<article>Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.</article>

Ministar spoljnih poslova Turske Hakan Fidan izjavio je danas da se Turska protivi "bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu" i pozvao je Teheran da svoje unutrašnje probleme "riješi sam".
- Ne želimo da vidimo bilo kakvu intervenciju ovdje, ali kada pogledate politiku (američkog predsjednika) Donalda Trampa, do sada nismo vidjeli snažnu sklonost ka upotrebi kopnenih snaga - rekao je Fidan.
Fidan je govorio na pres konferenciji u Istanbulu, a dodao je i da dešavanja u Iranu imaju "internacionalnu dimenziju jer je Teheran pod sankcijama", prenosi turska novinska agencija Anadolija.
- Ono što ovde zbunjuje jeste to što teškoće sa kojima se ljudi suočavaju zbog ekonomskih i drugih problema mogu izgledati kao ideološki ustanak protiv režima, u stvarnosti, ovo predstavlja sivu zonu - dodao je Fidan.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Turska

Iran

Hakan Fidan

Svijet

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Cijene nafte skočile su u utorak na međunarodnim tržištima iznad 83 dolara, uz širenje američko-izraelskog sukoba s Iranom i smanjenu proizvodnju u regiji Persijskog zaliva zbog zaustavljenog tranzita kroz Ormuški moreuz.&nbsp;
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 5,56 dolara višoj cijeni od 83,3 dolara, dok je na američkom barel bio skuplji 5,29 dolara i koštao je 76,52 dolara, prenosi Hrportfolio.
Od zatvaranja trgovanja u petak, nekoliko sati prije američko-izraelskog napada na Iran, cijena barela skočila je oko 16 odsto, odnosno 17 odsto.
Izrael je u međuvremenu napao i Liban, a Iran odgovorio udarima na energetsku infrastrukturu u zemljama na obalama Persijskog zaliva. Ormuški moreuz de facto je zatvoren, blokirajući gotovo petinu isporuka svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa.
Iranske oružane snage poručile su u ponedjeljak preko savjetnika zapovjednika Iranske revolucionarne garde Ebrahima Džabarija da neće dopustiti izvoz nafte kroz moreuz. Tankeri i kontejnerski brodovi izbjegavaju taj plovni put nakon što su osiguravači otkazali pokriće za plovila i vozarine za prevoz nafte i gasa naglo su porasle.
Irak je u takvim uslovima obustavio proizvodnju u naftnom polju Rumaila, drugom po veličini u svijetu. Brodovi ne dolaze po naftu zbog iranske blokade Ormuškog moreuza pa su rezervoari puni, rekli su zvaničnici u utorak. Rumaila proizvodi po nekim procjenama oko 1,4 miliona barela nafte dnevno.
Utovar nafte iz iračkog grada Kirkuka u turskoj luci Ceyhan zaustavljen je u utorak, rekao je izvor iz sektora brodskog prevoza.
Ujedinjeni Arapski Emirati bore se s požarom u luci Fujairah, najvećem centru za izvoz nafte, nakon napada drona, objavili su državni mediji.
Saudijska Arabija preventivno je obustavila preradu u velikoj rafineriji u Ras Tanuri, a njen primjer slijedio je i Katar, obustavivši proizvodnju tečnog gasa.
Blokada isporuka Ormuškim moreuzom zabrinjava ulagače, ali veći rizik za tržište bili bi eventualni novi iranski napadi na energetsku strukturu u regiji, jer bi mogli izazvati duže prekide u snabdijevanju, napominju analitičari tvrtke ING Ewa Manthey i Warren Patterson u bilješci.
Odvojeni proračun Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio skuplji čak 8,24 USD i stajao je 78,31 dolara.

Cijene nafte iznad 83 dolara

Veoma je lako plasirati lažni sadržaj jer ne postoje kontrole koje bi provjeravale autentičnost, poput onih u medijima. Veliki problem su ljudi koji takvom sadržaju bezrezervno vjeruju - ocijenio je IT stručnjak Milutin Pavićević gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Dok ekstremističke grupe u svijetu sve više koriste vještačku inteligenciju za regrutovanje i propagandu, institucionalni odgovor Crne Gore na rast ekstremističkog sadržaja na internetu je slab i nekoordiniran Globalni bezbjednosni izvještaji ukazuju na porast onlajn radikaizacije i sve češću upotrebu AI alata za kreiranje propagandnih materijala.
Pavićević smatra da svijet nije spreman za ekspanziju vještačke inteligencije i sadržaja kreiranog tim putem, jer tehnologija mnogo brže napreduje od zaštitnih mjera i ljudske svijesti.
- Cijeli svijet je pred izazovom da podigne svijest da je moguće da je bilo šta što vidimo lažno, a onda i da iznađemo rješenje šta ćemo da radimo sa tim što svako može da pravi lažni sadržaj, a ne samo ljudi opremljeni najskupljom opremom - rekao je Pavićević.
Podsjeća da je u Crnoj Gori izuzetno velika digitalna povezanost, ali, dodaje, ne baš toliko velika digitalna pismenost.
- Sadržaj se sve više dijeli društvenim mrežama, mediji više nemaju uticaj, nijesu više glavno sredstvo informisanja, pa sadržaj koji je lažan ne prolazi ni provjeru koju bi prošao u medijima, da li je istinit ili nije. Jako brzo se propagira kroz zajednice, a grupa koja je zainteresovana da plasira lažni sadržaj mnogo lakše može to da uradi danas nego što je mogla da uradi prije deset godina. Nažalost, imamo veliki broj ljudi koji takvom sadržaju bezrezervno vjeruju, a naročito ako je nešto što im odgovara - zaključio je Pavićević.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Pavićević: Imamo veliku povezanost, ali ne i zavidnu digitalnu pismenost

Predavanje istoričarke Božene Miljić pod nazivom „Crnogorske žene od revolucije do emancipacije“ biće održano u susret 8. martu - u petak u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Matice crnogorske, fokus predavanja biće na simbolici koju Osmi mart kao praznik nosi, što je taj praznik predstavljao ženama na kraju Drugog svjetskog rata, a što predstavlja danas.&nbsp;
- Posebna pažnja biće posvećena iskustvima crnogorskih žena tokom Drugog svjetskog rata, njihovom aktivizmu koji se kasnije nastavio i u mirnodopskom periodu. Žene su utkale svoju borbu u temelje modernog crnogorskog društva, ali pitanje je koliko se danas ta borba uzima zdravo za gotovo i koliko crnogorsko društvo pamti žene koje su ga oblikovale - naglasili su u Matici crnogorskoj.
Božena Miljić je istoričarka, čiji je istraživački rad usmjeren na savremenu istoriju Crne Gore i Jugoslavije, sa posebnim fokusom na društvenu i kulturnu istoriju, identitetske debate, medije i popularnu kulturu, te kulturu sjećanja.
Autorka je i koautorka više naučnih radova i poglavlja u domaćim i međunarodnim publikacijama, te izložbe „Na strani pravde i slobode, legat Veljka Vlahovića“ u koautorstvu sa istoričarkom umjetnosti Ljiljanom Karadžić.
Miljić je novinarka i saradnica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica, na predmetima iz oblasti komunikologije i medija.

Crnogorske žene od revolucije do emancipacije: Matica crnogorska u susret 8. martu organizuje predavanje istoričarke Božene Miljić

03.03.
23:46h
Sudski savjet je proslijedio pritužbu sudija i zaposlenih Apelacionog suda na ponašanje predsjednice istog - pravo u Vrhovni.
Neka oni vide.
Oni ne bi o tome.
Ja sam se Savjetu javio, obraćao i obavještavao kako ista "trpa" na pravosnažna rješenja o određivanju pritvora - pritvorske osnove po kojima nije određen. I to u trenutku kada po ZKP-u taj sud treba samo da pritvor produži.
Tajac.
Ne vrijedi.
Lazovića, Mijajlovića i druge zakucala je za Spuž mimo onoga što piše u zakonu, pa još treba da joj zamjeramo nešto.
Idi, begaj.
A ide veting.
Koji će da predvode pravnici iz najpravničkije zajednice na kontinentu.
Demokrate.
I kako će oni da imaju srca da vetinguju neke koje spominju sudije i zaposleni iz pritužbe sudskom Savjetu. Pa, vanraspravno krivično vijeće toga suda - posljednja je linija odbrane.&nbsp;
Prije svega protiv advokatske mafije.
Koja je u rangu sa šljunkarskom i šumskom.
Ostale mafije manje su opasne - duvanska, kokainska.
Ko god je "pogleda" biće vetingovan.
Pitajte B.B. Jer nam još pritvora treba koji će trajati do 100 godina.
Kako će se to bez Apelacionog suda odraditi.
Nikako.
Jer kasnije taj pravni stav oko pritvora prihvataju Vrhovni, pa ponovo Viši, pa predsjednici vijeća.
Samo "trpaj" pritvorske osnove. Ko te pita.
Ne leže tamo sudije, nego neki ljudi. Tri godine.
Što je malo. Treba pet. Za početak.
A onda ćemo vidjeti za granicu od deset godina.
Ako ih posle toga sud oslobodi, bacićemo ih.
Što će nam.
P.S: Svašta smo radili, pa smo poslije sve radili kako bi sve to što prije zaboravili.
P.S. 1: Pet stotina godina pod Turcima prošlo je uzalud i za njih i za nas Srbe.
Pekić - "Tamo gde loze plaču".

Turci, Srbi i Apelacioni

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Što sve krije ,,tajna knjiga” Vesne Medenice?

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Hronika

Odgođen početak suđenja Mijajloviću, Petranoviću i ostalim jer je članica vijeća tražila da se izuzme iz postupka

Turska se protivi bilo kakvoj vojnoj intervenciji u Iranu

Tagovi

Cijene nafte iznad 83 dolara

Pavićević: Imamo veliku povezanost, ali ne i zavidnu digitalnu pismenost

Crnogorske žene od revolucije do emancipacije: Matica crnogorska u susret 8. martu organizuje predavanje istoričarke Božene Miljić

Turci, Srbi i Apelacioni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO