Ukradeni lični podaci na prodaju: Kako su Balkan i sajber-kriminal povezani sa ilegalnim onlajn tržištima

Na onlajn tržištima podataka kojima su upravljale osobe sa Balkana, kupljena roba nije isporučivana poštom, a plaćanja nijesu vršena u dolarima ili eurima.

Na tim veb-stranicama hiljade ljudi otvarale su naloge i uplaćivale kriptovalute kako bi kupovale pakete ukradenih ličnih podataka.

Ti paketi sadržali su sve, od imena, adresa i brojeva telefona do bankarskih podataka i pristupnih podataka za različite veb-stranice koje funkcionišu po principu pretplate.

Jedno od takvih tržišta zvalo se OLVX.

U oktobru je uhapšen dvadesetogodišnjak iz sela Velika Rečica, u blizini Tetova u Sjevernoj Makedoniji, zbog upravljanja tim sajtom. Hapšenje je uslijedilo nakon zajedničke istrage lokalnih vlasti i američkog Federalnog istražnog biroa (FBI). Prema podacima FBI-ja, u periodu od 2023. do 2025. godine na ovoj platformi postojalo je više od 1.500 naloga putem kojih su se prodavali ukradeni podaci.

Hapšenje mladića u Sjevernoj Makedoniji uslijedilo je gotovo dvije godine nakon hapšenja dvojice braće, Ardita i Jetmira Kutlešija, na Kosovu.

Oni su upravljali platformom Rydox, još jednim nelegalnim tržištem na kojem su se prodavali ukradeni podaci i softver koji se koristi za izvršenje onlajn prevara. Treći državljanin Kosova, Špend Sokoli, uhapšen je u Albaniji kao saradnik braće Kutleši.

Rydox je bio aktivan od 2016. do 2024. godine. Prema podacima FBI-ja, putem ove platforme obavljeno je više od 7.600 transakcija, dok Ministarstvo pravde SAD procjenjuje da je ostvarena zarada iznosila najmanje 232.000 dolara. Oba brata su pred američkim pravosuđem priznala krivicu; jedan je već osuđen, dok drugi čeka izricanje presude.

Platformom Rydox upravljala su tri državljanina Kosova, međutim, Specijalno tužilaštvo Kosova obavijestilo je Kosovski servis Radija Slobodna Evropa (RSE) da istraga u ovom slučaju - nije došla do dokaza da je bilo koji građanin Kosova oštećen.

Prema navodima američkih vlasti, žrtve u oba slučaja bili su američki državljani čiji su lični podaci ukradeni, a zatim prodati.

Kosovske vlasti nijesu RSE dostavile informacije o konkretnim slučajevima krađe podataka niti o krivičnim postupcima koji su s tim u vezi vođeni.

U međuvremenu, nadležni organi u Sjevernoj Makedoniji izjavili su za RSE da je broj prijava zbog prevara putem interneta porastao sa 12 u 2022. na 79 u 2025. godini, što predstavlja povećanje veće od šest puta.

Ipak, slučaj Rydox i hapšenje mladića iz Sjeverne Makedonije otvaraju pitanja o obimu sajber-kriminala na Zapadnom Balkanu: na koji način se dolazi do ličnih podataka, kako oni završavaju u onlajn prodaji i šta omogućava funkcionisanje ovih nelegalnih platformi?

Kako funkcioniše trgovina?

Thomas Holt, profesor krivičnog pravosuđa na Državnom univerzitetu Mičigena, objašnjava da se ova tržišta uglavnom snabdijevaju podacima pribavljenim putem bezbjednosnih propusta različitog obima, koji su posljedica hakerskih napada, uključujući i one izvedene pomoću specijalizovanog softvera.

Holt proučava hakovanje i organizaciju onlajn kriminalnih tržišta, a rukovodi i univerzitetskim centrom za istraživanje i obuku u oblasti sajber-bezbjednosti.

- Kada se informacije pribave, one se prodaju, često putem posrednika - kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Holt pojašnjava da administratori ovih tržišta nijesu nužno iste osobe koje kupuju ili prodaju te podatke.

Još jedan način pribavljanja podataka za ova tržišta jeste dovođenje samih korisnika u zabludu.

Američki Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) objašnjava da lažne poruke, poznate kao fišing (phishing), mogu biti osmišljene tako da izgledaju kao da dolaze od banke.

Putem takvih poruka od primaoca se traži da otvori lažnu veb-stranicu i unese korisničko ime i lozinku. Na taj način korisnik nesvjesno predaje te podatke napadaču. Takve poruke mogu navesti korisnike i da preuzmu programe koji kradu podatke sa njihovih uređaja.

Posljednjih mjeseci na Kosovu su zabilježene prevare putem lažnih SMS poruka koje stižu u ime banaka, a čiji je cilj krađa ličnih podataka i novca građana.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije, i u toj zemlji su prevare putem SMS poruka i elektronske pošte među najrasprostranjenijim oblicima prevara. Ministarstvo ukazuje i na krađu bankarskih pristupnih podataka, investicione prevare povezane sa kriptovalutama, kao i na upotrebu lažnih video-snimaka kreiranih pomoću vještačke inteligencije, poznatih kao dipfejk (deepfake).

Prema navodima američkog Nacionalnog instituta za standarde i tehnologiju (NIST), korišćenje iste lozinke za više različitih naloga povećava rizik: ukoliko ona bude kompromitovana na jednom nalogu, može se iskoristiti za pristup ostalim nalozima.

Holt upozorava da drugi mogu zloupotrijebiti lična dokumenta objavljena na društvenim mrežama kako bi počinili prevaru u ime osobe kojoj ti dokumenti pripadaju. On to upoređuje sa pokazivanjem pasoša ili vozačke dozvole drugim ljudima u baru ili kafiću.

- Ipak, iz nekog razloga, pojedini ljudi smatraju da je sasvim u redu činiti to na internetu - kaže on.

Dio ponude na ovim tržištima potiče od programa koji automatski kradu informacije sa uređaja, poznatih kao „infostileri“ (eng. infostealers), odnosno zlonamjerni softver za krađu podataka.

Tokom 2024. godine kompanija KELA, specijalizovana za prikupljanje i analizu obavještajnih podataka o sajber-prijetnjama, identifikovala je više od 4,3 miliona zaraženih uređaja i preko 330 miliona kompromitovanih pristupnih podataka za korisničke naloge. Ovi nalazi objavljeni su u aprilu 2025. godine u izvještaju pod nazivom „U epidemiji infostilera“ (Inside the Infostealer Epidemic).

Uprkos poteškoćama u sistematskom kvantifikovanju nelegalne trgovine podacima, stručnjaci ističu da način na koji je ova trgovina organizovana pokazuje sličnosti sa uobičajenim onlajn poslovanjem.

- Većina tržišta podataka trenutno funkcioniše kao bilo koja druga platforma za elektronsku trgovinu - kaže Holt za Radio Slobodna Evropa.

Prema njegovim riječima, ona nude popuste stalnim klijentima, sadrže recenzije kupaca i uključuju posrednike koji mogu da zadrže uplatu dok se transakcija ne završi. S obzirom na to da je ova aktivnost nezakonita, učesnici moraju da izgrade povjerenje unutar mreže.

- Uglavnom se povjerenje gradi stvaranjem reputacije oko korisničkog imena ili pseudonima - objašnjava Holt.

Iako se ova nedozvoljena trgovina često povezuje sa skrivenim djelovima interneta, poznatim kao dark veb (dark web), Holt napominje da pristup ovim tržištima ne zahtijeva uvijek ulazak u skrivene kutke mreže. Velika količina ličnih podataka nudi se i na uobičajenim internet stranicama.

Šta je dark veb?

David Maimon, profesor krivičnog pravosuđa i kriminologije na Državnom univerzitetu Džordžije i rukovodilac u kompaniji za sajber-bezbjednost SentiLink, saglasan je da se takva trgovina ne odvija isključivo u skrivenim djelovima interneta. Prema njegovim riječima, tržišta poput onih na Balkanu bila su dostupna na uobičajenom internetu, poznatom kao „čisti internet“ (clearnet).

Maimon proučava nelegalna tržišta i pokušaje zloupotrebe ukradenih identiteta u finansijskim institucijama, uključujući platforme kao što su Rydox i OLVX, koje opisuje kao - mala i jeftina - tržišta.

- Nudili su identitete na prodaju po cijenama u rasponu od dva do 20 dolara - kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Pod pojmom „identitet“ on podrazumijeva skup podataka o pojedincu, kao što su ime, datum rođenja i broj socijalnog osiguranja, koji se u SAD koristi za identifikaciju. Cijena varira ukoliko taj skup sadrži i podatke o vozačkoj dozvoli ili bankovnoj kreditnoj istoriji. Vrijednost za kupca ogleda se u mogućnosti da te podatke dalje iskoristi.

- Oni pokušavaju da upotrijebe naše identitete kako bi osnovali preduzeća, a zatim podnijeli zahtjeve za nove kreditne kartice ili nove kredite - objašnjava Maimon.

On opisuje slučajeve u kojima prevaranti otvaraju bankovne račune koristeći ukradene identitete. U početku vrše uobičajene uplate kako bi stekli kredibilitet. Zatim podnose zahtjeve za kredite i nestaju sa novčanim sredstvima. Međutim, sama kupovina ne garantuje uspjeh.

- Činjenica da je neki identitet bio ponuđen na prodaju na ovom tržištu, pa čak i da ga je neko kupio, ne znači nužno da je kupac uspio da ga uspješno iskoristi - ističe on.

Prema riječima Maimona, zbog toga je teško izračunati i finansijsku štetu koju prouzrokuje ova industrija.

Prema mišljenju stručnjaka, do danas nije sprovedena detaljna analiza koja bi utvrdila ko su primarne žrtve globalnih curenja podataka. Ipak, na tržištima koja je analizirao NordVPN, poznati pružalac usluga virtuelnih privatnih mreža (VPN), većina kompletnih paketa podataka o identitetu potiče iz Sjedinjenih Država.

Međunarodni lanac od krađe do prodaje

Prema riječima Alexa Holdena, mogućnost zarade, u kombinaciji sa utiskom da se zakon ne sprovodi dovoljno efikasno, čini trgovinu ukradenim podacima privlačnom čak i za pojedince sa Balkana, naročito mlade.

Holden je stručnjak za sajber-bezbjednost koji radi u SAD i osnivač kompanije Hold Security, koja se bavi istraživanjem kriminalnih mreža i tržišta ukradenih podataka.

On objašnjava da zajednički jezik, kulturološka bliskost i lične veze doprinose razvoju lokalnih zajednica koje se bave sajber-kriminalom. Vremenom, te zajednice mogu uspostaviti prekogranične veze i proširiti svoje aktivnosti na međunarodni nivo.

- Zbog toga viđamo mnoge primjere sajber-kriminala koji potiču iz regiona Balkana - kaže on za Radio Slobodna Evropa.

Holt takođe ističe poteškoće u suzbijanju ove aktivnosti.

On objašnjava da države sa ograničenim istražnim resursima - možda ne posvećuju veliku pažnju tržištima ukradenih podataka, već se umjesto toga fokusiraju na druge probleme.

U analizi o jugoistočnoj Evropi, objavljenoj u avgustu 2024. godine, Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) ukazala je na nedostatak resursa i stručnosti zemalja jugoistočne Evrope u istraživanju i krivičnom gonjenju sajber-kriminala, što ih čini ranjivijim.

Plaćanja putem kriptovaluta otežavaju istrage o ovim onlajn krivičnim djelima. Prema navodima GI-TOC-a, na Zapadnom Balkanu istrage su dodatno otežane nedostatkom stručnosti i jasnih procedura za postupanje u slučajevima koji uključuju kriptovalute.

Slučajevi otkriveni u Evropi pokazuju da se ova trgovina proteže daleko izvan platformi povezanih sa Balkanom.

U januaru 2025. godine međunarodnom operacijom ugašene su platforme Cracked i Nulled, dvije među najvećim svjetskim platformama za sajber-kriminal, čiji su se navodni administratori nalazili u zemljama poput Njemačke i Španije.

Prema izvještaju Europola iz 2025. godine, ova dva tržišta imala su milione korisnika i ostvarivala značajnu godišnju zaradu. Ministarstvo pravde SAD saopštilo je da su aktivnosti platforme Cracked pogodile najmanje 17 miliona žrtava u SAD.

Europol pojašnjava da izvještaj obuhvata samo one aktivnosti koje su vidljive istražiteljima, budući da se mnoge transakcije odvijaju putem zatvorenih komunikacionih kanala. Prema riječima stručnjaka, učesnici u ovom lancu imaju različite uloge; nijesu svi direktno uključeni u samu krađu ili zloupotrebu podataka.

- Neki su jednostavno odlični prodavci koji promovišu svoju robu ili usluge ili upravljaju komunikacionim aspektima ovih zajednica - kaže Holden.

Međutim, izazovi u suzbijanju ove trgovine ne završavaju se gašenjem ilegalnih onlajn tržišta. Kada su podaci već ukradeni, zatvaranje takve platforme ne mora nužno zaustaviti njihovu dalju cirkulaciju.

Prema izvještaju Europola iz 2026. godine o organizovanom sajber-kriminalu, prosječan životni vijek kriminalnih tržišta je skraćen, dok su međunarodne policijske operacije učinile administratore - opreznijim - kada je riječ o rizicima.

Ipak, nakon takvih intervencija korisnici jednostavno prelaze na druge platforme. Izvještaj takođe ukazuje na trend prelaska sa velikih foruma na manje zajednice, dostupne isključivo putem pozivnica.

- U većini slučajeva, poznata tržišta nastavljaju da postoje u različitim oblicima čak i nakon što budu ugašena - navodi Holden.

U međuvremenu, kako objašnjava Maimon, za žrtvu rizik od zloupotrebe identiteta ostaje stalan.

- Ako je vaš identitet stavljen na prodaju, nemojte pretpostavljati da je, samo zato što ga je neko jednom prodao, tu kraj priče - kaže on.