Plan za najgori dan? Sve se češće spominje vrlo dramatičan potez Vučića u slučaju poraza

Mjesec dana prije parlamentarnih izbora u Srbiji vladaju neizvjesnost i strepnja. Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za 25. oktobar, a na njima će se, uz listu koju predvodi Aleksandar Vučić, prvi put na izborima naći i Studentska lista, sastavljena od kandidata koji ranije nijesu bili politički angažovani.

Srpsko društvo duboko je podijeljeno, a veliko je pitanje kako će na izbore reagovati različiti djelovi zemlje – od urbanih sredina poput Beograda i Novog Sada do provincije, kao i birači izvan Srbije koji imaju pravo glasa.

Profesor Žarko Korać, nekadašnji potpredsjednik Vlade Zorana Đinđića, kaže da se na Studentskoj listi nalazi veliki broj ljudi koji su slabo poznati javnosti, a još manje je poznato kakvi su njihovi politički stavovi.

Novi rovovi

- Za mene je bilo iznenađenje da je s liste glasanjem skinut rektor Beogradskog univerziteta Vladan Đokić, koji ih je dugo podržavao i slovio kao prvi favorit, a doveden je za nosioca liste ljekar iz Novog Sada Ilija Srdanović- kazao je Korać.

Studentska lista, „Studentska lista – Studenti pobjeđuju“, potvrđena je za izbore i ima 250 kandidata, a Srdanović je njen nosilac.

Analitičar i bivši srpski diplomata Srećko Đukić smatra da imena kandidata neće biti presudna za veliki dio birača.

- Velika većina glasaće protiv Vučića bez obzira na imena na listi studenata, kao što će Vučićevi birači gledati samo u njega- kazao je Đukić.

On navodi da su izbori zapravo referendum – za ili protiv Vučića, za ili protiv promjena.

Parola „Svi protiv Vučića“ objedinila je različite antirežimske strukture, od lijevih i proevropskih do ultranacionalističkih grupa. Upravo ta heterogenost, prema ocjenama sagovornika, otvara pitanje kakva bi bila politička stabilnost nakon eventualne promjene vlasti.

Korać ocjenjuje da su izbori prije svega pokušaj promjene vlasti kroz izborni proces.

- Ovi izbori su, prije svega, pokušaj zakonitog rušenja Vučićeve vlasti, sve ostalo je u drugom planu. Jer Srbija mora prvo to riješiti da bi se kao država izvukla iz zaustavljenog procesa demokratizacije- rekao je Korać.

On smatra da Vučić dodatno produbljuje podjele u društvu.

- Po svim kriterijima, njegovo vrijeme je isteklo. Može se ljubiti s Macronom u Parizu, ni Evropa ga više neće. Destabilizator regije mora otići- kazao je Korać.

Profesor na podgoričkom univerzitetu Adnan Prekić ocjenjuje da su razlike unutar studentskog pokreta velike i da je izbjegavanje jasnog vrijednosnog i ideološkog određenja dio strategije kojom se želi privući što širi krug birača.

Prekić navodi da je Vučić od 2012. godine „monopolizirao srpski nacionalizam“, koristeći ga i u unutrašnjim političkim borbama. Prema njegovoj ocjeni, studenti su to razumjeli i svojim djelovanjem pokušali da dovedu u pitanje takav politički monopol.

Otupljena oštrica

- Ne ulazim u to da li najveći broj studenata iskreno vjeruje u tu nacionalističku agendu, ali je činjenica da su studenti takvim postupanjem uspjeli otupiti oštricu Vučićevih napada na njih. Je li to dio strategije ili vrijednosni temelj studentske liste, pokazaće vrijeme- ističe Prekić.

Prema njegovim riječima, otklon od jasne ideološke i vrijednosne profilacije studentskog pokreta trenutno sužava prostor za Vučićeve političke napade i manipulacije.

Srbiju, prema ocjenama sagovornika, čeka neizvjesna izborna i postizborna situacija. Pitanje je i kako bi vlast i opozicija reagovale na tijesan rezultat, posebno imajući u vidu duboke političke podjele i višemjesečne studentske proteste.

Vučić je tokom kampanje svoje političke protivnike i studentske demonstrante optuživao za djelovanje protiv države, dok su iz studentskog pokreta najavljivane promjene sistema i odgovornost nosilaca vlasti.

Uopšten program

Korać navodi da su studenti iznijeli prilično uopšten program, dok se za pojedina ključna pitanja, poput odnosa prema Kosovu i evropskim integracijama, predlaže referendum.

- Zato je to, po meni, u programu pseudorješenje- rekao je Korać.

Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za 25. oktobar, nakon što je Vučić 9. septembra raspustio parlament i raspisao izbore.

Prema dostupnim analizama, izborna trka odvijaće se između liste koju predvodi Vučić i Studentske liste, uz druge političke aktere koji učestvuju na izborima. Lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ nalazi se pod rednim brojem jedan, dok je Studentska lista broj tri na glasačkom listiću.

Prekić ocjenjuje da za Vučića ovi izbori predstavljaju pitanje opstanka političkog sistema koji je izgradio.

- Ulog je velik i siguran sam da Vučić neće prezati od toga da upotrijebi sve što mu je na raspolaganju da ostane na vlasti- rekao je Prekić.

Korać, s druge strane, smatra da bi eventualno tijesan rezultat mogao otvoriti prostor za ozbiljnu političku krizu.

Transfuzija glasova

Đukić smatra da će važnu ulogu imati i birači izvan Srbije, posebno u Republici Srpskoj.

On tvrdi da je Vučić tokom političkih aktivnosti u Republici Srpskoj nastojao da obezbijedi dodatnu podršku, ocjenjujući da bi odatle mogla doći „velika transfuzija glasova za Vučića“.

Korać smatra da Vučić „gotovo sigurno neće priznati poraz ako rezultat bude tijesan u korist studentske liste“.

- Samo uvjerljiv poraz bi ga možda natjerao da prizna poraz. Ali morate voditi računa da ovi izbori već nisu regularni- kazao je Korać.

On navodi da je, prema njegovom mišljenju, cijela medijska mašinerija uključena u Vučićevu kampanju.

- O kakvoj regularnoj izbornoj kampanji se tu može govoriti kada se filmski programi prekidaju svaki sat da bismo vidjeli što Vučić radi ili gdje govori- kazao je Korać.

Prema njegovoj ocjeni, tijesan izborni rezultat mogao bi biti uvod u političke nemire i dodatnu represiju.

- Bojim se da će ovi izbori svakako voditi daljnjem pogoršanju političkih prilika u Srbiji- rekao je Korać.

Prekić smatra da je teško očekivati mirnu i demokratsku promjenu vlasti ukoliko bi rezultat bio tijesan.

- Apsolutno sam siguran da Vučić nema podršku policije i vojske koja bi mu omogućila brutalan obračun i na taj način ostanak na vlasti. S druge strane, u slučaju male razlike i mogućeg kolebanja druge strane, on će biti u prilici da uz pomoć represivnog aparata konsoliduje vlast i proglasi svoju pobjedu- kazao je Prekić.

Ruski faktor

Đukić posebno ukazuje na ulogu Rusije i njen uticaj u Srbiji i regionu.

- Vi sada imate taj ruski faktor i u Srbiji, i u Makedoniji, i u Crnoj Gori, i u BiH, pogotovo u RS-u. Dakle, Rusija je uspjela prebroditi, preskočiti tu granicu Bugarske i Rumunije i dokopati se Zapadnog Balkana i taj ruski faktor uopšte nije za podcjenjivanje- upozorava Đukić.

Korać smatra da će studenti, ukoliko dođu u poziciju da formiraju vlast, morati jasno da se odrede prema ključnim pitanjima spoljne politike, uključujući odnos prema Evropskoj uniji, NATO-u, Rusiji i Kosovu.

- Njihovi komentari koji se odnose na Evropsku uniju, NATO, odnos prema nasljeđu devedesetih i status Kosova bez sumnje potvrđuju tezu o nacionalističkoj alternativi- rekao je Korać.

On, međutim, dodaje da dio njegovih kolega iz Beograda, koji su bliski studentskoj listi, smatra da takvi stavovi predstavljaju manjinski dio studentskog pokreta.

- Srbijom vlada autoritarna vlast i mislim da je interes svih u regiji da u Beogradu dobijemo demokratsku vlast bez obzira na njihove ideološke pozicije. Ja osobno mislim da se ključni pravci srpske politike ne mogu promijeniti preko noći i da ćemo i dalje gledati situaciju u kojoj se u Srbiji mijenja vlast dok politika ostaje nepromijenjena- kazao je Korać.

Prekić podsjeća da su studenti najavljivali formiranje prijelazne vlade ograničenog mandata, čiji bi zadatak bio da pripremi nove, kako navode, demokratske i slobodne izbore.

- Demokratska Srbija potrebna je svima u regiji- rekao je Prekić, dodajući da bi najveći izazov buduće vlasti bio otklon od nacionalističke politike koja je, prema njegovoj ocjeni, dominantna u Srbiji decenijama.

Najvažniji cilj

Đukić smatra da je za Studentsku listu trenutno najvažnije preuzimanje vlasti i obezbjeđivanje uslova za promjene.

- Ako dođe do promjene, koja je na vidiku, ne treba žuriti i tražiti rješenje preko noći. Konačno, znamo kako je to već jednom u Srbiji završilo- upozorava Đukić.

Uoči izbora, koji će biti održani 25. oktobra, ostaje otvoreno pitanje kako će građani reagovati na sukob dvije dominantne političke opcije, ali i kako će izgledati postizborni period.

Jedno je izvjesno – izborna kampanja već je produbila postojeće političke podjele u Srbiji, dok će rezultat izbora i reakcije ključnih aktera odrediti političku dinamiku zemlje u narednom periodu.