Njemački novinar na ruskoj potjernici zbog pitanja koje je u Beogradu postavio Zelenskom

Njemački novinar Mihael Martens našao se na ruskoj potjernici zbog pitanja koje je u Beogradu postavio predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom. Ipak, barem dok se nalazi u Njemačkoj, ne prijeti mu izručenje Rusiji.

Rusija je izdala nalog za hapšenje novinara lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ (FAZ) Mihaela Martensa zbog navodnog „podsticanja mržnje“, prenosi ruska agencija TASS, a piše Deutsche Welle.

Prema tumačenju Moskve, Martens je to učinio pitanjem koje je 8. avgusta postavio predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na konferenciji za novinare u Beogradu.

On je tada pitao šta Evropljani mogu da urade kako bi pomogli Ukrajini da „ubije više Rusa… više ruskih vojnika, naravno“.

Ruska ambasada u Berlinu obratila se berlinskom tužilaštvu i zatražila pravnu procjenu Martensovog pitanja. Iz Ambasade su saopštili da djeluje da je Martens „svjesno i namjerno“ odabrao takvu formulaciju, ocjenjujući je kao mogući poziv na ubijanje Rusa.

– Ovdje je stigao odgovarajući dopis – rekao je u četvrtak, 20. avgusta, portparol berlinskog tužilaštva.

Berlinsko tužilaštvo sada treba da ispita postoji li početna sumnja da je počinjeno krivično djelo.

– Ova provjera je zakonska obaveza. To ne znači da je pokrenuta istraga. Važi pretpostavka nevinosti – kazao je portparol.

Iz Njemačke mu ne prijeti izručenje

Nakon što je TASS izvijestio o postupku protiv Martensa u Rusiji, Njemačko udruženje novinara (DJV) kritikovalo je potez Moskve.

– Kakva pitanja novinari postavljaju na konferencijama za novinare nije stvar pravosuđa – pa ni ruskog – izjavio je predsjednik DJV-a Mika Bojster.

On je pozvao njemačke vlasti na oprez, poručujući da se ne smije dozvoliti „montirani proces protiv njemačkog novinara u Moskvi“.

Portparol njemačkog Ministarstva vanjskih poslova prethodno je kazao da ovakav slučaj „nije ništa novo“, tvrdeći da Rusija u zemlji i inostranstvu „sve agresivnije“ djeluje protiv slobode medija.

– To odlučno odbacujemo, posebno u ovom konkretnom slučaju – naveo je portparol.

Njemački tabloid „Bild“ ocijenio je da Martensu, dok se nalazi u Njemačkoj, sigurno ne prijeti izručenje Rusiji, ali je iznio pretpostavku da bi situacija eventualno mogla biti drugačija ukoliko bi boravio na Balkanu, „posebno u Srbiji, koja je bliska Moskvi“.

List, međutim, nije ponudio dokaze kojima bi potkrijepio takvu pretpostavku.

Šta se dogodilo u Beogradu

Mihael Martens (53) dugogodišnji je dopisnik konzervativnog lista „Frankfurter Allgemeine Zeitung“, a tokom karijere izvještavao je iz Moskve, Beograda i Atine. Posljednjih godina stacioniran je u Beču i zadužen za Balkan, gdje često boravi.

Uoči posjete Zelenskog Beogradu pisao je o isporukama srpske municije Ukrajini i navodnim planovima dvije zemlje za zajedničku fabriku dronova.

Na konferenciji za novinare bio je među troje novinara koji su dobili priliku da postave pitanje.

– Šta mi Evropljani možemo da uradimo da vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno? – pitao je Zelenskog.

Nakon toga uslijedili su tekstovi u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre reakcije iz Moskve.

FAZ je saopštio da je pitanje zvučalo „dvosmisleno“, ali da se odnosilo na debate koje se u Njemačkoj vode među stručnjacima za odbranu. List je naglasio da njegova uređivačka politika nije usmjerena ka tome da bude ubijeno što više Rusa, već ka postizanju mira i okončanju ruske agresije.

FAZ je najavio i pravne korake kako bi Martensa zaštitio od prijetnji.

Martens se pozvao na Čerčila

Martens više ne daje izjave medijima o ovom slučaju. Prethodno je za beogradski nedjeljnik „Vreme“ kazao da je pogriješio kada je upotrijebio formulaciju „mi, Evropljani“, odnosno kada je sebe stavio u ulogu koja ne priliči novinaru.

Kada je riječ o formulaciji o „ubijanju“ ruskih vojnika, Martens se pozvao na memoare Ficroja Meklina, oficira za vezu Vinstona Čerčila pri Titovim partizanima. Prema tom navodu, Čerčil je tražio da se utvrdi ko u Jugoslaviji ubija najviše njemačkih vojnika kako bi mu se pomoglo da ih ubija „još više“.

Martens je tada iznio stav da bi političari trebalo da razmišljaju o tome kako vojno oslabiti ruske snage do mjere koja bi, prema njegovom mišljenju, primorala predsjednika Rusije Vladimira Putina na pregovore.

On je slične stavove zastupao i ranije, a najavio je i esej u kojem namjerava da iznese širu argumentaciju.

Formulacija Martensovog pitanja izazvala je kritike i u pojedinim njemačkim medijima.