<article>U izraelskom vazdušnom napadu ubijena su dva, a ranjena tri libanska vojnika, saopštila je libanska vojska.Kako prenosi AP, vojnici su ubijeni samo nekoliko sati nakon što su izraelske trupe pucale na štab mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN) u južnom Libanu, ranivši dva pripadnika mirovnih snaga.Incidenti koji su uključili i zvaničnu libansku vojsku, koja se držala na marginama sukoba između Izraela i Hezbolaha, ali i mirovnu misiju UN u Libanu, podigli su uzbunu.Izrael širi svoju kampanju protiv Hezbolaha talasima snažnih vazdušnih napada širom Libana, ali i kopnenom invazijom uz granicu.Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je, u posljednja 24 sata, u izraelskim vazdušnim napadima u Libanu 60 ljudi ubijeno, a 168 ranjeno.Navodi se da je, od 8. oktobra, više od 2.229 Libanaca, uključujući borce Hezbolaha, civile i medicinsko osoblje, ubijeno.</article>

U izraelskom vazdušnom napadu ubijena su dva, a ranjena tri libanska vojnika, saopštila je libanska vojska.
Kako prenosi AP, vojnici su ubijeni samo nekoliko sati nakon što su izraelske trupe pucale na štab mirovnih snaga Ujedinjenih nacija (UN) u južnom Libanu, ranivši dva pripadnika mirovnih snaga.
Incidenti koji su uključili i zvaničnu libansku vojsku, koja se držala na marginama sukoba između Izraela i Hezbolaha, ali i mirovnu misiju UN u Libanu, podigli su uzbunu.
Izrael širi svoju kampanju protiv Hezbolaha talasima snažnih vazdušnih napada širom Libana, ali i kopnenom invazijom uz granicu.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je, u posljednja 24 sata, u izraelskim vazdušnim napadima u Libanu 60 ljudi ubijeno, a 168 ranjeno.
Navodi se da je, od 8. oktobra, više od 2.229 Libanaca, uključujući borce Hezbolaha, civile i medicinsko osoblje, ubijeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Izrael

Liban

napad

Svijet

U izraelskim napadima ubijena dva libanska vojnika

Da rezimiramo – ovo nije (više) pitanje politike. Ovo je pitanje da li će crnogorsko društvo postati pluralna, demokratska zajednica u kojoj će biti zagarantovana prava svima, bez obzira na nacionalno, vjersko, jezičko, rodno ili kakvo drugo samoodređenje ili ćemo se utopiti u Rusko-srpski svet totalitarizma, od autoriteta moći propisanih surogat identiteta i suspenzije Ustava i zakona, đe ćemo kao periferija periferije čamiti u duhovnoj izolovanosti i materijalnoj bijedi, hraneći se korijenima.
E to vam je, drage moje drugarice i drugovi, danas ključna crnogorska dilema. Ne, dakle, pitanje jesmo li Srbi ili Crnogorci, navijamo li za bijele, crvene ili zelene, slavimo li ratne zločince ili osuđujemo njihova nedjela, već kakvo društvo gradimo danas i kakvo ćemo ostaviti onima koji dođu poslije nas. A sve ono ostalo samo su rukavci ove fundamentalne dileme. I etnofederalizacija kao prva faza destrukcije građanskog društva i posljedična asimilacija Crnogoraca i etnoinženjering i promjena karaktera države. Jedno po jedno.&nbsp;
Od veleizdajničke uloge Andrije Mandića i Snežane Armenko, grđa je samo kolaboracija Milojka Spajića i sljedbenika njegove PEStokupljevinske interesne grupacije
Sklanjanje s dnevnoga reda Zakona o pravnome prepoznavanju rodnoga identiteta na osnovu samoodređenja, po svoj prilici po uhodanoj taktici – Mandić naredi, Spajić realizuje – samo je jedan u nizu primjera ogoljavanja te destruktivne, antidemokratske i anticivilizacijske politike koja danas predvođena vojvodom Mandićem kormilari Crnom Gorom.&nbsp;
Jer zamijenite li sintagmu „rodni identitet“ iz imena Zakona nekom drugom, recimo „nacionalni identitet“ ili „vjerski identitet“, dobićete isti rezultat – mehanizme vlasti, nekad represivne a nekad opresivne, nekad oštre a nekad meke – kojima se u Crnoj Gori nastoji ne samo osporiti već i demonizovati svaka Drugost, a pravo na samoodređenje proglasiti opasnom jeresi koja razbija društvo i „tradicionalni moral“, zamišljen kao permanentno orgijanje ksenofobije i vječnoga fašizma u svim svojim pojavnim oblicima.
Nema ovđe više niko izgovor da ne čuje ili ne vidi dramatičnu društvenu transformaciju koja se zbiva pred našim očima u posljednjih nekoliko godina. Gotovo svakim svojim potezom vojvoda Mandić i njegova družina rade upravo ono za što su tri decenije optuživali bivšu vlast – dramatično antagoniziraju crnogorsko društvo – po modelu kojim se šovinizam normalizuje, a mržnja pod krinkom retradicionalizacije nameće kao poželjna društvena norma. Kalauzi mu u tome dosljedno Milojko Spajić, kao i svi oni koji su ulaskom u vlast pristali na ulogu ukrasa na reveru povampirene genocidne ideologije velikosrpstva.
Bahatost i primitivizam tog svjetonazora ovih se dana manifestuje i kroz pokušaje da se seksualno predatorstvo i njegovo prikrivanje u podgoričkoj gimnaziji prenesu na nivo dnevne politike po poznatoj shemi skrivanja iza nacije, starog pribježišta svih hulja. Istovremeno se ogoljavaju i mehanizmi preko kojih će Mandić sa svojim falangama u potpunosti preuzeti sve poluge moći.&nbsp;
Protivustavno uzurpiranje ingerencija Ustavnoga suda od strane Ustavnoga odbora Skupštine – klasični ustavni puč – koji su nam prije dvije noći priredili Mandić, Bečić i Spajić, ogledalo je antidržavnog nasilja na koje su spremni kako bi neutralisali sve institucionalne prepreke za realizaciju svoje mračne agende.&nbsp;
Blokirani Ustavni sud, koji je u disfunkcionalno stanje svjesnim protivustavnim djelovanjem uvela njegova predśednica Snežana Armenko, još jedna od sramnih marioneta Vučićeve politike, preduslov je da Mandić obavi sve neophodne poslove desuverenizacije države i preoblikovanja društva, onako kako mu to narede beogradske i moskovske gazde.&nbsp;
Od veleizdajničke uloge Andrije Mandića i Snežane Armenko, grđa je samo kolaboracija Milojka Spajića i sljedbenika njegove PEStokupljevinske interesne grupacije koji su ili kupljeni ili ucijenjeni da obave prljavi posao anihilacije crnogorskog državnog suvereniteta i transformacije države u teritoriju pod kontrolom balkanskoga Mordora.&nbsp;
Ogoljavaju se mehanizmi preko kojih će Mandić sa svojim falangama u potpunosti preuzeti sve poluge moći.
Apelovati na njihovu savjest ili odgovornost jednako je uzaludno koliko Nebojšu Medojevića podśećati na integritet, no tu felu nije nikad suvišno upozoriti na sudbinu njihovih prethodnika – Marka Dakovića, Pavla Đurišića, Vidkuna Kvislinga, svejedno. Kad se male ili veće imperije kojima izmećare zakonomjernim istorijskim procesima razbiju u tirinte, takvima je uvijek namijenjena ista sudbina – srama i prezira.
E baš zato ovo (više) nije pitanje politike, već vizije društva. I baš zato danas neshvatljivo djeluje šutnja crnogorske opozicije, akademske zajednice i dijela civilnog sektora pred Mandićevim sklanjanjem s dnevnoga reda Zakona o pravnome prepoznavanju rodnoga identiteta na osnovu samoodređenja ili ogavnim pokušajima svaljivanja krivice na žrtvu seksualnog uznemiravanja u podgoričkoj gimnaziji.&nbsp;
Bez uviđanja povezanosti tih postupaka s ustavnim nasiljem, na koje jeste bar zasad dat odgovor, ne može se osvijetliti ni ovaj opasni proces u cjelini. Jer što prije shvatimo da ovo ne smije biti bitka za mandate i masne funkcionerske privilegije, već za ideal slobodnog, otvorenog društva, valjda će se potomci onih što su se vjekovima borili za slobodu prkoseći moćnim imperijama – ili prije devet decenija odlazili u Španiju da se pridruže borbi protiv fašizma i samo nekoliko godina potom toj se pošasti suprotstavili i na sopstvenom pragu – trgnuti iz indukovane kome i ideologiji krvi i tla i danas reći odlučno ne! I u institucijama i na ulici, svim dozvoljenim sredstvima otpora!

Ko polarizuje crnogorsko društvo!?

Gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili zatražila je od Evropske unije (EU) da učini više u podršci proevropskim demonstrantima i da izvrši pritisak na vladajuću partiju Gruzijski san naklonjenu Rusiji da se održe novi izbori. 
 
Demonstranti u Gruziji, suočeni s nasilnom policijskom taktikom, na skoro svakodnevnim protestima traže nove izbore poslije navoda o krađi tokom parlamentarnih izbora u oktobru na kojima je Gruzijski san proglasio pobjedu, a koju opozicija odbija da prizna. 
 
Proevropska predsjednica Zurabišvili, koja je stala na stranu demonstranata, rekla je poslanicima Evropskog parlamenta u Strazburu da se izbori moraju ponoviti pošto su ih obilježile neregularnosti, nasilje i uticaj Rusije, prenio je Gruzijski servis RSE. 
 
"Evropa treba da pronađe polugu uticaja da djeluje. Ako Evropa ne može da utiče na zemlju od 3,7 miliona stanovnika, kako može očekivati da će se nadmeće sa gigantima 21. vijeka", rekla je ona. 
 
Zurabišvili je optužila Gruzijski san da je potrošio oko 200 miliona EUR, kako je navela, "crnog novca" da bi uticala na izbore u svoju korist. 
 
"Zastrašivanje, korišćenje administrativnih resursa, propaganda u ruskom stilu. Uz to, "crni novac" je korišćen u velikim količinama. Tokom izbora nije bilo policije. Lično sam prisustvovala nasilju u raznim okruzima i pokušala sam da kontaktiram ministra unutrašnjih poslova, ali nisam mogao da doprem do njega", dodala je Zurabišvili. 
 
Gruzija je dobila status kandidata za članstvo u EU u decembru prošle godine, ali su se pojavile tenzije u odnosima s Briselom poslednjih mjeseci poslije usvajanja kontroverznog zakona o "stranim agentima" u maju. 
 
Kritičari kažu da zakon ugrožava medije i grupe civilnog društva i odražava sličan ruski zakon koji Kremlj koristi da uguši opoziciju i civilno društvo. 
 
Nakon što je vladajuća partija Gruzijski san proglasila pobjedu na izborima 26. oktobra, protesti su ponovo pokrenuti, a intenzivirani su nakon što je vlada saopštila da obustavlja pristupne pregovore s EU.

Zurabišvili: EU da izvrši pritisak na vladajuću partiju

Ustavni sud je na sjednici u junu, kvalifikovanom većinom, donio odluku da se na uslove za prestanak sudijske funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, i ta odluka Ustavnog suda je tog trena postala zakon, ocijenio je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, advokat i pravni ekspert Nikola Martinović.&nbsp;
- To niko ne pominje, i ne pominje da se ta odluka Ustavnog suda aktivnostima skupštinskog Ustavnog odbora direktno krši - kazao je Martinović.
On je istakao da kao pravnik koji je trideset godina u sudnici, a sa obrazovanjem stečenim u Crnoj Gori i inostranstvu, sa kompetencijom može iznijeti stav da poslije dešavanja kada je Ustavni odbor preuzeo ingerencije Ustavnog suda ozbiljni pravnici više Crnu Goru ne doživljavaju kao državu, već kao teritoriju.
- Mi smo sada geografski pojam, a između geografije i države postoji razlika. Država je uređena vlast na određenoj teritoriji. Mi sada imamo, što je za mene kao pravnika poražavajuće, da jedan organ preuzima nadležnosti najvišeg suda u državi. Ustav i Ustavni sud su brana samovolji i diktaturi. Onog trenutka kada parlament, Vlada, ili bilo ko teći, preuzme nadležnosti Ustavnog suda, onda vi više nemate u jednoj državi bilo kakvu branu diktaturi, ili samovlašću – kazao je Martinović.&nbsp;
To se, prema njegovim riječima, desilo u Skupštini prije dvije noći, a sudije Ustavvnog suda ne smiju da dozvole da im parlament oduzima nadležnosti.
- Ne treba pričati o nekom specijalnom tumačenju. Samim jezičkim tumačenjem norme člana 154. Ustava je sve rečeno, a ta norma je ciljano napisana tako. Slušajući objašnjenja ovih iz PES-a, mislim da bi oni trebalo bi da se vrate u vrijeme studija, pa da prouče način i funkcionisanje ustavno pravnih sistema. Ustavno pravni sistem u Crnoj Gori je predvidio da Skupština bira na predlog - ili predsjednika ili po konkursu - određene sudije Ustavnog suda, ali je namjerno, zbog zaštite demokratije, predviđeno da ih Skupština ne može razriješiti. Ako bi ih Skupština, kad ih izabere, mogla razriješiti, onda oni ne bi imali nezavisnost. Zato je unijeta i ta norma, u svim evropskim Ustavima je upravo takva, da o eventualnim razlozima za prestanak mandata ili razrješenje sudije Ustavnog suda, odlučuju sudije Ustavnog suda, a ne neko drugi. Skupština može samo da konstatuje ono što odluči sjednica Ustavnog suda. U suprotnom, sudije sjutra mogu biti razriješene, neko zbog penzije, neko zbog toga što su mu oči zelene... &nbsp;- rekao je Martinović.
Sudije Ustavnog suda više ne moraju dolaziti na posao, smatra Martinović, jer su im oduzeli nadležnosti za utvrđivanje razloga prestanak mandata, a mogu im uzeti i odlučivanje o ustavnim žalbama, ustavnosti ili zakonitosti određenih akata.
- Ako sudije Ustavnog suda dopuste da se na ovakav način odlučuje o njihovoj nadležnosti, onda ne treba da pričaju o principijelnosti. Neko ko ima hrabrosti reći će ja više neću da učestvujem u tome, a neko ko nema baš puno hrabrosti, a hoće da ostane pošten, poći će na bolovanje, a onaj koji nema ništa od to dvoje ostaće da radi - poručio je Martinović.
Ako su tačne informacije o uticaju na predsjednicu Ustavnog suda Snežanu Armenko, poručuje Martinović, to je krivično djelo, a Ustavni sud je sad beskoristan.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeKwb4OeybA4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Skupština prekršila odluku Ustavnog suda iz juna

Danas se u Crnoj Gori očekuje pretežno sunčano vrijeme uz postepeno povećanje oblačnosti u drugom dijelu dana.&nbsp;
Kako se navodi iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na primorju će već tokom prijepodneva ponegdje biti umjerene oblačnosti, a uveče mjestimično slabe kiše.&nbsp;
Na sjeveru, tokom jutra po kotlinama magla, koja se ponegdje može zadržati i duže tokom dana. Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova, na sjeveru zemlje od sredine dana mjestimično pojačan. Najviša dnevna temperatura vazduha od 7 do 16 stepeni.
U petak će, prema podacima Zavoda, već biri pretežno oblačno, uz &nbsp;povremenu kišu, mjestimično i pljuskove, a ponegdje i grmljavinu, na primorju već u ranim jutarnjim satima.&nbsp;
Na sjeveru, će u popodnevnim satima, u višim planinskim predjelima kiša preći u susnježicu i snijeg, a krajem dana ili tokom noći sniježne padavine očekuju se i u nižim predjelima.&nbsp;
U Glavnom gradu če tokom petka biti pretežno oblačno, uz povremenu kišu, pljuskove, a moguća je i grmljavina. Vjetar će biti uglavnom slab do umjeren, južnih smjerova, dok se krajem dana očekuje sjeverni i sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare tokom noći veoma jak, moguće i olujne jačine.&nbsp;

Oblačno u drugom dijelu dana, u petak kiša i snijeg

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

U izraelskim napadima ubijena dva libanska vojnika

Tagovi

Ko polarizuje crnogorsko društvo!?

Zurabišvili: EU da izvrši pritisak na vladajuću partiju

Skupština prekršila odluku Ustavnog suda iz juna

Oblačno u drugom dijelu dana, u petak kiša i snijeg

PRATITE TVe UŽIVO