Tramp otputovao u Kinu kako bi pokušao da utiče na rješavanje sukoba sa Iranom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otputovao je za Peking, nakon što je sedmicama bezuspješno pokušavao da ubijedi predsjednika Si Đinpinga da utiče na Iran kako bi prihvatio američke uslove za okončanje rata ili barem ponovo otvorio Ormuski moreuz.

Tramp je kazao da je Iran u velikoj mjeri pod kontrolom SAD-a.

– Ili ćemo postići dogovor sa Iranom ili će biti desetkovan. Na ovaj ili onaj način, mi pobjeđujemo – ocijenio je on.

Tramp je rekao da će o sudbini primirja razmišljati tokom leta za Kinu i „u narednom kratkom periodu“, dodajući da će se „vidjeti šta će se desiti“.

Predsjednik SAD kazao je da će imati „dug razgovor“ o Iranu sa Sijem, ali da će trgovina biti centralna tema.

– Mnogo je stvari o kojima treba da razgovaramo. Ne bih rekao da je Iran jedna od njih, da budem iskren, jer Iran imamo pod jakom kontrolom – rekao je Tramp pred odlazak iz Bijele kuće.

Tramp je naveo da je razgovarao sa Sijem i da se obojica raduju posjeti.

– On mi je prijatelj. Slažemo se. Mislim da ćete vidjeti da će se desiti dobre stvari – poručio je Tramp.

Američki predsjednik pokušao je da umanji razlike sa Sijem oko Irana i posljedica koje rat ostavlja na globalna tržišta nafte.

– Dugo ćemo razgovarati o tome – kazao je Tramp, dodajući da ima „relativno dobar“ plan kako da razgovara o tom sukobu sa Sijem.

Tokom sukoba Tramp je oscilirao između tvrdnji da Kina, kao najveći svjetski kupac iranske nafte, nije učinila dovoljno da dovede Islamsku Republiku u red, i priznanja da je kineska vlast prošlog mjeseca pomogla deeskalaciji sukoba podstičući Teheran da se vrati pregovorima o prekidu vatre.

Uoči posjete Tramp je pokušao da umanji potrebu da ubjeđuje Sija da promijeni kineski stav prema Iranu, dok njegova administracija nastoji da razlike oko Irana ne zasijene napore za napredak u drugim složenim pitanjima odnosa dvije sile.

Među njima su trgovina, saradnja u širem smislu i sprečavanje kineskog izvoza hemikalija – prekursora fentanila, izuzetno jakog sintetičkog opioidnog analgetika koji se koristi za liječenje jakih bolova, ali je u SAD-u, kao droga, glavni uzročnik smrtonosnih predoziranja.

Peking javno insistira na okončanju rata, dok diplomatski iza kulisa pokušava da pomogne svom savezniku Pakistanu u posredovanju za postizanje mirovnog sporazuma.

Kina je, kako navodi Ahmed Abuduh, stručnjak za kineski uticaj na Bliskom istoku iz londonskog istraživačkog centra Čatam Haus, poslala „suptilnu poruku nezadovoljstva Iranu“ zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, ali i poruku SAD-u zbog blokade iranskog brodarstva.

– Kinezi su veoma oprezni, izbjegavaju rizik i ne žele da budu uključeni ni u šta što bi ih uvuklo u problem koji ne smatraju svojim – rekao je Abuduh.

Posljednjih dana američki državni sekretar Marko Rubio i ministar finansija Skot Besent pojačali su pozive Kini da iskoristi svoj uticaj kako bi pomogla u ponovnom otvaranju moreuza, kroz koji je prije početka rata prolazilo oko 20 odsto svjetske sirove nafte.

Stejt department je u petak objavio da uvodi sankcije protiv četiri entiteta, uključujući tri firme sa sjedištem u Kini, zbog dostavljanja Iranu osjetljivih satelitskih snimaka koji omogućavaju iranske napade na američke snage na Bliskom istoku.

Američko Ministarstvo finansija ranije je sankcionisalo kineske rafinerije optužene za kupovinu nafte od Teherana, kao i kompanije koje se bave transportom nafte.

Peking je te sankcije nazvao „nezakonitim jednostranim pritiskom“ i aktivirao odluku iz 2021. godine, koja do sada nikada nije bila primijenjena, a kojom se kineskim subjektima zabranjuje priznavanje i poštovanje tih sankcija.

Uoči Trampovog dolaska, kineski ministar vanjskih poslova Vang Ji prošle sedmice ugostio je iranskog kolegu Abasa Aragčija u Pekingu. Tom prilikom branio je pravo Irana na razvoj civilnog nuklearnog programa.

Si je takođe implicitno kritikovao SAD zbog rata.

– Zaštita međunarodne vladavine prava od najveće je važnosti. Ona se ne smije selektivno primjenjivati ili zanemarivati, niti bi trebalo dozvoliti svijetu da se vrati „zakonu džungle“ – poručio je kineski predsjednik.

Kao i Tramp, i Si ima mnogo razloga da ne dozvoli da razlike oko Irana utiču na ostale aspekte odnosa dvije države, smatraju analitičari.

Peking želi da spriječi dalje pogoršanje odnosa sa SAD-om, što bi dodatno opteretilo kinesku ekonomiju.

Ipak, otkako su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran, odnosi između Trampa i Sija prolazili su kroz ozbiljne tenzije koje su prijetile da naruše relativnu stabilnost između dvije sile.

Kina je dugo podržavala iranski program balističkih raketa i snabdijevala ga industrijskim komponentama dvostruke namjene koje se mogu koristiti za proizvodnju raketa, navodi američka vlada.

Prošlog mjeseca Tramp je zaprijetio Kini carinama od 50 odsto nakon izvještaja da se Peking sprema da Iranu isporuči nove sisteme protivvazdušne odbrane, ali je kasnije odustao od prijetnje tvrdeći da je dobio pisanu garanciju od Sija da Teheranu neće isporučiti to oružje.

Nekoliko dana kasnije Tramp je izjavio da je američka mornarica presrela kineski brod koji je nosio „poklon“ za Iran, ali nije dao dodatna objašnjenja.

I Tramp i Si nastoje da izbjegnu nove ekonomske potrese, kakvi su obilježili prethodnu godinu kada su dvije sile bile na ivici velikog trgovinskog rata.

Tramp je tada uveo carine od 145 odsto na kinesku robu, dok je Kina najavila pooštravanje kontrole izvoza rijetkih minerala, što bi moglo ozbiljno pogoditi američku industriju. Kasnije su obje strane odustale od maksimalističkih mjera, a u oktobru su postigle krhko primirje u trgovinskim sporovima.

Tramp i drugi zvaničnici američke administracije smatraju da je sukob sa Iranom, a posebno zatvaranje Ormuskog moreuza, nanio veću štetu Kini i njenim pacifičkim partnerima nego SAD-u, koji je manje zavisan od bliskoistočne nafte.

– Ne možete kupovati od njih ako ne možete tamo da isporučite robu i ne možete poslovati ako vam ekonomiju uništava ono što Iran radi – rekao je Rubio prošle sedmice, ističući da je u interesu Kine da Iran omogući nesmetan prolaz kroz Ormuski moreuz.

Ipak, Kina za sada pokazuje malo interesa za dublje uključivanje u sukob i djeluje nespremno da otvoreno stane uz Vašington.

– Biće teško duboko uključiti Kineze pod bilo kojim okolnostima – rekao je Kurt Kembel, bivši zamjenik državnog sekretara u administraciji Džoa Bajdena i predsjednik Azijske grupe.

– Kinezi žele da budu oprezni jer i oni, kao i svi ostali, vide da je ovo politički živi pijesak – zaključio je Kembel.