<article><p>Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.</p><p>Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.</p><p>Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.</p><p>Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.</p><p>- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je <b>Benjamin Kraus</b>, viši javni tužitelj.</p></article>

<p>Katolički sveštenik u Njemačkoj osuđen je danas na četiri godine zatvora zbog seksualnog kontakta s maloljetnicima putem interneta, javlja Anadolija.</p>
<p>Regionalni sud u Fuldi proglasio je 43-godišnjeg sveštenika krivim za uključivanje u seksualne onlajn razgovore s maloljetnicima u periodu od septembra 2021. do januara 2022. godine.</p>
<p>Sveštenik je optužen da je kontaktirao djecu i adolescente na internetu, pokazivao im dječje pornografske video zapise i ohrabrivao ih da se skinu i vrše seksualne radnje putem veb kamere.</p>
<p>Državno tužilaštvo u Frankfurtu pozdravilo je presudu, rekavši da se time šalje jasna poruka počiniocima, posebno onima koji zloupotrebljavaju internetske platforme.</p>
<p>- Presuda pokazuje da seksualno zlostavljanje djece na internetu nije prihvatljivo. Čak i ako se dešava isključivo putem interneta bez direktnog fizičkog kontakta - rekao je <b>Benjamin Kraus</b>, viši javni tužitelj.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

sveštenik

Seksualno zlostavljanje

presuda

Svijet

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

<p>Sama kritika, koja upućuje da nešto ne valja, bez toga da damo neki savjet kako da se to popravi je isto nešto nakon čega se te osobe osjećaju loše, međutim, ne možemo da učimo, da se razvijamo, ako ne dobijemo kvalitetne, objektivne, konstruktivne povratne informacije - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, NLP &nbsp;trenerica <b>Danka Ćetković</b>.</p>
<p>Ne voli da upotrebljava riječ kritika, kaže sagovornica emisije Srećan dan, i pravi razliku između neke povratne informacije i &nbsp;konkretnog oblika skretanja pažnje, dodaje ona, na vid ponašanja koje možda nije adekvatno i koje bi, kako kaže, trebalo popraviti, od same kritike.</p>
<p>- Kritika mnogo više upućuje na to da dajem neku informaciju, koja je &nbsp;često uopštena, koja nije konkretna i da to nekako mnogo više ide na ličnost osobe, na njene osobine i na njen karakter, i na njene karakteristike. Mi često imamo taj osjećaj, ne da ne volimo da budemo kritikovani, ne volimo da primimo kritiku zato što se negdje iza toga krije taj neki atak na nas, našu ličnost. Možda će neko reći jezički jeste tako ili nije tako, ali kritika to podrazumijeva - rekla je Ćetković.</p>
<p>Konstruktivna, tačna, precizna, konkretna, povratna informacija, smatra Ćetković, sadrži to da &nbsp;se daje osvrt na ponašanje, koje može biti i za dobro i za loše.</p>
<p>- Nama je potrebno da čujemo te povratne informacije. Ne možemo da učimo, da se razvijamo, ako ne dobijemo kvalitetne, objektivne, konstruktivne povratne informacije. Te povratne informacije, ili kako se sada često, sve više, pogotovu poslovnom svijetu govori, feedback, je kao doručak za šampiona u sportu. Nemoguće se razvijati, djeca ne mogu da se razvijaju ako ne dobiju prave povratne informacije. To itekako treba razlikovati od kritika, koje mogu da naruše naše samopouzdanje - naglasila je Ćetković.</p>
<p>U NLP -u ( Natural language processing ili neurolingvističko programiranje) , i možda nekim drugim metodologijama koje se bave unapređenjem komunikacije, objašnjava Ćetković, &nbsp;postoje &nbsp;razne tehnike kako reagovati na kritiku.</p>
<p>Feedback &nbsp;se ne daje svakome, poručuje Ćetković, u poslovnom kontekstu je obavezan, i onima, dodaje ona, do kojih nam je stalo i ako želimo da ta osoba koriguje, kako kaže, svoje ponašanje.</p>
<p>- Uvijek trebamo voditi računa isključivo na ponašanje, da iskomuniciramo to što vidimo i što je očigledno, da damo što je moguće neutralnije u vidu opisa, a ne svoje neke lične interpretacije, ili svoje generalizacije, i da to tako spakujemo da se osoba ne osjeća loše šta god da smo joj rekli, da ostavimo osobu u dobrom stanju i nakon toga što smo joj rekli da, možda, način kako je nešto uradila nije bio adekvatan. Krenemo od toga da kažemo šta je dobro bilo i onda kažemo šta nije bilo dobro i šta treba korigovati ili šta bi sljedeći put moglo biti drugačije, i obavezno iz svoje perspektive pitati osobu šta ona misli o tome, ili dati neku preporuku kako da se to koriguje, jer sama kritika, koja upućuje da nešto ne valja, bez toga da damo neki savjet kako da se to popravi je isto nešto nakon čega se te osobe osjećaju loše - istakla je Ćetković.</p>

Ćetković: Feedback je kao doručak za šampiona

<p>Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje da li će se države regiona kretati u pravcu ekonomskog i društvenog razvoja, ili će stagnirati i tonuti u probleme, poručeno je sa regionalne konferencije o vladavini prava na Zapadnom Balkanu, koju su organizovali Centar za građansko obrazovanje i njemačka fondacija Fridrih Ebert.</p>
<p>&nbsp;Na panelu „Ka pravednoj budućnosti kroz jačanje vladavine prava na Zapadnom Balkanu”, predsjednik Upravnog odbora Transparency International u Bosni i Hercegovini <b>Srđan Blagovčanin</b> je istakao da je za uspješno uspostavljanje i jačanje vladavine prava presudno osiguravanje političke volje, ali i da to ostaje pitanje svih pitanja za region.</p>
<p>&nbsp;- Vladavina prava je faktor koji opredjeljuje put zemalja Zapadnog Balkana - da li ćemo se kretati u pravcu ekonomskog, društvenog i svakog drugog razvoja, ili ćemo stagnirati i tonuti u probleme koji su i dalje jako prisutni - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;On je naveo da ne postoji država u kojoj je korupcija iskorijenjena, dodajući da države Zapadnog Balkana dijele slične probleme uslovljene dubljim strukturalnim problemima. Pojasnio je da tu, prije svega, misli na fenomen zarobljene države u kojem je sadržan najkompleksniji oblik korupcije, gdje političke elite ili vladajuća politička stuktura zarobi i zemlju, procese i institucije i podredi njihov rad i funkcionisanje partikularnim interesima uske grupe ljudi na vrhu piramide vlasti.</p>
<p>&nbsp;- Procesuiranje političke korupcije je indikator u kojoj mjeri je pravosuđe nezavisno. Ako se politička korupcija ne procesuira, to je pouzdan znak da je pravosuđe u toj zemlji pod političkim uticajima - kazao je Blagovčanin i ocijenio da u svim zemljama regiona politička korupcija, u najvećoj mjeri, ostaje nekažnjiva što vodi zaključku da postoje nedozvoljeni politički uticaji na rad pravosuđa, ali i naglasio da to ne znači da se cjelokupno pravosuđe nalazi pod političkim uticajem.</p>
<p>&nbsp;Drugi dio problema kada je u pitanju vladavina prava u regionu se, kako je rekao, odnosi na činjenicu da su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznate kao hibridni režimi.</p>
<p>- Na papiru smo svi demokratski uređene zemlje. No, u praksi, u značajnoj mjeri naginjemo ka autokratskim praksama. Ovdje se primarno radi o o odsustvu temeljne podjele vlasti. Dominacija izvršne vlasti je karakteristička za sve zemlje regiona, a zakonodavna, i posebno, sudska vlast su u podređenom položaju i zavisne od izvršne vlasti - rekao je Blagovčanin.</p>
<p>&nbsp;Prema njegovim riječima, u procesu oslobađanja država polazište je prepoznavanje da reforme nijesu samo tehnički procesi - nije dovoljno samo napisati dobar zakon, uspostaviti novu instituciju i kadrovski i materijalno ojačati kapacitete, jer su to i politički procesi za koje je potrebna politička volja.</p>
<p>&nbsp;Profesor Univerziteta Mediteran i advokat <b>Miloš Vukčević</b> rekao da Crna Gora jeste lider u procesu evropskih integracija, ali i da najduže pregovara i da se već osjeća zamor u pravosuđu i institucijama, kojima sve više nedostaje potrebni kadrovski i administrativno-tehnički kapacitet.</p>
<p>&nbsp;- Kako ostvariti vladavinu prava ako nemate sudije i tužioce? I, šta je uzrok tome? Bojim se da će se Crna Gora i region suočiti sa problemom nedostatka kadra kadra, a sudijska funkcija bi trebalo da bude privilegija - naveo je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je kazao da je problem dublji i složeniji, ilustrujući to i činjenicom da godinama unazad broj studenata na Pravnom fakultetu opada.</p>
<p>&nbsp;- Uzrok treba tražiti u stanju u kojem se sudstvo i tužilaštvo trenutno nalaze. Sudijski posao je težak, odgovoran, a zarade u sudstvu su male i nijesu se mijenjale unazad desetak godina - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;Crna Gora i sve države u regionu, kako smatra, treba da i te kako porade na tome. &nbsp;</p>
<p>- Kod nas se dugo priča se o tzv. Palati pravde, kao da je to projekat od 300 ili 400 miliona eura, a nikako da vidimo ni javni poziv za idejno rješenje. To je, između ostalog, tako jer političkoj eliti, prethodnoj i sadašnjoj, ne odgovara da ima jako i nezavisno sudstvo - rekao je Vukčević.</p>
<p>&nbsp;On je ocijenio da je nedavna izjava premijera Spajića o „sramnim presudama“ neprimjerena i da obeshrabrije sve one koji imaju pomisao da budu sudije i tužioci i poručio da se mora povratiti povjerenje građana u sudstvo, koje je sada veoma poljuljano.</p>
<p>&nbsp;Govoreći o SKY šifrovanoj komunikaciji, Vukčević je kazao da crnogorski sudovi moraju dati odgovor da li je SKY aplikacija dokaz ili nije.&nbsp;</p>
<p>- Dobro bi bilo da taj odgovor dobijemo što prije - podvukao je on.</p>
<p>&nbsp;Vukčević smatra da je Crna Gora, u pogledu transparentnosti, nazadovala. „Imali smo pregršt zakona koji su usvajani bez javnih rasprava, na to je ukazala i EK u svom izvještaju“, podsjetio je on.</p>
<p>&nbsp;Profesorica Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu<b> Vanja Bajović</b> ocijenila je da su, kada je riječ o vladavini prava, ključni izazovi korupcija, partitokratija i zavisnost pravosuđa.</p>
<p>- Stičem utisak, kao građanka Srbije, da su demokratija i vladavina prava politička floskula na koju se svaka vlast poziva do onog trenutka kada dođe na vlast. Onog trenutka kada pribavi vlast, to se izvitoperi - kazala je Bajović. &nbsp;</p>
<p>&nbsp;Ona je rekla da u nijednom slučaju u Srbiji uzbunjivači nijesu zaštićeni, već da oni “budu kažnjeni za svoj doprinos i skrajnuti”.</p>
<p>&nbsp;- Kada se kaže korupcija, to djeluje, na prvu loptu, kao apstraktan pojam. Korupcija je tiha i neprimjetna do onog trenutka dok ne krene da odnosi ljudske žrtve, čega smo, nažalost, svjedoci i u BiH i Srbiji - ukazala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Sistem partitokratije, prema njenim riječima, znači dolazak podobnih, a ne sposobnih, a tome je u velikoj mjeri doprinijelo i urušavanje sistema obrazovanja. &nbsp;</p>
<p>- Imamo situaciju da su privatni fakulteti postali fakulteti za obrazovanje političkih kadrova. Imamo konstantno kupovinu diploma i niz nesposobnih kadrova koji su zaposjeli institucije, i samim tim nesposobnost dolazi na naplatu. Poenta je da imamo i niz afera koje ne dobijaju sudski epilog, recept je oproban – afera smjenjuje aferu, ona pređašnja se zaboravi i tako idemo u krug &nbsp;- dodala je Bajović.</p>
<p>&nbsp;Prema njenim riječima, zavisnost pravosuđa ogleda se i u nejednakosti pred zakonom, a građani ne vide izlaz iz začaranog kruga.</p>
<p>&nbsp;- Sada građani očekuju odgovornost za Ribnikar, za tragediju u Novom Sadu. Niko ne preuzima odgovornost, jer su navikli da funkcionišu po principu političke i sudske zaštićenosti. Što se tiče međunarodnih aktera, tu postoji ogorčenje javnosti koje je vidljivo, prije svega, na aferi krađe izbora i Rio Tinta - navela je Bajović, dodajući da je pritisak javnosti jedino što je do sada davalo rezultate.</p>
<p><b>&nbsp;Besa Arifi </b>sa Pravnog fakulteta Univerziteta Jugoistočna Evropa u Sjevernoj Makedoniji ukazala je da je ta zemlja imala zanimljivu istoriju razvijanja koncepta vladavine prava, podsjećajući da neuspjeh uspostavljanja vladavine prava vodi pesimizmu progresivnih građana i rastu drugih ideologija.</p>
<p>&nbsp;- Da bi se u Sjevernoj Makedoniji i ostalim zemljama na Zapadnom Balkanu ukorijenila vladavina prava, bitno je da podržimo pojedince koji imaju integritet - istakla je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Ona je, odgovarajući na pitanje da li je rješavanje spora sa Grčkom bilo dovoljno za napredak na evropskom putu, podsjetila da je Sjeverna Makedonija prva potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, dobila status kandidata 2005. godine, i da je onda napredak stao.&nbsp;</p>
<p>- Činjenica je da su nakon toga građani očekivali da možemo dobiti zeleno svijetlo za otvaranje pregovara, što je, opet, daleko od toga da je očekivanje bilo da postanemo članica EU. Veto na odluku o otvaranju pregovora bio je veliki udarac i vjetar u leđa nacionalistima koji su rekli - evo mi smo uradili sve što je bilo do nas, a nijesmo ništa dobili - navela je Arifi.</p>
<p>&nbsp;Direktor Kosovskog instituta za pravo<b> Ehat Miftaraj</b> kazao je da Vlada Kosova ne uspijeva da finalizuje strategiju za borbu protiv korupcije, dodajući da bi taj važan dokument pokazao opredijeljenost i posvećenost izvršne vlasti rješavanju tog problema. On je naveo i da su dosadašnji nacrti tog dokumenta bili u koliziji sa različitim zakonskim rješenjima.</p>
<p>&nbsp;Miftaraj je kazao i da Ministarstvo pravde Kosova nije donijelo akcioni plan za strategiju o vladavini prava.</p>
<p>&nbsp;On je podsjetio da je na Kosovu usvojen i Zakon o sprječavanju sukoba interesa, dodajući da je bilo slučaj da su određeni visoki funkcioneri obnašali dvije, tri, pa i sedam funkcija. „Taj zakon je usvojen 2019. godine i tome se stalo na put“, naveo je Miftaraj.</p>
<p>&nbsp;Izvršni direktor Centra za proučavanje demokratije i upravljanja <b>Arijan Dirmiši</b> kazao je da je Albanija napravila značajan iskorak u pogledu jačanja vladavine prava, zahvaljujući pravosudnoj reformi koja je počela 2015. godine.</p>
<p>&nbsp;Kako je rekao, iako bi optužnice u slučajevima korupcije trebalo da obeshrabre one koji se odlučuju za takvo djelovanje, ostaje prisustvo korupcije, što ne znači da reforma nije dala rezultate ali su oni i dalje ograničeni. On je dodao da se mora sačekati za procjenu da li će ta reforma povećati povjerenje javnosti u sistem.</p>

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

<p>Evropska ideja ne živi samo na državnom, već i na lokalnom nivou, kazala je ministarka evropskih poslova <b>Maida Gorčević </b>tokom posjete Nikšiću.

Ona se sastala sa predsjednikom opštine <b>Markom Kovačevićem</b>, obišla EU projekte u Inovaciono-preduzetničkom centru Tehnopolis i novootvorenu zgradu TV Nikšić, kao dio projekta Evropski dan u tvom gradu.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Gorčević je sa Kovačevićem i njegovim saradnicima razgovarala o načinima za poboljšanje saradnje, kao i mogućnostima da Opština Nikšić, koja je već uspješna u privlačenju EU fondova, dodatno ojača svoje kapacitete.

Gorčević je istakla da cjelokupna Vlada podržava Nikšić kao kandidata za Evropsku prijestonicu kulture 2030. godine.

Ukazujući da su opštine važan partner u procesu evropske integracije Crne Gore, Gorčević je kazala da je zadovoljna nastavkom prakse posjeta crnogorskim opštinama.

- Želimo da sve opštine budu osposobljene da bolje koriste sredstva EU, unaprijede kvalitet života i modernizuju usluge i servise - kazala je Gorčević.

Ona je navela da joj je drago što evropska ideja ne živi samo na državnom, već i na lokalnom nivou.

- Vjerujem da će Ministarstvo evropskih poslova nastaviti da bude partner Opštini Nikšić, lokalnim organizacijama i nevladinom sektoru - rekla je Gorčević.

Ona je pojasnila da se blizu 70 odsto evropskog zakonodavstva primjenjuje na lokalnom nivou, zbog čega je, kako je navela, neophodno da, uz Vladu, koja vodi pristupne pregovore, lokalne samouprave budu uključene u njihovo planiranje i sprovođenje aktivnosti.

Kovačević je istakao da mu je veliko zadovoljstvo što je Gorčević u posjeti opštini Nikšić, posebno zato što je to prva posjeta nakon pozitivnog izvještaja Evropske komisije.

- Razgovarali smo o budućim zajedničkim aktivnostima i o tome šta mi kao lokalna samouprava možemo uraditi na našem daljem evropskom putu. Utisci su sjajni i vidimo da ćemo u narednom periodu imati mnogo mogućnosti za lokalne samouprave što se tiče povlačenja sredstava iz EU fondova - rekao je Kovačević.

On je istakao da su prezentovali inicijativu da Nikšić bude Evropska prestonica kulture i dobili punu podršku.

- Vidimo da imamo jednu perspektivu za budućnost, koja je dobra i za Nikšić i za Crnu Goru - poručio je Kovačević.

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova, Gorčević je obišla projekte koje sprovodi Inovaciono-preduzetnički centar Tehnopolis.

- Raduje me što Tehnopolis koristi EU fondove i mislim da je to dobar pokazatelj za partnere u Crnoj Gori kako da koriste evropski novac za uspješne evropske priče - kazala je Gorčević.

Ona je obišla i projekte usmjerene na razvoj IT klastera, poslovnu podršku i mrežu prekogranične saradnje u oblasti razvoja malih i srednjih preduzeća i unaprjeđenje energetske efikasnosti u javnom sektoru.

Gorčević je navela da je 12 aktuelnih i pripremljenih projekata u Tehnopolisu dobra poruka za sve građane Nikšića.

Ona je posjetila i kancelariju inicijative Nikšić – Evropska prijestonica kulture 2030, kao i adaptiranu zgradu Televizije Nikšić.

Gorčević je naglasila da Nikšić ima televiziju koja je za ponos Crnoj Gori i čitavom regionu.</p>

Gorčević: Evropska ideja živi i na lokalnom nivou

<p>Ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem na ponovljenom javnom pozivu za izbor projektanta za izradu idejnog projekta posljednje dionice auto-puta, Andrijevica-Boljare, mogao bi biti zaključen do kraja mjeseca - najavila je ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević</b>.<br/>
<br/>
Ona je u Skupštini, odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika Demokratske partija socijalista (DPS) <b>Elvira Zvrka</b>, kazala da je rok za predaju ponuda po ponovljenom javnom pozivu istekao 17. oktobra i da je u toku vrednovanje pristiglih ponuda.<br/>
<br/>
- Ukoliko pristigle ponude budu ispravne i ne bude žalbi na postupak, očekujemo da se ugovor sa najpovoljnijim ponuđačem zaključi do kraja novembra, od kada bi i tekao rok za izradu idejnog projekta, a koji je definisan na 14 mjeseci - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Zvrka je zanimalo u kojoj fazi je izrada projekta dijela auto-puta od Andrijevice do Boljare i gdje je planiran priključak za Opštinu Bijelo Polje.<br/>
<br/>
Vukićević je saopštila da se izrada projektne dokumentacije za auto-put obavlja u skladu sa Detaljnim prostornim planom auto-puta Bar-Boljare i urbanističko-tehničkim uslovima.<br/>
<br/>
Navedenim dokumentima definisan je i koridor auto-puta, kao i broj i položaj denivelisanih raskrsnica, odnodno petiji, kojima se ostvaruje veza auto-puta sa drugim državnim putevima.<br/>
<br/>
- U konkretnom slučaju, na osnovu važeće prostorno-planske i tehničke dokumentacije, veza Bijelog Poija i auto-puta Bar-Boljare predviđena je preko petlje Crnča - precizirala je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je najavila da će, prilikom izrade idejnog projekta za dionicu Andrijevica-Boljare i Ministarstvo saobraćaja i Monteput biti na raspolaganju, kako bi se sagledale sve potrebe Opštine Bijelo Polje, pa i u dijelu položaja buduće petlje.<br/>
<br/>
- Ako se zahtjevi ocijene opravdanim, predložićemo da se oni uvrste u Prostorni plan Crne Gore do 2040. godine i dodatno isprojektuju -saopštila je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je na pitanje poslanika DPS-a<b> Nikole Rakočevića</b> o avio-dostupnosti Crne Gore, odgovorila da su u Vladi svjesni situacije i da je Ministarstvo preduzelo niz koraka kako bi se stanje popravilo.<br/>
<br/>
Ona je objasnila da je, između ostalog, formirana radna grupa koja bi trebalo da razmotri modele za unapređenje avio-dostupnosti i tako doprinese boljoj povezanosti Crne Gore.<br/>
<br/>
- Ministarstvo će, u tom smislu, donijeti podzakonski akt kojim će biti regulisan postupak proglašenja linije u javnom interesu, kao i kriterijumi obavijanje prevoza na njoj. Biće potrebno izmijeniti i Zakon o vazdušnom saobraćaju, imajući u vidu da trenutni ne definiše navedenu oblast - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je dodala da će nakon što Skupština usvoji izmjene i dopune, Vlada donijeti uredbu o proglasenju linije u javnom interesu, kao i kriterijumima za obavljanje prevoza na njoj.<br/>
<br/>
- Na taj način će doći do unapređenja avio-dostupnosti, jer će se Crna Gora povezati sa mnogim destinacijama u okviru EU, kao na i svjetskom nivou - saopštila je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je kazala i da, bez obzira na sve, Aerodromi Crne Gore (ACG) ove godine bilježe rekorde u broju opsluženih putnika.<br/>
<br/>
- Od početka godine do 20. oktobra opsluženo je oko 2,6 miliona putnika, 16 odsto više nego prošle. U Podgorici je 38 odsto više putnika čak i u odnosu na 2019. godinu, a u Tivtu je opslužen i milioniti, prvi put od početka pandemije - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je podsjetila da je u Podgorici tokom ljeta bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51. Najveći evropski niskobudžetni avio-prevoznici, kao što su Ryanair, Wizz Air i easyJet, ove godine su prevezli blizu 690 hiljada putnika, znatno više nego 2019. godine kao rekordne do pandemije koronavirusa.<br/>
<br/>
Vukićević je podsjetila i da Rajaner (Ryanair) i Vizer (Wizz Air) od početka saradnje sa Aerodromom Podgorica nikada nijesu prekidali saobraćaj, već je on tokom ljetnje i zimske sezone prilagođavan potrebama tržišta, ali i raspoloživim kapacitetima.<br/>
<br/>
Ona je dodala da su posebno u Ryanair-u bili nezadovoijni odlukom koja je donijeta u vrijeme prošle vlade, koja se ticala podsticajne šeme za LCC.<br/>
<br/>
- Tu odluku smatram pogrešnom, jer mislim da je uz neke druge okolnosti uticale na to da low cost kompanije smanje broj letova s crnogorskih aerodroma. Takva odluka bila je višestruko štetna, jer je osim uticaja na avio-dostupnost bila i marketinški loša po Crnu Goru -nevela je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je saopštila da je aktuelno rukovodstvo ACG ove godine intenziviralo pregovore sa obje kompanije, kako bi već naredne godine došlo do daljeg povećanja obima saobraćaja.<br/>
<br/>
Vukićević je kazala i da su Aerodromi od 2020. godine praktično samostalno finansirali crnogorsku avio-dostupnost, jer su na osnovu podsticajne šeme svake godine odobravali avio-kompanijama oko dest miliona EUR popusta.<br/>
<br/>
- Medutim, da bi Crnu Goru kao destinaciju učinili još konkurentnijom sa aspekta avio-kompanija, potreban je i doprinos i drugih subjekata. U tom smislu, afirmišemo najavu Privredne komore (PKCG), koja je pokazala interesovanje da otvori novi kanal finansiranja crnogorske avio-dostupnosti - rekla je Vukićević.<br/>
<br/>
Ona je dodala da su pregovori o tome u toku i da očekuju da PKCG nađe model finansiranja otvaranja novih avio-linija, koji bi bio u skladu sa domaćom i međunarodnom regulativom koja tretira ovu materiju.</p>

Vukićević: Ugovor sa projektantom moguć do kraja mjeseca

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Sveštenik u Njemačkoj osuđen na četiri godine zbog seksualnog zlostavljanja djece

Tagovi

Ćetković: Feedback je kao doručak za šampiona

Za uspostavljanje i jačanje vladavine prava važno osigurati političku volju

Gorčević: Evropska ideja živi i na lokalnom nivou

Vukićević: Ugovor sa projektantom moguć do kraja mjeseca

PRATITE TVe UŽIVO