Londonski Telegraf: Rusija sabotira fabrike oružja širom Evrope
Rusija je pokrenula novi talas napada na evropske fabrike naoružanja, koristeći lokalne kriminalne grupe kako bi zadržala mogućnost poricanja umiješanosti, navode zapadni obavještajni izvori, piše londonski Telegraf.
Prema njihovim procjenama, Kremlj regrutuje lokalne kriminalce za sabotiranje proizvođača odbrambene opreme kako bi testirao reakciju NATO-a.
Obavještajni zvaničnici smatraju da su napadi pažljivo osmišljeni tako da ostanu ispod praga koji bi mogao da dovede do aktiviranja člana pet NATO-a, klauzule o kolektivnoj odbrani.
Ove nedjelje Letonija je privela trojicu svojih državljana zbog sumnje da su podmetnuli požar kod proizvođača dronova u susjednoj Estoniji.
Zgrada kompanije Milrem Robotics, firme iz Talina koja isporučuje oružje Ukrajini, zapaljena je 15. avgusta. Estonske vlasti istražuju da li je riječ o sabotaži i da li je u slučaj umiješana Rusija.
Ovaj slučaj se uklapa u širi obrazac sumnjivih ili potvrđenih akata sabotaže protiv lanaca snabdijevanja ukrajinske vojske na teritoriji zemalja NATO-a.
Zvaničnik NATO-a rekao je da je Rusija posljednjih godina ubrzala kampanje destabilizacije protiv saveznika putem sajber napada, pokušaja atentata i sabotaže.
Od početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022. godine širom Evrope zabilježen je niz neobjašnjenih napada.
Osim incidenta u Estoniji, ovog mjeseca su zabilježene eksplozije u velikim proizvođačima naoružanja u Italiji i Bugarskoj.
Ranije ove godine požar je gotovo uništio češku fabriku koja proizvodi dronove i termovizijsku opremu za Ukrajinu. U okviru istrage o mogućoj ruskoj umiješanosti uhapšene su četiri osobe.
Litvanija je takođe optužila šest osoba za pokušaj paljenja fabrike koja Kijevu isporučuje skenere radio-talasa.
Desetog avgusta u fabrici EMKO, jednom od najvećih privatnih proizvođača oružja u Bugarskoj, koja proizvodi artiljerijsku municiju kalibra 155 milimetara za Ukrajinu, dogodila se velika eksplozija. Požar je prvobitno izbio na kamionu parkiranom u blizini skladišta.
Tri dana kasnije slična eksplozija dogodila se u fabrici municije KNDS Amo Itali u Koleferu, u blizini Rima. Prema prvim informacijama, uzrok je bio do tada neobjašnjen požar u dijelu postrojenja za obradu baruta.
Italijanski i bugarski zvaničnici nastojali su da umanje značaj moguće ruske umiješanosti u te incidente.
Telegraf navodi da Rusija veoma rijetko ostavlja dokaze koji bi omogućili direktno pripisivanje napada Moskvi.
Prema procjeni zapadnih obavještajnih službi koju je Telegraf ranije objavio, ruska vojna obavještajna služba GRU, poznata po napadima u inostranstvu uz upotrebu obučenih operativaca, okrenula se korišćenju kriminalnih grupa.
Načelnik letonske službe državne bezbjednosti Normunds Mežviets rekao je Telegrafu u martu da u Letoniji ne vide da oficiri GRU fizički dolaze u zemlju.
Umjesto toga, oficiri GRU uspostavljaju kontakte u kriminalnim grupama, koje djeluju kao posrednici u ciljanoj zemlji putem aplikacija za razmjenu poruka poput Telegrama.
Posrednici potom angažuju lokalne ljude, koji se plaćaju kriptovalutama i često ne znaju da rade za Rusiju.
Prema procjenama zvaničnika, tajnost ovih napada predstavlja namjernu taktiku Kremlja čiji je cilj da izazove podjele među saveznicima NATO-a.
Istočnoevropske članice, poput Poljske i baltičkih zemalja, otvoreno ukazuju na ruske aktivnosti u Evropi.
Međutim, zemlje zapadnije, poput Italije i Njemačke, često ne žele direktno da optuže Moskvu zbog straha od eskalacije.
Telegraf navodi da Kremlj nastoji da iskoristi upravo te razlike među zapadnim saveznicima.
Sa povećanjem broja sabotaža, iako su one manjeg obima, zapadni zvaničnici postaju sve oprezniji u reakcijama.
Prema ocjeni lista, svaki napad koji prođe bez odgovora Rusiji pruža dodatne informacije o tome koliko daleko može da pomjeri granice prihvatljivog djelovanja NATO-a.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute često upozorava Rusiju da su njeni navodni napadi sabotaže "nepromišljeni i opasni“ i da odgovor Alijanse mora biti „jasan, brz i odlučan“.
Zvaničnik NATO-a naveo je da Alijansa nastavlja da jača otpornost i unapređuje mjere za suprotstavljanje hibridnim aktivnostima, uključujući djelovanje posrednika, kao i da prati aktivnosti usmjerene protiv saveznika.