o nekoj vrsti rješenja.
On je u razgovoru sa novinarima u Jermeniji izjavio da SAD treba da "dobiju neku korist" od ulaganja u bezbjednost Arktika.
Vens je ponovo kritikovao Dansku, čija je autonomna teritorija Grenland, da "nije dovoljno investirala u bezbjednost Arktika", prenosi Guardian.
- Grenland je veoma važan za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da neki od naših saveznika nisu dovoljno ulagali u bezbjednost Arktik - &nbsp;naveo je američki potpresjednik.
Dodao je da ako SAD treba da se angažuju i daju novac za ulaganja u region, trebalo bi i da "imaju neku korist od toga".

Ukrajina odgovorna za ubistvo ruskog generala Kirilova

Tagovi

Kina savjetuje banke da izbjegavaju američke obveznice

Dan bezbjednog interneta: Djeca u Crnoj Gori sve prisutnija online, ali nedovoljno zaštićena

Makron: Evropa da se pripremi na nove napetosti u odnosima sa SAD

Vens: Pregovori o Grenlandu će se održati u narednih nekoliko mjeseci

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO