<article>Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.</article>

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Rusija

Vladimir Putin

Internet

Svijet

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Stonoteniski savez obilježio je danas 70 godina postojanja i uspješnog rada.
Na svečanosti je saopšteno da je Stoniteniski savez zvanično osnovan 6. februara 1955. godine na konferenciji Saveza sportsih igara Crne Gore u Nikšiću.
Za prvog predsjednika izabran je Dimitrije Vujović, prvi potpredsjednik bio je Jovan Radulović, a generalni sekretar Borislav Šoć.
Saopšteno je i da je Stonoteniski savez prva crnogorska sportska asocijacija koja je postala samostalna i članica međunarodnih asocijacija, prije nego je Crna Gora na referendumu povratila nezavisnost.&nbsp;
Predsjednik Željan Šoć kazao je da, uz istorijske uspjehe Filipa Radovića i Luke Bakića, treba istaći i sjajne rezultate Irfana Čekića, osvajača bronzane na juniorskom prvenstvu Evrope u Minsku, pojedinačnog prvaka Balkana do 21 godine.
- Treba istaći i rezultate Ane Miročević i Draške Veljić, koje su osvojile prvu saveznu medalju u seniorskom dublu 1966. godine u Sloveniji - rekao je Šoć.&nbsp;
U desetominutnom filmu o istorijatu i počecima stonog tenisa u Crnoj Gori, autor je podsjetio na na osnivače i prve klubove, posebno ističući doprinos razvoju počasnih doživotnih predsjendika te asocijacije.
Šoć je u pozdravnom govoru kazao da iz stonog tenisa dolazi prva ženska ekipa koja se domogla saveznog ranga takmičenja i da ta asocijacija, uz rukometašice, jedina se može pohvaliti olimpoijskom, odnosno paraolimpijskom medaljom.
On je podsjetio i na velike talente koji su počeli da se bave stonim tenisom, a kasnije uspješnu sportsku karijeru nastavili u drugim sportovima, posebno ističući Božidara Ivanovića, Jova Popovića i Anta Miročevića.
Šoć je kazao da je na svečanosti dodijeljeno više od 100 priznanja bivšim šampionima, bivšim predsjednicima i generalnim sekretarima, takmičarima, trenerima i sportskim prijateljima.
- Poduži je spisak nagrađenih za doprinos razvoja našeg sporta, ali smo puno godina i napunili - rekao je Šoć.&nbsp;
Posebnim priznanjima - Zlatnim plaketama nagrađeni su Džemal Hadžijalagić, Branko Popović i Dijana Zonjić i posthumno Milutin Maraš i Saša Milačić.

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

&nbsp;Bosanski jezik je jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, kazali su iz Bošnjačke stranke (BS) i poručili da će nastaviti da doprinose njegovoj institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji.
&nbsp;Ta partija je svim Bošnjacima u Crnoj Gori, regionu i širom svijeta čestitala 21. februar, Međunarodni dan maternjeg jezika.
&nbsp;Iz BS-a su kazali da je bosanski jezik jedan od temeljnih simbola identiteta Bošnjaka, neraskidivo povezan sa istorijom, kulturom i tradicijom tog naroda.
&nbsp;- Stoljećima unazad, bosanski jezik bio je svjedok trajanja i postojanja našeg naroda na ovim prostorima, te čuvar kolektivnog pamćenja i izraz naše posebnosti i autentičnosti - naveli su iz BS-a.
&nbsp;Oni su kazali da ih ovaj datum podsjeća na kontinuiranu borbu za očuvanje i afirmaciju jezika, ali i da im dodatno daje odgovornost prema mladim Bošnjakinjama i Bošnjacima da nastave da njeguju, razvijaju i prenose maternji jezik.
&nbsp;- Bošnjačka stranka će nastaviti da pruža puni doprinos ka institucionalnoj zaštiti, ravnopravnoj upotrebi i daljoj afirmaciji bosanskog jezika u obrazovanju, kulturi i javnom životu - poručuje se u saopštenju.

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatni medvjed za najbolji film na 76. Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu (Berlinale) dodijeljen je ostvarenju "Yellow Letters" (Žuta slova) njemačkog reditelja Ilkera Čataka, koji govori o turskom filmskom reditelju i njegovoj supruzi glumici kojima je iznenada zabranjen rad zbog njihovih političkih stavova.
Snimljen u Njemačkoj, film je osvojio glavnu nagradu na kraju ceremonije obilježene sukobom na Bliskom istoku i političkom ulogom filma, prenijeli su francuski mediji.
Srebrni medvjed, za najbolju glumačku ulogu, dodijeljen je njemačkoj glumici Sandri Hiler za ulogu u filmu "Rose", crno-bijeloj drami austrijskog reditelja Markusa Šlajncera.
Za Zlatnog medvjeda ove godine su se takmičila 22 filma.
Festival, koji se zvanično završava sjutra, obilježila je ove godine polemika o Pojasu Gaze i politici u kinematografiji.
Filmski festival je 17. februara pozvan da zauzme stav protiv Izraela, zbog postupanja sa Palestincima, nakon objavljivanja otvorenog pisma koje je potpisalo 80 glumaca i reditelja, uključujući Havijera Bardema i Tildu Svinton.
U pismu grupe "Filmski radnici za Palestinu" osuđuje se ćutanje Berlinskog filmskog festivala o genocidu nad Palestincima.
Potpisnici navode da su "zapanjeni kontinuiranim postupcima organizatora festivala u cenzurisanju umjetnika koji se protive tekućem genocidu koji Izrael čini nad Palestincima u Gazi, kao i ključnom ulogom njemačke države u njenoj podršci Izraelu".
Potpisnici se identifikuju kao "bivši i sadašnji učesnici Berlinala".
Tilda Svinton je prošle godine nagrađena počasnim Zlatnim medvjedom, a i tada je osudila "nečovječnost počinjenu pred očima svih".
Kontroverza proizilazi iz konferencije za novinare žirija na otvaranju Berlinala, 12. februara.
Kada je upitan o stavu festivala o Izraelu i Pojasu Gaze, predsjednik žirija, njemački reditelj Vim Venders je rekao da bi film trebalo da "ostane van politike, kojoj je on antiteza".
Šokirana i zgrožena tim odgovorom, indijska spisateljica Arundati Roj je sljedećeg dana saopštila da otkazuje prisustvo na festivalu.
Direktorka festivala Triša Tatl pokušala je da okonča kontroverzu, tvrdeći da "umjetnici mogu da ostvare svoje pravo na slobodu izražavanja, na bilo koji način koji žele".
- Ne bi trebalo da očekujemo od njih da komentarišu svako političko pitanje koje im se predstavi, osim ako to ne žele - dodala je ona.
Zbog svoje istorijske odgovornosti u Holokaustu, Njemačka je jedan od glavnih pristalica Izraela, što je izazvalo značajne kritike, posebno u vezi sa situacijom u Pojasu Gaze.

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorska atletičarka Marija Vuković drugi put uzastopno osvojila je zlatnu &nbsp;medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Uspješan nastup crnogorske atletike upotpunili su Iva Đoković i Mihailo Roćenović, koji su postavili nove državne rekorde u konkurenciji juniora i seniora.
Vuković je titulu najbolje balkanske skakačice u vis odbranila skokom od 189 centimetara.
Đoković je u disciplini 60 metara s preponama postavila rekord Crne Gore u konkurenciji juniorki i seniorki, &nbsp;a u generalnom plasmanu osvojila je 14. mjesto.
U disciplini 60 metara, sa rezultatom 7,96 sekundi, zauzela je 24. mjesto.
Odličan nastup imao je i Roćenović, koji je postavio rekorde Crne Gore na 400 metara u konkurenciji seniora i juniora, sa rezultatom 48,86 sekundi, osvojivši 13. mjesto u generalnom plasmanu.
U bacanju kugle Tomaš Đurović je sa najboljim ovosezonskim rezultatom u dvorani 18,80 metara osvojio šesto mjesto.
U trci na 60 metara s preponama, Matija Vojvodić je trku istrčao za 8,47 sekundi i zauzeo 11. mjesto, dok je Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara, sa rezultatom 6,96, osvojio 19. mjesto.
Takmičenju u dvorani Banjica prisustvovali su predsjednik Evropske atletske federacije Dobromir Karamarinov i predsjednik Balkanske atletske federacije Slobodan Branković.&nbsp;
Prisustvovao je i direktor Direktorata za sport u &nbsp;Ministarstvu sporta Zoran Jojić, koji je uručio medalju u disciplini skoka u vis Mariji Vuković.
- Crnogorski atletičari su na takmičenju u Beogradu, uz osvojenu zlatnu medalju i postavljena dva nacionalna rekorda u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji, u izuzetno jakoj konkurenciji na najbolji mogući način predstavili crnogorsku atletiku na balkanskoj sceni - kazao je tim lider ekipe Dragoje Rajković.
U delegaciji bili su i treneri Bojana Đurković i Danijela Vojinović iz Atletskog kluba Mornar, kao i direktor Aleksandar Vujičić.
Na takmičenju je nastupilo oko 300 takmičara i takmičarki iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Tagovi

Stonoteniski savez obilježio veliki jubilej - 70 godina postojanja

BS: Nastavićemo da doprinosimo daljoj afirmaciji bosanskog jezika

Zlatnog medvjeda Berlinala osvojio film Žuta slova

Crnogorski atletičari Đoković i Roćenović postavili nove državne rekorde

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO