Pahor: Janša neće mijenjati politiku prema BiH, zabrinut sam da se nakon Crne Gore EU neće dugo proširivati

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor boravi u Sarajevu, gdje učestvuje na forumu „Uloga geopolitike i geoekonomije u oblikovanju novog globalnog poretka“, u organizaciji Bošnjačkog instituta, a za Klix.ba govorio je o aktuelnim temama.
Pahor je bio predsjednik Slovenije u dva mandata, od decembra 2012. do decembra 2022. godine. Prije toga, od 2008. do 2012. godine, bio je predsjednik Vlade Slovenije, a ranije i predsjednik Državnog zbora i poslanik u Evropskom parlamentu. U fokusu intervjua bili su odnosi Bosne i Hercegovine i Slovenije, kao i evropski put BiH.
Klix.ba: Kako danas vidite odnose Bosne i Hercegovine i Slovenije?
Pahor: Kao sjajne, odlične odnose. Mislim da ne postoji nijedno pitanje koje bi zaista opterećivalo te odnose. Slovenija u potpunosti podržava Bosnu i Hercegovinu na putu ka Evropskoj uniji. Slovenija je uvijek bila država koja je isticala jedinstvo Bosne i Hercegovine kao države unutar njenih suverenih granica. Tako da smatramo da imamo odnose dvije zaista iskrene prijateljske zemlje.
Klix.ba: U prethodnom periodu došlo je do promjene vlasti u Sloveniji. Da li mislite da ta promjena donosi i promjenu odnosa prema Bosni i Hercegovini zbog veza između nove vlasti i određenih političkih struja u BiH ili smatrate da će se nastaviti u istom smjeru?
Pohor: Toliko se usuđujem da kažem – poznajem predsjednika Vlade Janeza Janšu, sarađivao sam s njim i znam da tu neće biti promjene. On je to i javno rekao, tako da ovo nije samo moje nagađanje, već znam odgovor jer je to sam izjavio: naša posvećenost proširenju na Zapadni Balkan ostaje.
Klix.ba: Hrvatska snažno ističe ulogu koju, iz svoje perspektive, ima u podršci Bosni i Hercegovini na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Da li smatrate da je Slovenija na tom nivou, kao jedna od najvećih podržavalaca BiH na evropskom putu, ili tu još ima prostora za napredak?
Pohor: Na sreću, nijesmo susjedi. U procesu proširenja, ne samo tokom posljednje decenije već praktično od samog početka, bilateralna pitanja uvijek su opterećivala proširenje. Tako je bilo i između nas i Hrvatske i tako dalje, a to će vjerovatno ostati slučaj.
Opasnost da bilateralna pitanja postanu važnija od ulaska neke države u Evropsku uniju jedan je od razloga zbog kojih se zalažem za takozvani paket-pristup, odnosno da sve zemlje Zapadnog Balkana u jednom trenutku uđu u Evropsku uniju, iz geopolitičkih razloga, ali i kako bismo izbjegli taj problem, koji će na Zapadnom Balkanu biti veliki kada proces započne.
Klix.ba: Da li bi takav pristup predstavljao kažnjavanje zemalja koje su znatno odmakle na evropskom putu, poput Crne Gore i Albanije, prema izvještajima EU, i može li taj pristup i dalje funkcionisati s obzirom na to da je Hrvatska već postala članica EU?
Pohor: Mislim da je tu neophodno imati u vidu strateški koncept. Zašto proširenje? Iz geopolitičkih razloga. Potrebni su nam mir i saradnja.
Sklon sam uvjerenju da paket-pristup to može bolje da obezbijedi nego pristup „slučaj po slučaj“, jer sam uvjeren, iako nije u mojoj nadležnosti da to znam, da nakon ulaska Crne Gore, a možda i Albanije, dugo vremena nijedna druga država neće pristupiti Evropskoj uniji. Zabrinut sam zbog toga jer to znači da potencijal za destabilizaciju ostaje na ovim prostorima.
Moram da kažem da u regionu Zapadnog Balkana vidim veliki potencijal i u periodu približavanja Evropskoj uniji, a ne samo kada jednom postane njen dio.
Oduvijek sam bio veliki zagovornik regionalne saradnje. Postoje velike mogućnosti da se mnogo toga uradi. Ali moram da istaknem jedan uslov koji moje kolege ponekad ne vole da čuju, a to je pomirenje.
Čini mi se da je to temelj svega. To je i temelj Evropske unije: tek kada su Francuzi i Njemci uspjeli da se pomire, Evropa je mogla da krene naprijed. Mislim da to i danas ostaje osnovni uslov za stabilan i miran život u budućnosti.
Klix.ba: Iz Bosne i Hercegovine često se može čuti da je Evropska unija djelimično odgovorna za zastoje na evropskom putu BiH, dok iz Brisela poručuju da odgovornost snose političari u BiH. Koja strana je bliža istini ili su obje podjednako odgovorne?
Pohor: Teško je to izraziti u decimalama, metrima ili ne znam kojoj drugoj mjeri. Mislim da je proširenje tango za koji je potrebno dvoje.
Smatram da bi se u samoj Bosni i Hercegovini moglo uraditi mnogo više kada su u pitanju reforme, ne zbog Evropske unije, već zbog same Bosne i Hercegovine.
Ali i u Briselu bi se moglo promijeniti mnogo toga što trenutno predstavlja jedan od faktora koji koče proširenje.