<article>Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 26. oktobra u Podgorici u okviru turneje po državama Zapadnog Balkana, prenosi Radio Slobodna Evropa.Kako navode, čelnica Evropske komisije danas boravi u Tirani, koja je prva stanica u okviru turneje, a predviđeni su sastanci sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Fon der Lajn učestvovaće i na inauguraciji Kampusa Evropskog koledža u Tirani.Prema najavama iz Evropske komisije, posjeta će biti potvrda posvećenosti Evropske komisije zemljama regiona. Ovo će takođe biti prilika da Von der Leyen promoviše Plan rasta, najveći paket Evropske unije (EU) do sada za region.Radi se o finansijskom paketu od šest milijardi eura koji će se zemljama regiona raspodijeliti shodno broju stanovnika i domaćem bruto proizvodu. Zemlje će iz ovog paketa dobiti jedan dio u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći i drugi dio u obliku povoljnih kredita.Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta jer Briselu nije dostavila kompletnu reformsku agendu ali je Evropska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.Nakon Albanije, 24. oktobra Fon der Lajen odlazi u Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. U Bosni će posjetiti i područja pogođena poplavama 4. oktobra, te će izraziti spremnost EU da pomogne u rješavanju posljedica.Fon der Lajen će 25. oktobra boraviti u Srbiji, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.Nakon toga ide na Kosovo u subotu, 26. oktobra, gdje će se sastati sa predsjednicom Vjosom Osmani  premijerom Albinom Kurtijem.Ona će svoju posjetu regionu završiti sastankom sa čelnicima Crne Gore 26. oktobra u Podgorici.</article>

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 26. oktobra u Podgorici u okviru turneje po državama Zapadnog Balkana, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako navode, čelnica Evropske komisije danas boravi u Tirani, koja je prva stanica u okviru turneje, a predviđeni su sastanci sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Fon der Lajn učestvovaće i na inauguraciji Kampusa Evropskog koledža u Tirani.
Prema najavama iz Evropske komisije, posjeta će biti potvrda posvećenosti Evropske komisije zemljama regiona. Ovo će takođe biti prilika da Von der Leyen promoviše Plan rasta, najveći paket Evropske unije (EU) do sada za region.
Radi se o finansijskom paketu od šest milijardi eura koji će se zemljama regiona raspodijeliti shodno broju stanovnika i domaćem bruto proizvodu. Zemlje će iz ovog paketa dobiti jedan dio u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći i drugi dio u obliku povoljnih kredita.
Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta jer Briselu nije dostavila kompletnu reformsku agendu ali je Evropska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Nakon Albanije, 24. oktobra Fon der Lajen odlazi u Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. U Bosni će posjetiti i područja pogođena poplavama 4. oktobra, te će izraziti spremnost EU da pomogne u rješavanju posljedica.
Fon der Lajen će 25. oktobra boraviti u Srbiji, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon toga ide na Kosovo u subotu, 26. oktobra, gdje će se sastati sa predsjednicom Vjosom Osmani &nbsp;premijerom Albinom Kurtijem.
Ona će svoju posjetu regionu završiti sastankom sa čelnicima Crne Gore 26. oktobra u Podgorici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ursula fon der Lajen

Evropska komisija

Plan rasta za Zapadni Balkan

Svijet

Fon der Lajen dolazi 26. oktobra u Podgoricu

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen boraviće 26. oktobra u Podgorici u okviru turneje po državama Zapadnog Balkana, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Kako navode, čelnica Evropske komisije danas boravi u Tirani, koja je prva stanica u okviru turneje, a predviđeni su sastanci sa predsjednikom Bajramom Begajem i premijerom Edijem Ramom. Fon der Lajn učestvovaće i na inauguraciji Kampusa Evropskog koledža u Tirani.
Prema najavama iz Evropske komisije, posjeta će biti potvrda posvećenosti Evropske komisije zemljama regiona. Ovo će takođe biti prilika da Von der Leyen promoviše Plan rasta, najveći paket Evropske unije (EU) do sada za region.
Radi se o finansijskom paketu od šest milijardi eura koji će se zemljama regiona raspodijeliti shodno broju stanovnika i domaćem bruto proizvodu. Zemlje će iz ovog paketa dobiti jedan dio u obliku grantova, odnosno bespovratne pomoći i drugi dio u obliku povoljnih kredita.
Jedino je Bosna i Hercegovina izuzeta jer Briselu nije dostavila kompletnu reformsku agendu ali je Evropska komisija dala vremena zemlji da upotpuni ovaj dokument.
Premijeri šest država Zapadnog Balkana su na samitu Berlinskog procesa 14. oktobra potpisali novi akcioni plan za jedinstveno regionalno tržište, kao sastavni dio Plana rasta Evropske unije (EU) za Zapadni Balkan.
Nakon Albanije, 24. oktobra Fon der Lajen odlazi u Sjevernu Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. U Bosni će posjetiti i područja pogođena poplavama 4. oktobra, te će izraziti spremnost EU da pomogne u rješavanju posljedica.
Fon der Lajen će 25. oktobra boraviti u Srbiji, gde će se sastati sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Nakon toga ide na Kosovo u subotu, 26. oktobra, gdje će se sastati sa predsjednicom Vjosom Osmani  premijerom Albinom Kurtijem.
Ona će svoju posjetu regionu završiti sastankom sa čelnicima Crne Gore 26. oktobra u Podgorici.

Ministri odbrane Crne Gore i Turske, Dragan Krapović i Jašar Guler, potpisali su međuvladin Protokol o obuci i saradnji u vojnom zdravstvu, čime je, kako je saopšteno, potvrđeno da su dvije države spremne da unapređuju vojno-medicinsku saradnju.
Iz crnogorskog Ministarstva odbrane saopšteno je da je Krapović danas u Istanbulu razgovarao sa Gulerom, na čiji poziv je posjetio Međunarodni sajam odbrane i vazduhoplovstva „SAHA EXPO 2024“.
Krapović je istakao da dvije države imaju kvalitetnu odbrambenu saradnju, što je rezultiralo i imenovanjem prvog rezidentnog vojnog izaslanika Turske u Crnoj Gori.
- Turska je značajan partner i saveznica Crne Gore, zemlja koja već godinama ima značajnu ulogu u modernizaciji Vojske Crne Gore, čime unaprjeđuje njene odbrambene kapacitete - kaže se u saopštenju.
Navodi se da je međuvladinim Protokolom potvrđena spremnost za unapređenje vojno-medicinske saradnje Crne Gore i Turske.
- Ovaj Protokol predstavlja značajan iskorak u pravcu dodatnog usavršavanja i unaprjeđenja znanja i vještina medicinskog kadra, kroz mogućnost školovanja i stažiranja, te upućivanja ljekara na specijalizacije i subspecijalizacije - kaže se u saopštenju.
Kako se dodaje, Protokolom se definiše saradnja u pružanju zdravstvenih usluga vojnim licima i civilima i njihovim izdržavanim osobama kojima ugovorne strane ne mogu pružiti liječenje u okviru svojih mogućnosti ili kojima je potreban napredni pregled.
Guler je rekao da su Crna Gora i Turska primjer kako na kvalitetan način može funkcionisati bilateralna odbrambena saradnja, što je značajno imajući u vidu bezbjednosne izazove sa kojima se suočava međunarodna zajednica.
- Sagovornici su se saglasili da se samo jačanjem međusobnog povjerenja među saveznicima i uzajamnom podrškom može doprinijeti očuvanju stabilnosti i sigurnog okruženja - kaže se u saopštenju.
Iz Ministarstva su kazali da se „SAHA EXPO“ se od utorka do subote održava u Istanbulu, pod pokroviteljstvom Predsjedništva Turske.
Na sajmu učestvuje više od 1,4 hiljade kompanija iz 35 država, u čijem je fokusu praćenje tehnološkog razvoja i modernizacija vojne opreme.

Krapović i Guler potpisali Protokol o obuci i saradnji u oblasti vojnog zdravstva

Evropska komisija odobrila je danas Reformsku agendu Crne Gore, čime se otvara put za isplatu novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Za Crnu Goru prva tranša trebalo bi da bude u iznosu od oko 26 miliona eura od ukupno 383,4 miliona koliko će našoj zemlji biti na raspolaganju do kraja 2027. godine.
Komisija je danas odobrila i Reformske agende Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije nakon pozitivnog mišljenja država članica EU.
- U svojim ambicioznim reformskim agendama, pet vlada Zapadnog Balkana obavezuje se na društveno-ekonomske i temeljne reforme koje će poduzeti kako bi podstakli rast i približavanje EU u okviru Plana rasta u periodu od 2024. do 2027. godine - navodi se u saopštenju EK.
Predsjednica EK Ursula fon der Lajen rekla je da je impresionirana radom partnera sa Zapadnog Balkana na njihovim reformskim agendama.
- To pokazuje da su posvećeni uspjehu Plana rasta. To je naša mapa puta da približimo ekonomije Zapadnog Balkana našoj i da svojim kompanijama daju pristup i sredstva da se takmiče na našem jedinstvenom tržištu. Svi imaju koristi, a to je veliki iskorak ka Evropskoj uniji - poručila je ona.
Reformske agende se fokusiraju na reforme u prioritetnim oblastima - vladavini prava, upravljanju, digitalnoj i zelenoj tranziciji, razvoju ljudskog kapitala i poslovnog okruženja.
Pored toga, svaka država je predložila listu investicija koje će se finansirati u okviru Instrumenta, a koje su ključne za socio-ekonomski rast, a koje će biti odobrene u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan.

EK: Odobrena Reformska agenda, Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona

Iznošenjem određenih informacija sa sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost, koje nije u skladu sa Poslovnikom o radu, urušava se ugled tog rijela i Vojske Crne Gore i to nije dobro za kredibilnost zemlje u okviru NATO članstvo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, navodeći da će sjednica SOB-a biti sazvana kada se za to steknu uslovi. Milatović je podsjetio da je ministar odbrane Dragan Krapović samo predlagač, a da Savjet donosi odluku po pitanju smjene načelnika Generalštaba Vosjke Crne Gore Zorana Lazarevića. - Odluka Komisije za žalbu je potvrdila neispravnost odluka ministra odbrane koje se tiču načelnika Generalštaba, koje su suprotne stavu Savjeta za odbranu i bezbjednost - naglasio je Milatović na konferenciji za medije nakon susreta sa predsjednikom Rumunije Klausom Johanisom. Smatra da pojedinci koji iznose informacije sa sjednica SOB-a urušavaju ugled i tog tijela i Vojske Crne Gore. - To nije dobro ni za kredibilnost zemlje u okviru NATO članstvo. Na taj način isključuju sebe iz rada Savjeta u budućnosti. Na sjednici sam javno pozvao da se spusti lopta i da odgovorno, profesionalno, u kontekstu naših vanjskopolitičkim, strateškim ciljevima se odgovorno ponašamo prema važnim temama koje se tiču odbrane i bezbjednosti naše zemlje. Što, nažalost, nije bio slučaj od strane određenih aktera u prethodnom periodu.&nbsp; Milatović je kazao i da na Savjetu nije razmatran prijedlog o učešću crnogorskih vojnika u NATO misiji za podršku Ukrajini. - To je pitanje za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore. Kada prijedlog bude na Savjetu ja ću se o njemu vrlo jasno odrediti - poručio je on. <h2>Konsultacije o ambasadorima</h2> Milatović je saopštio i da se nada će na konsultacijama sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem riješiti pitanje ambasadora. - Ja već duži vremenski period apelujem da Vlada što prije treba da predloži ambasadora pri NATO-u. Zemlja je već godinu bez ambasadora pri NATO-u i to je apel naših strateškuih partnera u okviru NATO saveza. Očekujem da ću o tome diskutovati na novim konultacijama sa šefom diplomatije - rekao je Milatović. <h2>Konačni rezultati, pa pregovori</h2> Predsjednik države je kazao i da treba sačekati konačne rezultate izbora u Podgorici, pa pregovarati o mogućim koalicijama. - Konačni rezultati još nisu objavljeni. Prvo to treba sačekati, a moj odnos prema određenim partijama je uvijek jasno bio prezentovan, posebno u dijelu jednog preuzimanja loših politika od strane trenutne Vlade koji smo prezentovali i u dokumentu koji je institucija predsjednika objavila, a koji sve političke aktere u dijelu parlamentarne većine pozivaju na odgovornost i promjenu institucionalnog i političkgo ponašanja kako bi ova zemlja iskoristila istorijsku šansu po pitanju punopravnog članstva u Evropskoj uniji - naglasio je Milatović. <h2>Izvinjenje novinarki RTCG</h2> Milatović se i izvinio novinarki Televizije Crne Gore Aleksandri Jovančević zbog reakcije na prethodnoj konferenciji za medije - Imajući u vidu da se sada gledamo prvi put nakon onog pressa, želim da kažem da ukoliko je moja reakcija bila neprimjerena - želim da Vam se izvinim zbog toga. Žao mi je što je fokus sa upitne nezavisnosti uređivačke politike Javnog servisa skrenuta u pogrešnom pravcu. Mislim da iz moje reakcije nije bilo ličnog odnosa, već prema jednoj reakciji koja se ticala nazadovanja u dijelu nezavisnosti uređivačke politike javnog servisa - naveo je Milatović. <h2>Velika šansa za ekonomsku saradnju sa Rumunijom</h2> Milatović je na početku konferencije za medije izrazio zadovoljstvo zbog posjete Johanisa, prve nakon sticanja nezavisnosti 2006. godine, navodeći da je to snažan znak prijateljstva međusobnog povjerenja i partnerstva između dvije zemlje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023131036_7fca7cd342c740ee1f8fe33a7ac196cdae041814da7c7937e6f218123b26e914.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023131036_7fca7cd342c740ee1f8fe33a7ac196cdae041814da7c7937e6f218123b26e914" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Johanis i Milatović"> <figcaption>Johanis i Milatović(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore)© Nebojsa Medo Perkovic</figcaption> </figure>  - Visoko cijenimo kontinuiranu podršku Rumunije našim evropskim integracijama i zalaganje za politiku proširenja EU. Vaša podrška nam daje dodatni podstrek na našem putu ka članstvu, s ciljem da postanemo 28. članica do 2028. godine. Želim da se zahvalim ministarki spoljnih poslova Rumunije što u ime Vlade Rumunije daje snažan doprinos ovoj temi. Zahvaljujući partnerstvima sa prijateljskim zemljama poput Rumunije, Crna Gora je odlučno krenula putem reformi, dijeleći viziju ujedinjene, sigurne i prosperitetne Evrope - naveo je Milatović. On je ponovio riječi Johanisa koje mu je uputio tokom boravka u Rumuniji da bi bila velika strateška greška EU ako ne nastavi sa procesom proširenja. - U potpunosti se slažem s ovom procjenom i smatram da, ako iko zaista razumije složenost geopolitike i potencijalne prijetnje koje ona nosi, onda su to naši prijatelji iz Rumunije. Rumunija je, uprkos zahtjevnom i osjetljivom geopolitičkom položaju, uspjela da izvuče maksimum iz ponuđenih prilika i iskoristi ogroman potencijal svog naroda, gradeći snažnu državu u istočnom dijelu Evropske unije - naveo je on. Smatra da je pred dvije zemlje velika šansa za ekonomsku saradnju. - Iako je trenutna trgovinska razmjena ispod nivoa potencijala, posebno u sferi investicija i turizma, uvjeren sam da možemo otvoriti nova poglavlja u našim ekonomskim odnosima. Direktne strane investicije i zajednički projekti su način da dodatno povežemo naše ekonomije i ojačamo veze između naših naroda - naveo je Milatović. Kao NATO saveznici, napominje, dijelimo zajedničke vrijednosti sigurnosti i stabilnosti.&nbsp; - Želim da se ovom prilikom zahvalim predsjedniku Johanisu što je snažno podržavao naš ulazak u NATO 2017. godine. Rumunija je, kroz svoje dvodecenijsko članstvo, pokazala posvećenost očuvanju mira i stabilnosti na našem evropskom kontinentu. Crna Gora ostaje čvrsto posvećena ovim ciljevima, podržavajući Alijansu i principe kolektivne bezbjednosti na kojima ona počiva. U vremenu kada su solidarnost i povjerenje ključni, uvjeren sam da će odnosi između Crne Gore i Rumunije nastaviti da se razvijaju u duhu prijateljstva, međusobnog poštovanja i saradnje. Još jednom, želim da zahvalim predsjedniku Johanisu na njegovoj posjeti i da naglasim – Crna Gora vas uvijek dočekuje raširenih ruku - poručio je Milatović.

Milatović: Ko iznosi informacije sa sjednica SOB-a isključuje sebe iz njegovog rada i urušava ugled Vojske

Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
- Sve entuzijaste, sa raznih nivoa vlasti, koji ovih dana ispunjavaju agendu velikosrpskog nacionalizma, zastupajući tezu da srpski jezik treba da postane službeni, podsjećamo na veoma važnu činjenicu: najviši pravni akt, Ustav, definiše da je službeni jezik u Crnoj Gori – crnogorski. Službeni jezik države Crne Gore je tako čvrsto zaštićen Ustavom, da ga ova parlamentarna većina ne može promijeniti, sem da sruši ustavni poredak, izvrši državni udar i suspenduje sve institucije - navedeno je u saopštenju.
Iz te partije podsjećaju da je Crna Gora 2017. godine odlukom Komiteta kongresne biblioteke u Vašingtonu dobila međunarodni kod za crnogorski jezik u okviru ISO međunarodnog standarda, čime je ozvaničena njegova lingvistička prepoznatljivost.
- Svako aktuelizovanje promjene službenog jezika je besmisleno i predstavlja dio propagande velikosrpskog nacionalizma, koji želi od Crne Gore, države svih građana, da pravi državu etničkih grupa i naroda, sa dominacijom srpskog, postavljajući mine u temelje njene državnosti - rekli su iz DPS-a.
Navode da crnogorski jezik nije jezik etničkih Crnogoraca, već je nazvan prema imenu države Crne Gore, kao što je to urađeno u svim državama bivše Jugoslavije.
- Svako insistiranje na izmjeni ustavnog statusa crnogorskog jezika kao službenog jezika naše države, ne znači samo negaciju tog jezika, nego i Crne Gore kao države u kojoj se on govori. Insistiranje na promjeni službenog jezika u Crnoj Gori, samo je taktički potez do oduzimanja suvereniteta državi, i zato velikosrpski nacionalisti na tome insistiraju - navodi se u saopštenju DPS-a.
U toj pariji kažu da će pristupanjem Crne Gore Evropskoj uniji (EU), crnogorski jezik postati jedan od službenih jezika EU, i to se očigledno vođama velikosrpskog nacionalizma ne dopada.
. Očigledno je da rezultati popisa nijesu zadovoljili njihove apetite, jer suštinski u tri posljednja “prebrojavanja” ništa se značajno u statistici nacionalnog identiteta nije promijenilo, a upregla se velikosrpska mašinerija finansijske, medijske, logističke, političke pomoći da se postigne javno obznanjen cilj: da srpskim jezik govori 50 odsto građana, i da se većina građana identitetski odrede kao pripadnici srpskog naroda - dodaje se u saopštenju.
S obzirom na to da etnički inženjering na popisu nije uspio, kako kažu u DPS-u, sada Andrija Mandić, šef parlamentarne većine, pokušava da pritiskom i ucjenom nametne nacionalističku agendu svojim političkim podanicima u vlasti.
- Preporučujemo im da ne destabilizuju državu raspravom o davno zatvorenom pitanju, već da se osvrnu oko sebe i vide kako žive građani, koji su im 29. septembra u Podgorici najbolje rekli šta misle o politici ove vlade, njenoj strategiji održavanja na vlasti po svaku cijenu, i vladajućoj većini koja je spremna da služi Vučićevom slugi - zaključeno je u saopštenju.

DPS: Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i dio je propagande

Jedna osoba je podlegla povredama nakon saobraćajne nesreće koja se sinoć dogodila u mjestu Mateševo u Kolašinu - potvrđeno je Portalu ETV iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije.
Kako su precizirali, do saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovala dva vozila, došlo je sinoć oko 21:20 sati.
Povrijeđeno je pet osoba, od kojih je jedna podlegla povredama.

Stradala jedna osoba u saobraćajnoj nesreći u Kolašinu

Službenica u Specijalnom državnom tužilaštvu Jovanka Krunić, koja je radila sve ekonomske analize u predmetimima organizovanog kriminala i korupcije, na saslušanju 4. oktobra pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem, a u istrazi koja je vođena protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, ispričala je da se sjeća da je vidjela papir na kojem je pisalo da nekadašnji policajac Ljubo Milović ima - 40 miliona eura u kriptovalutama. Milović je nedostupan crnogorskim vlastima i njegovo ime je na više optužnica zbog krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, neovlašćene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, krijumčarenja, nedozvoljenog držanja oružja i eksplozivnih materija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241015011016_5e899c0568e41d7f47c323a046aac9dc5feac91ebfc7eef44edf6ff1181e7516" data-rendition-name="original" width="760" height="631" loading="lazy" alt="Ljubo Milović, slika sa Skaj aplikacije"> </figure>  Tereti se da je radio za kavačku kriminalnu grupu i da je interese državne službe podredio mafijaškom klanu na čijem je čelu, prema evidencijama bezbjednosnih službi, Radoje Zvicer. TRANSAKCIJE I POSREDOVANJE&nbsp; Krunić je u svojstvu svjedokinje objasnila da joj je specijalni tužilac Zoran Vučinić dao odštampan dokument sa „Skaj“ aplikacije na kojoj se vidjelo da Milović posjeduje milione u kriptovalutama. -Na tom dokumentu, odnosno fotografiji, nigdje nije pisalo ime Ljuba Milovića, već mi je tužilac Vučinić rekao da se odnosi na njega –objasnila je Krunić. <blockquote>Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović.</blockquote> Na pitanje Katnića, ona je navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori. -Tu mi nije dat nalog da vršim bilo kakvu provjeru, već da se prate transakcije u smislu da li će zaista doći do kupovine banke. Iz same sadržine mog izvještaja se vidi da nijesam radila sveobuhvatnu analizu računa Ljuba Milovića, već sam sačinila izvještaj iz javno dostupnih izvora. Po nalogu tužioca Vučinića, provjerila &nbsp;sam sa kojeg računa su evidentirana novčana sredstva koja su prikazana u kripto valutama – rekla je svjedokinja Krunić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241015011020_a551c46e4425ae0fa7f86ca70d55d86dae0584f0cf015a8b198aaa54ce12f066" data-rendition-name="original" width="1000" height="555" loading="lazy" alt="Ilustracija: Euri "> </figure>  Katnić je nakon svjedočenja Krunić saopštio da je od partnerskih službi iz inostranstva dobio informaciju da ukrajinska banka koće da kupi jednu banku u Crnoj Gori a da u kupovini posreduje Ljubo Milović. -Ja te 2019. godine nijesam znao ko je Ljubo Milović. Sve ove podatke sam dobio na flešci. Miloviću je na račun leglo 10 do15 miliona eura, a možda i 20 miliona. Ovo Saša Čađenović nije znao, u to sam siguran i on Jovanki Krunić nije mogao dati flešku sa ovim podacima. Tu flešku sam joj dao ja, i u to sam siguran 99 posto, a jedan posto ostavljam mogućnost da joj je dao Dragan Radonjić. Do trgovine nije došlo i novac sa računa Ljuba Milovića je vraćen u matičnu banku. Za taj novac smo preko partnerskih službi utvrdili da se radi o legalnom novcu – ispričao je Katnić. Bivši glavni specijalni tužilac je ponovio da se on nije saglasio sa odlukom tužioca Čađenovića da ne preduzima gonjenje protiv službenika policije Petra Lazovća i Ljuba Milovića, već je naglasio da je tu odluku - on (Katnić) sam donio. -Meni je Saša Čađenović rekao: „Šefe ja mislim da ovdje predmet treba riješiti službenom zabilješkom, ali Vi odlučite“ i ja sam na osnovu njegovog nacrta odluke i onoga što sam vidio u izjavama Dragana Radonjića i viskopozicioniranog službenika policije Milorada Žižića i u predmetima koji su formirani na osnovu informacija Petra Lazovića, a posebno predmete cetinjske i budvanske grupe Kavčana odlučio da predmet treba da se riješi službenom zabilješkom – ispričao je Katnić. On je između ostalog naveo da je službenu zabilješku potpisao u srijedu ili četvrtak a da je nije ni gledao, kao što nije gledao ni zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć koji je potpisao. <blockquote>Krunić je na pitanje Katnića, navela da je od specijalnog tužioca Saše Čađenovića i šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Dragana Radonjića dobila operativni podatak da Milović namjerava da kupi banku u Crnoj Gori.</blockquote> Nakon toga je, prema riječima Katnića, Čađenović u poneđeljak došao kod njega i saopštio mu da bi saslušao Milovića u svojstvu građanina na sve okolnosti koje se pominju u nekad zaštićenoj skaj aplikaciji. Bivši glavni specijalni tužilac je predočio da je od prijatelja koji je radio u BIA-i dobio podatke o Miloviću, ali da ih nikom nije saopštio jer se radilo o strogo tajnim podacima koje je čuvao za sebe. Siguran je da Čađenoviću nije saopštio informacije koje je dobio o Miloviću, dok ostavlja mogućnost da je o tome upoznao Radonjića. BIA I TAJNE VEZE -Ljubo Milović je na aerodromu Beograd sačekivan od posebnog, tajnog odjeljenja BIA, tajno je vožen blindiranim zatamnjenim vozilom, tamo je boravio u tajnim prostorijama i sa njima je išao u tajne lokale. Moj prijatelj koji mi je prenio ove informacije vjerovao je da se radi o ruskom oficiru koji priprema terorizam. Takođe, sam uz Ljuba Milovića imao osobu koja mu je bila bliska i koja je trebalo da bude svjedok saradnik. Dakle, kao i u drugim predmetima tako i u ovom sam radio na tome da ta osoba postane svjedok saradnik – ispričao je Katnić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241015011016_3ebf67ce6cc074bdc94f96e8039b0627a1d0efe734ae971a3e0b90c5ff3e7854" data-rendition-name="original" width="656" height="655" loading="lazy" alt="Logo BIA "> </figure>  Iz tih razloga, kako je objasnio, u poneđeljak - kada je tužilac Čađenović rekao da bi uzeo izjavu od Milovića – glavni specijalni tužilac Katnić mu je rekao da stane sa tim iz razloga koje je naveo, te i da će ga obavijestiti kada će prema njemu biti potrebno da se preduzmu „radnje“. Pritvoreni Katnić je ponovio da ta svoja saznanja o Miloviću nije predočio Čađenoviću. On je istakao da bi predmet Ljuba Milovića realizovao da nije 17. februara nasilno razriješen sa funkcije glavnog specijalnog tužioca a u prilog toj tezi je naveo da je već došao do osobe koja bi bila svjedok saradnik u tom postupku. Protiv Katnića i Lazovića je specijalni državni tužilac Miloš Šoškić u petak, dva dana prije isteka pritvora dugog šest mjeseci, podnio optužni akt koji ih tereti za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja, nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija. Optužnicom Lazoviću se na teret stavlja i pranje novca. &nbsp;Viši sud je prihvatio prijedlog tužioca Šoškića pa je Katniću pritvor produžen zbog opasnosti od bjekstva i ponavljanja krivičnog djela, a Lazoviću zbog opasnosti od bjekstva i naročito „teškog izvršenja krivičnog djela“. &nbsp;Svjedočenje Katnića o Ljubu Miloviću izgleda nije bilo interesantno za specijalnog tužioca Šoškića, kao ni neka druga svjedočenja, naročito o vezama pojedinih novinara sa vrhom Specijalnog državnog tužilaštva o kojima će Portal ETV izvijestiti uskoro.&nbsp; &nbsp;

KATNIĆ: Ljubo Milović imao veze sa agentima BIA u Beogradu, bio posrednik za kupovinu banke u Crnoj Gori

Razgovori o postizbornom savezu za formiranje vlasti u Podgorici počeli su u utorak između predstavnika pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ Jakova Milatovića i koalicije ,,Za budućnost Podgorice“ Andrije Mandića, saznaje Portal ETV od više izvora iz obje koalicije.&nbsp; Oni napominju da ,,za sada nema konačnog dogovora, ali da se razgovori odvijaju uz obostrano uvažavanje“. &nbsp; Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp; Đoković je kandidat za crnogorskog diplomatskog predstavnika sa partijske kvote Mandićeve Nove srpske demokratije (NSD) i bez diplomatskog je iskustva: bio je član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, a radio je i kao ekonomski savjetnik Udruženja banaka Crne Gore... <blockquote>-Ništa vam ne mogu reći tim povodom - kratko je odgovorila Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024101716104_2b40d9066e507622473d774558a589484f81bdce4f0741beec1f374a1b9a7e85" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> </figure>  Prema informacijama naših izvora, Milatović je kao neformalni čelnik grupacije ,,Za bolju Podgoricu“ koju, osim Ure Dritana Abazovića, čine ,,otcijepljeni“ funkcioneri PES-a, tražio od Mandića, kao lidera parlamentarne većine, da se ,,otvore vrata“ za ljude iz Milatovićeve grupacije u državnim institucijama.&nbsp; Na inicijativu Milatovića razmatralo se i novo rješenje za čelnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer sadašnji direktor Boris Bato Milić nije izabran ni sa ,,kvote“ NSD-a, niti je blizak političkoj grupaciji predsjednika države. Milićev &nbsp;odlazak zahtijeva i lider Ure Dritan Abazović, koalicioni saveznik predsjednika države, koji bi da u ANB, na čelnu poziciju postavi svog bliskog prijatelja iz Ulcinja Artana Kurtija, kojeg je sam Abazović instalirao u ANB kao generalnog inspektora.&nbsp; Međutim, povratak Kurtija u ANB nije za Milatovića, a ni Mandića poželjna opcija, pa će ta funkcija biti dio konačnog dila.&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, u sklopu šireg dogovora razmatralo se i da Milatovićeva koalicija podrži izbor Jelene Borovinić Bojović, kandidatkinje Mandićeve koalicije, za novu gradonačelnicu Podgorice. Isti izvori tvrde da Milatović nije imao zamjerki, već je istakao da se u kampanji Borovinić Bojović ,,ponašala dostojanstveno i bez agresivnih napada na protiv kandidate“. U Mandićevom političkom savezu su Milatovićeve konstatacije protumačili kao načelno prihvatanje i korak približavanja konačnom dogovoru.&nbsp; <blockquote>Kao dokaz da se odmaklo u pregovorima sagovornici Portala ETV i Televizije E ističu činjenicu da je juče, nakon mjeseci odgađanja, predsjednik države Milatović uputio je skupštinskom Odboru za međunarodne odnose i iseljenike na mišljenje prijedlog da Nebojša Đoković bude ambasador Crne Gore u Srbiji. &nbsp;</blockquote> Ipak, do postizborne koalicije još je daleko, jer se već sada može zaključiti da će Spajivev PES, ali i Abazovićeva Ura imati ozbiljne rezerve da ovakva kadrovska rješenja budu uslov za potpisivanje postizbornog saveza.&nbsp; U cilju da dobije zvaničnu potvrdu nezvaničnih informacija Televizija i Portal ETV su mejlom poslali pitanja na adresu predsjednika države Jakova Milatovića i Nađe Ljljanić, članice pokreta ,,Za bolju Podgoricu“. &nbsp; -Ništa vam ne mogu reći tim povodom - ljubazno je i kratko odgovorila dr Jelena Borovinić Bojović na telefonski upit Televizije E.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Da li je Milatovićev prijedlog Đokovića za ambasadora u Beogradu dokaz da teku pregovori sa Mandićem o vlasti u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo nije odgovorilo na pitanje M portala ko je od tužilaca 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18, koji se odnosi Nikolu Vujotića, odnosno krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, za koje je osumnjičen 2018. godine. Vujotić je od tada u bjekstvu, za njim je bila raspisana potjernica, a o njegovom slučaju su preko SKY ECC aplikacije razgovarali početkom marta 2021. njegov brat Milan Vujotić, jedan od čelnih ljudi kavačkog klana i blizak prijatelj vođe te kriminalne organizacije Radoja Zvicera, i policajac Goran Stojanović, osumnjičen za saradnju sa ovim klanom.&nbsp;
<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---imam-jednog-u-osnovno-tuzilastvo--hoce-da-pomogne--castim-ga-ponekad-" target="_blank">Prepiske Vujotića i Stojanovića u kojima razgovaraju o tome na koji način da, kako sami kažu, njihov prijatelj, tužilac iz ODT,</a> zaduži predmet i oslobodi Nikolu Vujotića krivice u dogovoru sa sudijom koji je ranije vodio predmet,<a href="https://mportal.me/sky-ecc/milan-vujotic---obavezno-direktno-mejl-vukasu-radonjicu-i-onda-ce-on-poci-da-uzme-predmet-da-trazi-da-ga-zaduzi-" target="_blank"> M portal je objavio prekjuče i juče.&nbsp;</a>
Iz prepiske Milana Vujotića i Gorana Stojanovića se jasno vidi da je riječ o tadašnjem tužiocu u ODT, a danas specijalnom državnom tužiocu Vukasu Radonjiću. Vujotić u prepisci sa svojim bratom Nikolom navodi njegovo ime, a Stojanović Vujotiću šalje fotografije na kojima je zajedno sa Radonjićem, ali i drugim policajcima koji su kasnije osumnjičeni za saradnju sa kavačkim kriminalnim klanom.&nbsp;
Upravo zbog tih fotografija i SKY ECC prepiski Stojanovića, Vukasa Radonjića su kolege tužioci saslušali 07. avgusta 2023. godine u svojstvu svjedoka, u okviru istrage koja je vođena u procesu protiv Mila Božovića, Ljuba Milovića i njihove grupe.&nbsp;
U svom svjedočkom iskazu, aktuelni portparol i specijalni državni tužilac Radonjić potvrdio je da je on 2021. godine zadužio predmet Kt. Br 593/18 protiv Nikole Vujotića. Njegov iskaz se poklapa sa onim što su Milan Vujotić i Goran Stojanović pisali u SKY ECC aplikaciji, ali Radonjić tvrdi da je do toga došlo u redovnoj proceduri.&nbsp;
Tokom svjedočkog iskaza, Radonjić je sve objasnio ovako:&nbsp;
"Krajem 2020. godine ili početkom 2021. godine Goran Stojanović mu je rekao da ima određeno lice koje mu je značajno jer mu dostavlja bitne informacije, a koje lice ima predmet u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, te da bi bilo dobro da se predmet aktivira jer je to lice u bjekstvu i ne može da uđe u Cmu Goru zbog raspisane potjernice, a da bi bilo puno korisnije da je u Cmoj Gori, ovo imajući u vidu sadržinu njihovog odnosa. Pojasnio je i da isti nije tražio ništa da mu se pomogne, već samo da se završi postupak kako bi se povukla potjernica, te da ga je on savjetovao da se njegov branilac obrati ili na službeni mail ODT Podgorica ili na njegov mail budući da je PR tužilaštva ili običnom poštom sa nekom vrstom urgencije.&nbsp;
Dalje je naveo i da se sjeća da 10 do 15 dana nije stizalo ništa, a nakon toga je na svoj službeni mail dobio urgenciju od čini mu se advokata Miljanića, a koji mail je zaveo, dobio predmet od pisarnice i pošao kod tadašnjeg rukovodioca Nikole Boričića. Objasnio je da je tadašnjeg rukovodioca upoznao sa predmetom i konstatovali su da je predmet do tada vodila koleginica Ana Radović koja je napredovala, da se predmet odnosi na dva lica Vidmar Miloša i Vujotić Nikolu i da se ovom Vujotiću stavljaju na teret dva krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i to jedno zajedno sa Vidmarom čiji je predmet eksplozivna naprava, dok je DNK Vujotića pronađen na GPS trakeru koji nije njen integralni dio i drugo koje se odnosi na 17 metaka pronađenih u nekom stanu u Podgorici.&nbsp;
Takođe je naveo i da se tada sa rukovodiocem dogovorio da predmet treba u redovnoj raspodjeli dodijeliti nekom tužiocu, a na kraju radnog dana ili sjutradan donijeli su mu baš ovaj predmet kako bi on nastavio postupanje. Svih ovih detalja se sjeća jer je u ovom dijelu predmeta koji se odnosi na eksplozivnu napravu Osnovni sud dva puta obustavljao postupak, a Viši sud ukidao to rješenje što mu je bilo zanimljivo u tom trenutku, a osim toga vidio je u spisima da je Osnovni sud razdvojio postupak u odnosu na Vidmara koji je pravosnažno osuden za ovu napravu, a da se postupak protiv Vujotića nije završio jer nije dostupan. Pojasnio je i da je lice Vujotić Nikola ovo lice za koje se Stojanović interesovao, te da je on Stojanovića povratno informisao o stanju u predmetu, tačnije o početnom stanju, a koj se nakon toga više nije interesovao za taj predmet.&nbsp;
Dalje je dodao da je prije završnih riječi koliko se sjeća, odustao od krivičnog gonjenja za jedno krivično djelo, jer je predložio Vidmara za svjedoka u ovom dijelu, koji je pojasnio da sa Vujotićem nikada nije konstruisao eksplozivnu napravu pa po njemu DNK na GPS trakeru nije bio dovoljan za osuđujuću presudu, dok je u drugom dijelu za ovih 17 metaka predložio da se na glavnom pretresu pročita izreka presude gdje je Nikola Vujotić prethodno osuđen za isto krivično djelo gdje je posjedovao oružje istog kalibra kao ovih 17 metaka te i predložio kaznu koja je prihvaćena i isti je osuđen na 6 mjeseci zatvora“, piše u zapisniku sa saslušanja u koji je M portal imao uvid.&nbsp;
Upravo tako je, na osnovu poruka iz SKY ECC aplikacije između Stojanovića i Vujotića, i planirano da se predmet Nikole Vujotića okonča.&nbsp;
Međutim, iz zapisnika se ne vidi da li je Radonjić govorio o Milanu Vujotiću, niti da li su ga kolege tužioci uopšte pitali za veze sa njim, s obzirom na to da u SKY ECC komunikacijama Gorana Stojanovića sa Milanom Vujotićem postoje poruke u kojima se prenose pozdravi do Radonjića Vujotiću i obratno, kao i ostali detalji poput Vujotićeve poruke „Imam jednog u osnovno tužilaštvo, hoće da pomogne, častim ga ponekad“ i slično.&nbsp;
Takođe, uočlljivo je da u zapisniku o saslušanju svjedoka Radonjić pominje ime svoje koleginice tužiteljke koja je prije njega vodila slučaj, ali ne i ime sudije Rada Ćetkovića koji je sudio u tom postupku, a za kojeg pripadnici kavačkog klana u SKY ECC razgovorima tvrde da je Radonjićev drug i da će u saradnji njih dvojice slučaj biti završen. Iz zapisnika nije jasno da li su ga kolege tužioci uopšte išta pitali u vezi sa tim ili su jednostavno preskočili temu.&nbsp;
U svom iskazu Radonjić je potvrdio da poznaje Stojanovića i opširno je govorio o tome kako se njihovo prijateljstvo razvijalo od 2017. ili 2018. godine, ko je sve bio sa njima u društvu kada bi izlazili, da mu je Stojanović pomagao prilikom selidbe, koga je sve od ostalih osumnjičenih upoznao preko Stojanovića, itd.&nbsp;
On je kazao i da je sa Stojanovićem često razmjenjivao službene informacije, a naročito nakon trenutka kada je on prešao na radno mjesto inspektora u Stanici kriminalstičke policije u Danilovgradu.&nbsp;
„Nadalje je dodao i da se sjeća da ga je Goran Stojanović prvog pozvao nakon što je na dužnosti upucao jedno lice na Koniku koje je nakon toga preminulo i koje se prezivalo Škrijelj, da mu ispriča događaj i da ga savjetuje šta da radi, u smislu da nešto ne propusti. Budući da je Goran Stojanović u CB Podgorica radio na potragama, istoga je često znao zvati da postupi po njegovim nalozima ili da obezbijedi da postupi po njegovim nalozima i naredbama za prinduno dovođenje ili da se raspita za određena lica koja su predmet interesovanja u predmetima Osnovnog državnog tužilaštva tokom dežurstva.&nbsp;
Takođe, naveo je i da je sem ovog, u granicama službene komunikacije sa Goranom Stojanovićem, razgovaro i o još nekim predmetima i to ne samo sa Goranom Stojanovićem, već i sa većim brojem kolega iz policije i državnog tužilaštva. Dalje, kada je upitan ko se nalazi na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ovaj svjedok je pojasnio da se na istoj nalaze on i Goran Stojanović i ista je nastala u hotelu „Union". Naveo je da se sjeća da je Goran došao naknadno i neplanirano jer je u trenerci, a da ne zna ko je slikao, te da je događaj organizovan da bi se njegova tadašnja djevojka, a sada supruga, upoznala sa nekim od njegovih drugova i sjeća se da je baš ova slika dijeljena u grupi koju su činili on i pet njegovih drugova na aplikaciji „Whats app", pa je zaključio da je tako Goran Stojanović došao do nje jer je očigledno nije slikao. Pojasnio je i da su u ovoj grupi bili on, braća Šofranac, Goran Stojanović, Tihomir Adžić i lice Davor Jaćimović. Objasnio je i da na slici od 2.3.2021.godine koju navodno Goran Stojanović (289E27) šalje NN licu, ista je nastala u sali za sastanke hotela „Union" i isto je slikao Goran Stojanović, tačno zna po mjestu gdje je sjedio i sa slike zaključuje da pojma nije imao da ga neko fotografiše, misli da su se okupili kako bi gledali prvenstvo u rukometu, a u toj sali su imali običaj da se okupljaju posle radnog vremena, a lice koje se nalazi iza njega je Davor Jaćimović“, stoji u zapisniku sa saslušanja svjedoka Vukasa Radonjića.
On je tada naveo da od svih lica u odnosu na koja se sprovodi istraga o švercu droge dobro poznaje Gorana Stojanovića i Ivana Stamatovića, dok površno poznaje Tihomira Adžića, a Milan Popović i Darko Knežević su mu poznati kao policijski službenici u okrviru obavljanja tužilačke funkcije.
M portal će narednih dana objaviti i ostale detalje iz zapisnika o saslušanju svjedoka Vukasa Radonjića.&nbsp;

Fon der Lajen dolazi 26. oktobra u Podgoricu

Tagovi

Krapović i Guler potpisali Protokol o obuci i saradnji u oblasti vojnog zdravstva

EK: Odobrena Reformska agenda, Crna Gora korak bliže tranši od 26 miliona

Milatović: Ko iznosi informacije sa sjednica SOB-a isključuje sebe iz njegovog rada i urušava ugled Vojske

DPS: Svako aktuelizovanje promjene Ustavom definisanog službenog jezika je besmisleno i dio je propagande

PRATITE TVe UŽIVO