Senat SAD podržao obustavu rata sa Iranom – novi udarac za Trampa

Američki Senat juče je podržao zakon kojim se predsjednik Donald Tramp poziva da obustavi vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država protiv Irana, što predstavlja najnoviji znak protivljenja republikanskom predsjedniku od strane sve nezadovoljnijeg Kongresa.

Senat je sa 50 glasova za i 48 protiv usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima, koju je početkom ovog mjeseca već usvojio Predstavnički dom. Odluka odražava rastuću zabrinutost, čak i među pojedinim Trampovim republikancima, zbog nepopularnog sukoba koji je počeo 28. februara, kada su SAD i Izrael pokrenuli napad na Iran.

Ovo je prvi put da su oba doma Kongresa usvojila rezoluciju kojom se predsjedniku nalaže povlačenje američkih oružanih snaga iz neprijateljstava, još od donošenja Rezolucije o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, poznatije kao Zakon o ratnim ovlašćenjima.

Iako će vjerovatno ostati uglavnom simbolična, ova odluka predstavlja politički udarac za Trampa, koji je donedavno imao gotovo jednoglasnu podršku republikanskih članova Kongresa.

Glasanje dolazi i u trenutku kada se očekuje da administracija od Kongresa zatraži odobrenje za izdvajanje više desetina milijardi dolara za finansiranje rata.

Republikanci imaju tijesnu većinu i u Senatu i u Predstavničkom domu, ali se nekoliko njih već suprotstavilo predsjedniku po pojedinim pitanjima uoči izbora na polovini mandata u novembru, koji će odlučiti da li će stranka zadržati kontrolu nad Kongresom.

Neki republikanci nedavno su odbili da podrže Trampov fond od 1,8 milijardi dolara za borbu protiv, kako on tvrdi, politički motivisanog progona njegovih saveznika od strane saveznih vlasti, a usporili su i usvajanje zakona vrijednog 70 milijardi dolara za sprovođenje njegove strože imigracione politike.

Glasanje u Senatu uglavnom je proteklo po stranačkim linijama. Četiri republikanca pridružila su se gotovo svim demokratama u podršci rezoluciji, dok dvojica republikanskih senatora nijesu glasala.

U objavi kasno u utorak, Tramp je kritikovao glasanje, nazvavši ga „loše tempiranim i besmislenim“, te optužio pristalice rezolucije da pružaju „utjehu“ Iranu i otežavaju njegov posao.

Ustavna neizvjesnost

Trampova administracija radi na postizanju mirovnog sporazuma sa Iranom. Podrška rezoluciji u Kongresu vjerovatno će povećati pritisak na predsjednika da ne obnavlja neprijateljstva, što je on ranije nagovijestio kao mogućnost ukoliko pregovori propadnu.

Prema Zakonu o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, zajednička rezolucija koju usvoje i Predstavnički dom i Senat ne šalje se predsjedniku na potpis. Namjera Kongresa tada je bila da takve rezolucije budu mehanizam za okončanje vojnih operacija.

Međutim, pravni stručnjaci navode da ovo pitanje i dalje nije potpuno razriješeno. Nijedna rezolucija o ratnim ovlašćenjima ranije nije prošla oba doma Kongresa, a presuda Vrhovnog suda iz 1983. godine navela je da takva mjera mora biti dostavljena predsjedniku na potpis ili veto kako bi imala pravno dejstvo.

Bijela kuća insistira da Zakon o ratnim ovlašćenjima nije u skladu sa Ustavom i da zbog toga nije obavezujući.

Zvaničnik Bijele kuće izjavio je u utorak da glasanje u Senatu nema praktičan značaj jer rezolucije ne idu predsjedniku na potpis i nemaju snagu zakona, te da je mjera usvojena samo zato što su dva republikanca bila odsutna.

On je dodao da rezolucija nalaže Trampu povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava, ali da Bijela kuća smatra da su ona već okončana primirjem od 7. aprila.

Stručnjaci ocjenjuju da će ustavnost Zakona o ratnim ovlašćenjima vjerovatno biti konačno razjašnjena pred sudovima.

„Izvršna vlast će ga vjerovatno ignorisati pozivajući se na ustavne razloge, a nije jasno ko bi imao pravni osnov da pokrene postupak za njegovo sprovođenje“, rekao je Skot Anderson, viši saradnik Instituta Brukings i glavni urednik pravnog portala Lawfare.

Kongresmen Gregori Miks iz Njujorka, koji je predložio rezoluciju u Predstavničkom domu, izjavio je da smatra da je ona obavezujuća i da će iskoristiti sva pravna sredstva kako bi osigurao da je administracija poštuje.

Demokrate su takođe istakle da Ustav SAD daje Kongresu, a ne predsjedniku, pravo da zemlju uvede u rat.

„Kongres mora preuzeti odgovornost za ovu odluku“, rekao je demokratski senator iz Virdžinije Tim Kejn u govoru kojim je pozvao kolege da podrže rezoluciju.