<article>Nekoliko hiljada građana i studenata blokiralo je jutros saobraćaj ispred Skupštine Srbije, gdje se održava sjednica na kojoj se dogodio niz incidenata.Kako je i najavljeno, studenti Pravnog fakulteta sa kolegama sa Mašinskog i tehničkih fakulteta, blokirali su raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i ulice kneza Miloša u Beogradu.Studentima se pridružuju đaci Prve i Pete gimnazije, piše Danas.Blokada je najavljena na instagram profilu @blokada_pravni i počela je nešto poslije 11:30 sati.U 11:52 je počelo 15 minuta tišine, odavanje počasti stradalima padom nadstrešnice u Novom Sadu.<figure><amp-img width="1000" height="563" layout="responsive" src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f.webp"></amp-img><figcaption>Blokada ispred Skupštine Srbije(Photo: Danas/V. Čokić)</figcaption></figure>Nakon toga studenti su počeli da se razilaze, Bulevarom kralja Aleksandra su se uputili na svoje fakultete.Ispred Skupštine je ostalo još nekoliko stotina građana, koji nisu studenti, i oni i dalje blokiraju saobraćaj.Na ulazu u skupštinu parkirano je vozilo hitne pomoći.Okupljeni građani prilaze skupštini i uzvikuju “Odlazi”, „Pumpaj“ i pozivaju poslanike iz Skupštine da izađu napolje.</article>

Nekoliko hiljada građana i studenata blokiralo je jutros saobraćaj ispred Skupštine Srbije, gdje se održava sjednica na kojoj se dogodio niz incidenata. Kako je i najavljeno, studenti Pravnog fakulteta sa kolegama sa Mašinskog i tehničkih fakulteta, blokirali su raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i ulice kneza Miloša u Beogradu. Studentima se pridružuju đaci Prve i Pete gimnazije, piše Danas. Blokada je najavljena na instagram profilu @blokada_pravni i počela je nešto poslije 11:30 sati. U 11:52 je počelo 15 minuta tišine, odavanje počasti stradalima padom nadstrešnice u Novom Sadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Blokada ispred Skupštine Srbije"> <figcaption>Blokada ispred Skupštine Srbije(Photo: Danas/V. Čokić)</figcaption> </figure>  Nakon toga studenti su počeli da se razilaze, Bulevarom kralja Aleksandra su se uputili na svoje fakultete. Ispred Skupštine je ostalo još nekoliko stotina građana, koji nisu studenti, i oni i dalje blokiraju saobraćaj. Na ulazu u skupštinu parkirano je vozilo hitne pomoći. Okupljeni građani prilaze skupštini i uzvikuju “Odlazi”, „Pumpaj“ i pozivaju poslanike iz Skupštine da izađu napolje.

Portal ETV

Sa blokade ispred Skupštine Srbije

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Srbija

Skupština Srbije

studenti

blokada

pumpaj

Svijet

Studenti i građani blokirali saobraćaj ispred Skupštine Srbije: Skandirali „Odlazi“ i „Pumpaj“

Nekoliko hiljada građana i studenata blokiralo je jutros saobraćaj ispred Skupštine Srbije, gdje se održava sjednica na kojoj se dogodio niz incidenata. Kako je i najavljeno, studenti Pravnog fakulteta sa kolegama sa Mašinskog i tehničkih fakulteta, blokirali su raskrsnicu Bulevara kralja Aleksandra i ulice kneza Miloša u Beogradu. Studentima se pridružuju đaci Prve i Pete gimnazije, piše Danas. Blokada je najavljena na instagram profilu @blokada_pravni i počela je nešto poslije 11:30 sati. U 11:52 je počelo 15 minuta tišine, odavanje počasti stradalima padom nadstrešnice u Novom Sadu. <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304120356_cd2c2a51e817723338a4465ea0a02129dcf4aa979820d71d704938d6e6f8169f.webp" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="Blokada ispred Skupštine Srbije" /> <figcaption>Blokada ispred Skupštine Srbije(Photo: Danas/V. Čokić)</figcaption> </figure> Nakon toga studenti su počeli da se razilaze, Bulevarom kralja Aleksandra su se uputili na svoje fakultete. Ispred Skupštine je ostalo još nekoliko stotina građana, koji nisu studenti, i oni i dalje blokiraju saobraćaj. Na ulazu u skupštinu parkirano je vozilo hitne pomoći. Okupljeni građani prilaze skupštini i uzvikuju “Odlazi”, „Pumpaj“ i pozivaju poslanike iz Skupštine da izađu napolje.

Gradonačelnik Podgorice, prof dr Saša Mujović, razgovarao je danas sa predstavnicima Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore Milojicom Dakićem potpredsjednikom, Stevanom Radunovićem potpredsjednikom, Draganom Mitovim Đurovićem generalnim sekretarom i Borivojem Banovićem predsjednikom UBNOR-a Podgorice, saopšteno je iz Glavnog grada.&nbsp;
Navode da je na sastanku bilo riječi o važnosti očuvanja istorijskog nasljeđa i sjećanja na borce koji su dali svoj doprinos u borbi za slobodu.
- U tom kontekstu, predstavnici boračkih organizacija istakli su da je saradnja sa Glavnim gradom uvijek bila dobra, ali da očekuju podršku lokalne vlasti prilikom obilježavanja važnih datuma, kakav je 13.jul. Naglasili su da ove godine planiraju da centralna proslava povodom 80 godina od pobjede nad fašizmom bude održana u Podgorici, te da očekuju podršku lokalne samouprave - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Gradonačelnik je istakao važnost saradnje sa organizacijama boraca i obećao da će Glavni grad pružiti podršku njihovim inicijativama koje imaju za cilj očuvanje tradicije istorije i slobodarskog duha našeg grada i države.
- Mujović je iskazao poštovanje prema onome što čini temelj, ali i posvećen rad SUBNOR-a i UBNOR-a godinama unazad, dodajući da će u Glavnom gradu uvijek imati partnera i prijatelja. Sagovornici su se saglasili da će u narednom periodu intenzivirati komunikaciju povodom tema o kojima su danas razgovarali, kako bi zajedno doprinijeli kvalitetnijoj organizaciji važnih događaja i obilježavanju datuma kojima slavimo antifašizam - zaključili su iz Glavnog grada.&nbsp;

Mujović: SUBNOR i UBNOR će uvijek imati podršku Glavnog grada

Skupština Crne Gore već pola godine odbija da u proceduru uvrsti Predlog odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u misiju Evropske unije za podršku Ukrajini (EUMAM), čime izbjegava evropske obaveze koje je preuzela kao kandidat za članstvo, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju.
- Ovo je još jedan pokazatelj da država Crna Gora kalkuliše sa svojim evropskim obavezama ali i ključnim vrijednostima zemalja Evropske unije (EU). Jasno je da naša država, i na ovaj način demonstrira da ne želi stati u istu kolonu sa zemljama čije vrijednosti navodno dijeli i čijem se savezu želi priklučiti - zemljama EU koje imaju hrabrosti da jasno i glasno kažu da je na Ukrajinu izvršena agresija i da učine konkretne poteze kako bi se ovoj državi pružila politička i materijalna podrška- kazala je Jovana Đurišić iz CDT-a.&nbsp;
Kako iz CDT-a napominju, EUMAM misiju je osnovao Evropski Savjet 2022. godine nakon vojne agresije Rusije na Ukrajinu sa ciljem pružanja pomoći toj državi. U septembru 2023. godine, Crna Gora je podnijela zvanični zahtjev za učešće u misiji EU koja se odnosi na vojnu pomoć i obuku ukrajinskih vojnika.
- Tačno godinu kasnije, Savjet za odbranu i bezbjednost kojim predsjedava šef države, zvanično je Skupštini uputio prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u ovoj misiji. Međutim, zakonodavna vlast na čelu sa Andrijom Mandićem još nije predlog ni stavila u skupštinsku proceduru, a kamoli razmotrila ili o njemu glasala- dodala je Đurišić.
Iz Skupštine ne odgovaraju na upit CDT zašto to do sada nijesu učinili i kada bi se to moglo desiti. Međutim, &nbsp;kako smatraju, šestomjesečno odlaganje, jasno pokazuje da Crna Gora nema političke vizije niti snage da vodi politiku usklađenu sa EU i njenim članicama, odnosno da nema načina da sprovede čak ni one aktivnosti za koje je sama aplicirala.&nbsp;
- Podsjećamo da na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji sa EU u decembru, Crna Gora nije uspjela da zatvori poglavlje 31, koje se odnosi na vanjsku, bezbjednosnu i odbrambenu politiku, što je bio plan vlasti za prethodnu godinu. Ako se nastavi ovako “efikasno i posvećeno” ispunjavanje obaveza iz ovog poglavlja, ako političke trgovine i kalkulacije sa principima i vrijednostima nastave da budu obilježje našeg procesa evropske integracije, ovo bi poglavlje moglo postati nedostižni san aktuelne državne nomeklature- zaključuju iz CDT-a.

CDT: Vlast blokira učešće u misiji podrške Ukrajini

Sudije koje vode &nbsp;postupke i starješine sudova moraju učiniti sve da jednom dobrom organizacijom u samim sudovima, u saradnji sa Upravom policije, obezbijede da što više osoba protiv kojih se vode prekršajni postupak budu prisutna na pretresima, a i kad te odluke postanu pravosnažne da se one blagovremeno i na kvalitetan način izvršavaju - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, advokat Zdravko Begović.
Za pet godina u sudovima za prekršaje u Podgorici, Budvi, Bijelom Polju, sa područnim odjeljenjima zastarjelo je najmanje 18 636 predmeta, od čega 238 zastare sačinjavale zatvorske kazne.&nbsp;
Prema statistici ubjedljivo najviše zastara je bilo u radu podgoričkog Suda za prekršaj, koji obuhvata odjeljenje u Nikšiću, Danilovgradu i Prijestonici Cetinje, u periodu od 2020. do 2024.godine u ovom sudu bilo je ukupno 15 058 zastarjelih predmeta.
Dešava se, kaže Begović, da zastari postupak vođenja, a postoji i druga vrsta zastara, a to je zastara izvršenja zatvorske kazne.
- U tim sudovima za prekršaje, iako nijesam previše aktivan u tim situacijama, i tim slučajevima postoji ogroman broj predmeta, na hiljade predmeta, što objektivno, čak i fizički, nije moguće dovesti svaki predmet do kraja na jedan potpuno zakonit i regularan način, ali u svakom slučaju to su brojke koje upozoravaju i nadležni državni organi morali bi preduzeti sve da smanje toliki broj zastara. U tim postupcima značajnu ulogu igra ne samo sud, nego i Uprava policije koja je dužna da postupa po naredbama Suda za prekršaj, kako u smislu da privodi lica da bi prisustvovali glavnim pretresima u Sudu za prekršaj, a nakon toga i da sprovodi te kazne koje su pravosnažne, odnosno da ih izvršava. To je jedno kompleksno pitanje na kom bi trebalo poraditi, ne samo sa sudovima već i sa Upravom policije, da se na jedan efikasan način sva lica koja potražuju sud, ili koja su neophodna kako bi se obavljali postupci, mogu blagovremeno dovesti pred sud, kako bi ti postupci imali jedan redovan i zakonit tok - rekao je Begović.
Smatra da su mali broj sudija, kao i mali broj pripadnika Uprave policije, to što se Zakon o prekršajima i Zakonik o krivičnom postupku analogno primjenjuje, neki su od faktora za veliki broj zastarjelih predmeta.
- U Zakoniku o krivičnom postupku, koji je vrlo specifičan i vrlo proceduralan, mora biti ispunjeno puno procesnih pretpostavki da bi se glavni pretres održao i da bi bili ispunjeni uslovi za tako nešto. Jeste kompleksno pitanje, na kome treba ozbiljno poraditi i smanjiti taj broj zastarjelih predmeta. Sudije koje vode te postupke, i starješine sudova moraju učiniti sve da jednom dobrom organizacijom u samim sudovima, u saradnji sa Upravom policije, obezbjede da što više lica protiv kojih se vodi prekršajni postupak budu prisutna na pretresima, a naravno i kad postanu te odluke pravosnažne da se one blagovremeno i na kvalitetan način izvršavaju - istakao je Begović.
Saradnja između sudova i Uprave policije, kako ističe, mnogo je važna, jer ima slučajeva da sud zakaže pretres, pošalje poziv, ali okrivljeni nije dostupan državnim organima.
- Sud izdaje naredbu, naloži policiji da privedu, a policija, vjerovatno, toliko velikom broju naredbi koje dolaze od suda, fizički nije moguće da djeluje i da postupa po tim naredbama, onda dolazi do odlaganja tih glavnih pretresa, a kako su rokovi zastare u prekršajnim postupcima relativno kratki, do dvije godine, prekršaj zastarijeva u tom roku, onda vrlo često imamo takvu jednu situaciju. Treba obaviti konstruktivne razgovore i tu saradnju dovesti na najveći mogući nivo - zaključio je Begović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJxDSJVz4oc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Begović: Veliki broj predmeta i odlaganje pretresa dovodi do velikog broja zastara u prekršajnom postupku

Predsjednik CEP-a, Novak Adžić, poručio je da je režim u Crnoj Gori samo verbalno evropski, a u suštini antievropski- vučićevski i putinofilski.
- U njemu kolo vode vazali Andrija Mandić i Kneževic Milan, idolopoklonici Putina, Vučića i Dodika. Red bi bio da oni zajedno s Bečićem... postanu persone non grata u državi Bosni i Hercegovini- kazao je Adžič na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1896912968266518997%3Ft%3DmvEZxLZolE6i0H3tEKMPkA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Režim u Crnoj Gori verbalno evropski, suštinski antievropski- vučićevski i putinofilski

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Trampov ,,novi vrli svijet“ i Crna Gora

U Crnoj Gori, kao višenacionalnoj zajednici, pronalazimo forme suživota. Mene kao srpskog političara na prvom mjestu zanima o mojim sunarodnicima i njihovom položaju - poručio je predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije (NSD) Andrija Mandić navodeći da u Crnoj Gori pronalazimo forme suživota.
On je, gostujući na Radio Televiziji Republike Srpske, istakao da je juče u Banjaluku stigao kako bi prenio poruke ohrabrenja i podrške predsjedniku bosansko-hercegovačkog entiteta RS Miloradu Dodiku.
- Došli smo da prenesemo i neka naša iskustva, od kojih je najvažnije biti uporan, insistirati na poštovanju Ustava, razgovorima i dijalogu, uraditi sve što je u moći političara da se sačuvaju mir i stabilnost, jer mir i stabilnost, ne samo u BiH i Srpskoj, nego u čitavom regionu su preduslov da bi krenuli kao narod, zajednice i države naprijed - dodao je on.
Dodik je u Sudu BiH osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije zbog nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u toj zemlji Kristijana Šmita - tj. za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona RS - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske, koje je Šmit prethodno poništio.

Studenti i građani blokirali saobraćaj ispred Skupštine Srbije: Skandirali „Odlazi“ i „Pumpaj“

Tagovi

Mujović: SUBNOR i UBNOR će uvijek imati podršku Glavnog grada

CDT: Vlast blokira učešće u misiji podrške Ukrajini

Begović: Veliki broj predmeta i odlaganje pretresa dovodi do velikog broja zastara u prekršajnom postupku

Adžić: Režim u Crnoj Gori verbalno evropski, suštinski antievropski- vučićevski i putinofilski

PRATITE TVe UŽIVO