<article>U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.</article>

U jednom od reaktora u nuklearnoj elektrani Zaporožje otkriveno je curenje vode i radovi su u toku, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Stručnjaci organizacije su u utorak 29. oktobra posjetili blok br. 1 nakon što su dobili informaciju o curenju vode u sistemu podrške pumpi rashladnog sredstva reaktora.
Za izvođenje radova zavarivanja bilo je potrebno smanjiti pritisak u primarnom kolu na atmosferski nivo, prenose RIA Novosti.
Radiografsko ispitivanje zavarenih spojeva je trenutno u toku.
- Agencija će nastaviti da pažljivo prati ovo pitanje, iako ne vidimo nikakve trenutne probleme za nuklearnu bezbjednost - navodi se u saopštenju IAEA.
Napominje se da stručnjaci organizacije stacionirani u stanici i dalje svakodnevno čuju zvuke eksplozija, ali nema izvještaja o šteti na objektu.
Nuklearka Zaporožje se nalazi na lijevoj obali Dnjepra u blizini grada Energodara. Ovo je najveća stanica u Evropi po broju blokova i instalisanoj snazi pošto ima šest blokova snage po jedan gigavat. U oktobru 2022. objekat je dospio pod kontrolu Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

nuklearna elektrana

Zaporožje

curenje vode

Svijet

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

Zavičajno Udruženje Plavljana i Gusinjana u Sarajevu organizovaće sjutra promociju posebnih brojeva tematskih časopisa Komun@ u Hotelu Hollywood u Sarajevu (Ilidža).
Promocija počinje u 18 sati, a govoriti predstavnici Zavičajnog Udruženja Plavljana i Gusinjana, mr Željko Rutović, predsjednik programskog odbora i mr Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa Komun@.
U muzičkom programu učestvuje kantautor Džani Hot.

Promocija časopisa Komun@ u Sarajevu

Osnovno državno tužilastvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata M.L. zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. 
Osumnjičeni je prijetio bivšoj tašti da će ih sve pobiti zato što su mu, kako je rekao, oteli dijete. Upućivao je uvrede zbog čega se oštećena osjetila ugroženom.

Zadržan jer je prijetio bivšoj tašti da će "sve pobiti"

Evropska komisija objavila je izvještaj o napretku kandidata za članstvo u Evropskoj uniji na putu ispunjavanja svih potrebnih kriterijuma, piše agencija Reuters koja navodi da pregovori o pristupanju mogu trajati deceniju ili duže.
U nastavku je lista država koje se nadaju da će jednog dana postati članice EU-a, a britanska agencija analizira njihov formalni status.
<h2>Ukrajina (kandidat od 2022.)</h2>
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo u EU nekoliko dana nakon što ju je napala Rusija u februaru 2022. godine, a status kandidata dobila je u junu te godine. U decembru 2023. čelnici Unije su odlučili da započnu pristupne pregovore sa Kijevom, a pregovori o članstvu otvoreni su u junu 2024.
Odnosi EU-a i Ukrajine sežu unazad gotovo 30 godina – EU je potpisala Sporazum o partnerstvu i saradnji s Ukrajinom 1994. godine, a on je stupio na snagu 1998. godine. Godine 2004. Ukrajina je postala prioritetni partner EU-a nakon što je “Narandžasta revolucija”, protiv izborne prevare i korupcije, signalizirala da je na putu prema integraciji s Unijom.
Proruski predsjednik Viktor Janukovič odbio je 2014. da potpiše sporazum o pridruživanju i trgovini s EU-om, što je izazvalo Majdan revoluciju nakon koje je uslijedila ruska aneksija Krima. Sporazum o pridruživanju i trgovini s EU stupio je na snagu 2017.
Ukrajina je pojačala svoju težnju ka članstvu u EU od ruske invazije koja je počela u februaru 2022.
<h2>Moldavija (kandidat od 2022.)</h2>
Evropska unija ima sporazum o pridruživanju sa Moldavijom, uključujući duboku i sveobuhvatnu zonu slobodne trgovine, od 2016. godine. Kišinjev je podnio zahtjev za članstvo u Uniji u martu 2022.
Kako bi napredovala do početka pristupnih pregovora, Evropska komisija zatražila je od Moldavije da reformira svoje pravosuđe, suzbije mito i organizirani kriminal, riješi se oligarha, reformiše javnu upravu i finansije, uključi u odlučivanje civilno društvo i potakne zaštitu ljudskih prava.
Čelnici EU-a odlučili su da počnu pristupne pregovore s Moldavijom u decembru 2023. godine, a pregovori o članstvu započeli su u junu ove godine.
<h2>Turska (kandidat od 1999.)</h2>
Dok je još uvijek bila zvanična država kandidatkinja, Turska je prije mnogo godina doživjela zamrzavanje pregovora o pristupanju, uglavnom zbog problema koji se odnose na ljudska prava i vladavinu.
Ulazak Turske u EU, države od 85 miliona ljudi, trenutno nije dio političke rasprave.
Ankara je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji još u aprilu 1987, postala je država kandidat u decembru 1999, da bi pregovori o članstvu bili otvoreni u oktobru 2005.
<h2>Sjeverna Makedonija (kandidat od 2005.)</h2>
Ova balkanska država je na putu ka EU od 2003. i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju – individualno prilagođeni okvir za odnose – od 2004. godine.
Podnijela je zahtjev za članstvo u EU u martu 2004, da bi postala država kandidatkinja u decembru 2005. godine.
Pregovori o članstvu otvoreni su u martu 2022. nakon što je promijenila ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija kako bi zadovoljila grčku osjetljivost. Međutim, razgovori tek treba ozbiljnije da počnu zbog prigovora susjedne Bugarske zbog istorije i jezika.
<h2>Crna Gora (kandidat od 2010.)</h2>
Mala jadranska država podnijela je zahtjev za članstvo u EU u decembru 2008.
Pristupni pregovori započeli su u junu 2012. i od tada su otvorena 33 od ukupno 35 poglavlja pregovora – područja u kojima se kandidat treba ujednačiti sa zakonima EU – od kojih su tri privremeno dovršena.
<h2>Srbija (kandidat od 2010.)</h2>
Najveća država Zapadnog Balkana identifikovana je kao potencijalni kandidat 2003. godine, a od 2013. ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU.
Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u decembru 2008. i postala kandidatkinja u decembru 2010.
Pristupni pregovori započeli su 2012. Ukupno 22 od 35 poglavlja pregovora su otvorena, a dva su završena.
<h2>Albanija (kandidat od 2014.)</h2>
Albanija je prepoznata kao potencijalni kandidat 2003. godine, dok je u aprilu 2009. podnijela zahtjev za članstvo u EU. Status kandidata dobila je 2014. godine
Pregovori o pristupanju zvanično su počeli u julu 2022. nakon što je Tirana ispunila uslove o promjenama u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, obavještajnim službama i javnoj upravi. Međutim, njeni pregovori tek treba da započnu ozbiljnije jer je EU spojila kandidaturu Albanije za članstvo s kandidaturom Sjeverne Makedonije, što zapravo znači da oboje zadržava Bugarska.
<h2>Bosna i Hercegovina (kandidat od 2022.)</h2>
Bosna i Hercegovina je identifikovana kao potencijalni kandidat 2003. godine i ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU od 2015. Zahtjev za članstvo u EU podnijela je u februaru 2016. godine.
Kako bi počela pregovore o pristupanju, Bosna i Hercegovina mora da sprovede 14 prioriteta koje je postavila Komisija 2019. godine, a koji su fokusirani na demokratiju i funkcionalnost države, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.
U decembru 2023. čelnici EU-a odlučili su da će otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom nakon što se postigne potreban nivo usklađenosti s kriterijumima za članstvo.
<h2>Gruzija (kandidat od 2023.)</h2>
Gruzija je podnijela zahtjev za članstvo u EU-u u martu 2022. godine, da bi Vlade EU dodijelile ovoj državi status kandidata u decembru 2023.
Od 2016. EU i Gruzija imaju sporazum o pridruživanju koji pokriva trgovinu.
<h2>Država koja čeka status kandidata Kosovo (podnijeli zahtjev za članstvo u EU 2022.)</h2>
Brisel je od 2005. godine isticao prilike za EU perspektivu za Kosovo, čak i prije proglašenja nezavisnosti ove države od Srbije 2008. godine.
Ipak, ne priznaju sve države članice EU-a Kosovo kao nezavisnu državu. Od 2016. EU ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Prištinom koji služi kao temelj za pristupni put.

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

Direktor Uprave policije, Zoran Brđanin, sastao se danas sa visokim predstavnicima britanske Uprave prihoda i carina (HMRC), u cilju sagledavanja dalje podrške britanske strane unaprjeđenju kapaciteta Uprave policije.
- U tom kontekstu, Brđanin je zahvalio na izuzetno značajnom doprinosu britanske Uprave prihoda i carina ključnim tehničkim preduslovima za implementaciju i funkcionisanje nove aplikacije – baze obavještajnih podataka, ali i postizanju konkretnih rezultata u borbi protiv krijumčarenja cigareta - saopšteno je iz Uprave policije.
Brđanin je podsjetio i zahvalio na brojnim donacijama realizovanim od strane HMRC, kao i osnaženju žena na rukovodnim pozicijama, što predstavlja jedno od značajnijih pitanja za Upravu policije. 
- Britanska strana ponovila je svoju opredijeljenost nastavku podrške u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno u vidu pružanja ekspertske podrške i unaprjeđenju kapaciteta u oblasti finansijskih istraga i obavještajnog rada - navedeno je u saopštenju policije.
Obije strane ocijenile su saradnju kao izuzetno dobru i ponovile spremnost na kontinuirano unaprjeđenje partnerskih odnosa.

Brđanin: Značajan doprinos britanske Uprave prihoda i carina

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Opština Zeta zatražila je od generalnog direktora Javnog servisa Borisa Raonića i predsjednika Savjeta te medijske kuće Veselina Drljevića „da pokrenu hitnu istragu u vezi sa postupanjem novinara Saše Radovića“ tokom izvještavanja sa manifestacije „Dani zetskih kolača i priganica“, u sklopu koje je organizovan koncert Jelene Karleuše.
Radovićevo javljanje uživo postalo je viralno na društvenim mrežama, a on je u razgovoru sa v.d. direktoricom Turstičke organizacije Zeta Tatjanom Bojanić kada je ona kazala kako se nadaju da će Karleuša „povećati promociju naše zemlje i opštine Zeta“, ukazao da ona između ostalog pjeva i o kokainu i pitao sagovornicu ide li kokain s priganicama, na što je ona odgovorila: „pa, ne ide samo uz priganice“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dt9qjGSzPrpM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Iz Opštine Zeta, u obraćanju Raoniću i Drljeviću navode da je izvještavanje Radovića „u najmnaju ruku skandalozno i nedopustivo“.
- Pomenuta persona ni u jednom momentu nije uvažila svoju sagovornicu, aktere manifestacije kao i samu Opštinu Zeta, pa s tim u vezi tražimo da odmah reagujete i da protiv istog pokrenete disciplinski postupak jer njegovo ponašanje i shvatanje medijske profesije se kosi sa svim moralnim načelima kao i etičkim normama, pa Vas molimo da postupite u skladu sa zakonom i pravilnikom, jer istom nije prvi put da pravi slične incidente koji omalovažavaju, u ovom slučaju, Zećane i aktere ove tradicionalne manifestacije – navode u obraćanju iz zetske opštine.
Iz Opštine Zeta su naveli da će medije, Delegaciju EU u Crnoj Gori i sve relevantne adrese upoznati sa postupanjem Saše Radovića, koji, kako oni smatraju, „u kontinuitetu sije mržnju i pokušava da diskredituje ljude koji imaju karijeru o kojoj on vjerovatno može samo da sanja“.
U nastavku obraćanja, iz Opštine Zeta su otišli i korak dalje pa su za novinara, prepoznatog po svojstvenom satiričnom stilu, izrazili sumnju da je on „u trenutku intervjuisanja naše koleginice bio možda pod dejstvom tih istih opijata“.
Potom, opštinari patetično izražavaju žalost što „jedan zetski potomak“ daje sebi za pravo da „vrijeđa i nas i naše goste, pa s tim u vezi Vas i obavještavamo što se Opštine Zeta tiče ta persona i mi kao lokalna samouprava sigurno više nikad nećemo imati nikakvu saradnju“.

Karleuša, priganice i kokain razljutili opštinare: Sporan im prilog RTCG-a, u obraćanju vrijeđali novinara

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

Na jednom od reaktora nuklearke Zaporožje otkriveno curenje vode

Tagovi

Promocija časopisa Komun@ u Sarajevu

Zadržan jer je prijetio bivšoj tašti da će "sve pobiti"

Deset država čeka na članstvo u EU, pregovori sa nekima mogu trajati deceniju i duže

Brđanin: Značajan doprinos britanske Uprave prihoda i carina

PRATITE TVe UŽIVO