Trampu ističe rok za vođenje rata protiv Irana bez odobrenja Kongresa
Po američkom zakonu, predsjednik može najviše 60 dana voditi vojnu operaciju bez saglasnosti Kongresa. Za rat Donalda Trampa protiv Irana taj rok ističe 1. maja.
Donald Tramp se često predstavlja kao snažan predsjednik koji svoja Ustavom definisana ovlašćenja koristi do krajnjih granica. Kao vrhovni komandant oružanih snaga SAD, može započeti vojnu operaciju, ali o tome mora formalno obavijestiti Kongres u roku od 48 sati. U slučaju sukoba s Iranom, to je učinio 2. marta. Međutim, sada se približava drugi rok – operacija bez saglasnosti Kongresa može trajati najviše 60 dana.
Ako do tada ne dođe do pregovaračkog rješenja između Vašingtona i Teherana, predsjednik će morati da preduzme nove korake kako bi legitimisao nastavak operacije. Trampu, koji u drugom mandatu često upravlja dekretima zaobilazeći parlament, na raspolaganju je nekoliko opcija.
Šta je Rezolucija o ratnim ovlašćenjima?
Način raspodjele ovlašćenja između Kongresa i predsjednika u slučaju rata definisan je Rezolucijom o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution). Ovaj zakon nije podržavao tadašnji predsjednik Ričard Nikson, ali je njegov veto Kongres nadglasao dvotrećinskom većinom 1973. godine.
Rezolucija je nastala kao pouka iz Vijetnamskog rata. Ustav SAD jasno propisuje da je predsjednik vrhovni komandant, ali da samo Kongres može objaviti rat.
Formalne objave rata danas su rijetkost – posljednja je donesena 4. juna 1942. godine protiv Bugarske, Mađarske i Rumunije.
Produženje moguće, ali samo za 30 dana
Predsjednik može jednom produžiti rok od 60 dana za dodatnih 30 dana, prvenstveno radi povlačenja trupa. Stormi-Anika Mildner, direktorka njemačkog ogranka instituta Aspen, smatra da je to najrealniji scenario.
- Pretpostavljam da će Tramp iskoristiti dodatnih 30 dana, uz obrazloženje da je ostvaren napredak i da se nazire kraj sukoba - navodi Mildner.
Ona upozorava da bi takvo obrazloženje bilo slabije ukoliko bi došlo do eskalacije, na primjer u Ormuskom moreuzu.
Mogućnost zaobilaženja pravila
List New York Times navodi i mogućnost da Tramp pokuša da ospori primjenu pravila o roku od 60 dana.
Njegov prethodnik, Barak Obama, 2011. godine je u vezi sa vazdušnim udarima u Libiji tvrdio da se ne radi o trajnim borbenim dejstvima, pa samim tim ni o operaciji koja potpada pod ova ograničenja.
Pet rezolucija protiv operacije – bez uspjeha
Predsjednici su ranije tražili podršku Kongresa prije većih vojnih akcija, kao što je to učinio Džordž V. Buš uoči rata u Iraku 2003. godine.
Tramp to nije uradio, što su demokrate pokušale da iskoriste. Od početka marta održano je pet glasanja o rezolucijama koje bi ograničile njegove poteze, ali su sve odbijene zbog republikanske većine.
Mildner ističe da Kongres ima ograničene mehanizme da zaustavi rat, osim eventualnog uskraćivanja finansiranja, što je politički teško izvodljivo.
Međuizbori dodatno komplikuju situaciju
Ishod narednih glasanja u Kongresu nije izvjestan. Neki republikanci već nagovještavaju promjenu stava.
Džon Kertis, senator iz Jute, poručio je da neće podržati produženu vojnu akciju bez saglasnosti Kongresa.
Mildner smatra da je takva saglasnost malo vjerovatna, jer bi značila političku odgovornost za trajanje i posljedice rata.
Međuizbori za Kongres biće održani 3. novembra, kada se bira svih 435 članova Predstavničkog doma i dio Senata. Takvi izbori često služe kao referendum o politici predsjednika.
Pritisak raste unutar SAD
Američki politički savjetnik Džonatan Kac iz instituta Brukings navodi da republikanci pažljivo prate političku situaciju.
- Uoči izbora rizično je otvoreno se suprotstaviti Trampu, pa će mnogi radije ostati po strani - ocjenjuje Kac.
Rastuće cijene goriva i troškovi života dodatno utiču na pad podrške predsjedniku, dok se kritike rata sve više čuju i unutar njegove političke baze.
Zbog toga je pritisak na Trampa sve veći da pronađe rješenje prije izbora i izbjegne političke posljedice, bez obzira na ulogu Kongresa u daljem toku sukoba.