<article>Finska je danas preuzela predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a prema najavama Ministarstva inostranih poslova u Helsinkiju, Ukrajina će biti centralna tema finskog predsjedavanja OEBS.Otpornost, sposobnost odgovora na krize i oporavka od kriza su teme koje su dobile sve veću pažnju među članicama OEBS, zbog rata Rusije protiv Ukrajine, navodi se u prioritetima predsjedavanja.Finska ima cilj da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OEBS.Posebna pažnja biće posvećena temama sajber bezbjednost, medijska sloboda i pismenost, podrška braniteljima ljudskih prava i klimatska bezbjednost, a Finska će se usredsrediti na ravnopravnost polova i inkluziju.To uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.Što se tiče političko-vojnih pitanja, Finska će predsjedavati Forumom za bezbjednosnu saradnju tokom posljednjeg tromjesečja ove godine.</article>

Finska je danas preuzela predsedavanje Organizacijom za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), a prema najavama Ministarstva inostranih poslova u Helsinkiju, Ukrajina će biti centralna tema finskog predsjedavanja OEBS.
Otpornost, sposobnost odgovora na krize i oporavka od kriza su teme koje su dobile sve veću pažnju među članicama OEBS, zbog rata Rusije protiv Ukrajine, navodi se u prioritetima predsjedavanja.
Finska ima cilj da u potpunosti iskoristi široku lepezu alata koji su na raspolaganju OEBS.
Posebna pažnja biće posvećena temama sajber bezbjednost, medijska sloboda i pismenost, podrška braniteljima ljudskih prava i klimatska bezbjednost, a Finska će se usredsrediti na ravnopravnost polova i inkluziju.
To uključuje jačanje angažmana sa civilnim društvom, posebno mladima i osobama sa invaliditetom.
Što se tiče političko-vojnih pitanja, Finska će predsjedavati Forumom za bezbjednosnu saradnju tokom posljednjeg tromjesečja ove godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Finska

OEBS

predsjedavanje

Svijet

Finska preuzela predsjedavanje OEBS-om

Odnos Crkve Srbije prema masovnom zločinu na Cetinju, kada je pomahnitali ubica 1. januara ubio 12 osoba, među kojima i dva dječaka, ali i prema odlukama države Crne Gore, slikovito pokazuju i fotografije iz mojkovačkog sela Štitarica – crnogorska državna zastava, na jarbolu ispred mjesne crkve, u skladu sa odlukom Vlade da su 2, 3. i 4. januar dani žalosti u našoj zemlji, spuštena je na pola koplja, dok je srpska trobojka ostala da vijori na vrhu jarbola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010300010_18a207392037e45def7f64ed20583a41a4c9071e63d0ce139e59cbd833cf2e90" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja"> <figcaption>Crnogorska zastava ispred seoske crkve u Štitarici na pola koplja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Fotografije su Portalu ETV dostavili mještani. Selo Štitarica u žižu javnosti dospjelo je u oktobru kada je Crkveni odbor Crkve Srbije odlučio da ispred mjesne crkve postavi jarbol sa srpskom trobojkom sa četiri S, ne obazirući se na protivljenje znatnog dijela mještana postavljanju bilo čije zastave kod ovog vjerskog objekta i koji su potom 2. novembra podigli jarbol sa crnogorskom državnom zastavom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025010300014_ea4f9b112da0078f51315495c7d97ea80c3160d23729ee091b3d75c11820939a" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja "> <figcaption>Srpska trobojka ispred crkve u Štitarici nije spuštena na pola koplja (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iste noći lokalni vandali su posjekli jarbol sa crnogorskom zastavom i odnijeli ga, ali su se mještani organizovali i već sjutradan postavili novi. Dvije noći kasnije vandali su opet pokušali da ukradu i ovaj jarbol, ali su ih spriječili policija i mještani koji su ostali da stražare. Od tada je crnogorska državna zastava pod stalnom stražom, a policija odbija da odgovori na pitanja što je bilo sa četvoricom nasilnika koji su privođeni zbog pokušaja skrnavljenja državnog simbola Crne Gore. Iz Crkvenog odbora Crkve Srbije saopštili su kako je srpska trobojka ispred seoske crkve, gdje je i mejsno groblje, postavljena u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom koji je sa ovom vjerskom zajednicom postpisao bivši premijer Dritan Abazović 3. avgusta 2022. godine i tim aktom predao na upravljanje i u posjed tuđoj državi crnogorsko sakralno blago. Kako je ranije za Portal ETV kazao Svetozar Baković mjesna crkva u Štitarici sagrađena je 1896. godine, kao zadužbina kralja Nikole.

Crnogorska zastava na pola koplja, trobojka vijori na vrhu jarbola

Svjetski mir u 2024. godini narušilo je nekoliko velikih sukoba od čega se strah od prijetnje nuklearnim ratom dodatno pojačao prijetnjama vojnog vrha Rusije.
Druga decenija 21. vijeka pokazala je da ne postoje trajno prekinuti konflikti, ali i potvrdila hipotezu Roberta Kaplana da će ratove biti sve teže zaustaviti. U februaru nadolazeće 2025. godine ukrajinsko-ruski rat ulazi u četvrtu godinu, koja je za sve evropske ratove u 20. vijeku bila ključna.
Od prvog svjetskog rata do ukrajinsko-ruskog sukoba za više od 100 godina ratovanja na evropskom kopnu, svi evropski ratovi u svojoj četvrtoj godini ili završavaju ili dobijaju potpuno novu dinamiku.
Imajući na umu karakterističnost ukrajinsko-ruskog rata treba istaći da su se u prošloj godini desile promjene i događaji koje 21. vijek ne pamti. Po prvi put nakon 1941. godine vojna čizma druge države je stala na rusku teritoriju, ali značajno dugoročnije nego što je to bio raniji slučaj. Po prvi put nakon 1944. godine na evropskom kopnu su upotrijebljene balističke rakete srednjeg dometa.
S druge strane iako je ovaj rat teritorijalno ograničen pri čemu često elementi ovog rata zalutaju u okolnim zemljama, zapravo je i ukrajinsko-ruski rat potvrdio koliko je daleko otišla globalizacija integrišući svjetsku populaciju brojnim vezama. A nigdje tako isprepletenost veza nije ostavila krvave tragove u 2024. godini kao na Bliskom istoku.
Početak pogrešnog poimanja Bliskog istoka započinje u njegovom političkom imenovanju "Bliskim istokom", kao istoku koji je blizak Evropi. Na kopnu, Pojas Gaze je ove godine bio bliže paklu s obzirom na pretrpljena razaranja i uništenja. Iako se naziva ratom u Gazi ili ratom protiv Hamasa, u Gazi više efektivno ne postoji Hamas već postoji planski urbicid.
Od posljedica urbicida u Pojasu Gaze uništeno je preko 60 odsto cjelokupne infrastrukture uz zastrašujuće gubitke među civilima. Broj poginulih u Pojasu Gaze procjenjuje se na između 40.000 do 50.000 ljudi, dok je broj ranjenih preko 100.000 uglavnom civila.
Na afričkom kontinentu u centralnom dijelu nestabilnost u zemljama Sahela prijeti najvećoj migraciji stanovništva koju bi zabilježila civilizacija. Preko 20 miliona ljudi u tom prostoru živi u direktnim borbenim zonama gdje brojne hunte i frakcije vode ratove koji izuzev geografije imaju malo veze s afričkim kontinentom.
Sa svim ovim tegobama smo ušli u 2025. godinu i ispratili 2024. godinu za kojom ostaju samo krvavi tragovi. Ono što ohrabruje jesu stidljivi pokušaji obnove sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja nad kojim bdije svjetska populacija.

Krvavi tragovi 2024. godine: Dvanaest mjeseci svijeta u kojem ratove vode dvije nuklearne sile

Blizak saradnik predsjednika SAD Donalda Trampa koji 20. januara stupa na dužnost, milijarder Ilon Mask ponovo je danas napao britanske vlasti i premijera Kira Starmera nizom poruka na svojoj platformi X kojima je zahtijevao oslobađanje aktiviste krajnje desnice Tomija Robinsona.
Od povratka laburista na vlast u julu u Velikoj Britaniji i antimigrantskih i antimuslimanskih nemira koji su prošlog ljeta potresli tu zemlju, Mask je pojačao kritiku britanske vlasti ocijenivši da je „građanski rat“ u toj zemlji „neizbježan“, a tvrdi i da strani investitori sada bježe iz te zemlje.
Mask posebno napada vladu Kira Starmera optužujući ga da je napravio „tiransku policijsku državu“.
Konzervativna opozicija je takođe zabrinuta zbog njegovih veza sa antiimigracionom strankom Reform UK, čiji se lider Najdžel Faraž nedavno sreo na Floridi s njim.
Mask, najbogatiji čovjek na svijetu i blizak novoizabranom predsjedniku SAD Donaldu Trampu, dao je u četvrtak podršku ekstremno desničarskom aktivisti napisavši na svojoj platformi X: „Oslobodite Tomija Robinsona!“.
Stiven Jaksli-Lenon što je pravo ime Tomija Robinsona, osuđen je krajem oktobra na 18 mjeseci zatvora zbog kršenja sudske odluke iz 2021. kojom mu je zabranjeno da ponavlja klevetničke opaske o izbjeglici iz Sirije.
- Zašto je Tomi Robinson u samici ako je rekao istinu - pitao je Elon Mask.
Robinson, simbolična ličnost britanske krajnje desnice, osnovao je 2009. malu huligansku grupu – „Savez za odbranu Engleske“, žestok antiimigracioni i antimuslimanski pokret. On je već više puta osuđivan, posebno zbog remećenja javnog reda i mira, a ovog ljeta je optužen da je podstakao nasilje protiv migranata.
Prati ga više od milion ljudi na platformi X gdje mu je bio zabranjen pristup prije no što ju je Mask preuzeo.
Pominjući i kasno postupanje vlasti u velikom slučaju seksualne eksploatacije tokom nekoliko decenija više od 1.500 devojaka na sjeveru Engleske za šta su većina odgovornih Pakistanci, Mask je napisao da bi „trebalo da bude izbora u Velikoj Britaniji jer „nema pravde za ozbiljne i nasilne zločine, a ima zatvora za objave na društvenim mrežama“ i uz to stavio fotografiju premijera Starmera.
Pozivima Maska za istragu skandala vlasti se pridružio lider britanske konzervativne opozicije Kemi Badeno čija stranka međutim pokušava da obuzda uspon Reform UK.
Maskove pozive za oslobađanje Tomija Robinsona ponovile su i ličnosti krajnje desnice van Velike Britanije, kao što je holandski lider Slobodarske partije (PPV) Gert Vilders.
Britanska vlada nije jedina meta američkog multimilijardera koji je nedavno iskzao snažnu podršku krajnje desničarskoj stranci AfD u Njemačkoj.

Ilon Mask podržava britanskog ekstremnog desničara

U okviru projekta pod nazivom "Rat na sudu", danas je u Holandiji digitalno objavljena lista imena od skoro pola miliona osumnjičenih da su tokom Drugog svjetskog rata bili nacistički saradnici, dan nakon što je prestao da važi zakon koji je javnosti ograničavao pristup arhivama, prenijeli su mediji.
U arhivi, koja se sastoji od 32 miliona stranica, objavljena su imena oko 425.000 ljudi, uglavnom Holanđana, protiv kojih je vođena istraga zbog saradnje sa njemačkim okupatorima tokom Drugog svjetskog rata, prenio je Rojters.
Zakon o ograničavanju javnog pristupa arhivi istekao je 1. januara.
Samo petina navedenih u arhivu se zaista i pojavila pred sudom, a većina slučajeva se ticala lakših prekršaja kao što su bili članstvo u nacističkoj, Nacional-socijalističkoj njemačkoj partiji.
Uredba Evropske unije o opštoj zaštiti podataka u ovom slučaju nije primijenjena, jer velika većina onih koji su navedeni u arhivi nije više živa.
U početku, skenirane datoteke iz arhive su bile podešene da budu dostupne na internetu od danas, tako da korisnici imaju pristup dosijeima osumnjičenih, koji sadrže i imena njihovih žrtava i svjedoka.
Međutim, nakon upozorenja holandske službe za zaštitu podataka, prošlog mjeseca je donijeta odluka da se odloži potpuna objava dosijea, i da se umjesto toga danas objavi samo spisak imena.
Nije određen datum za objavljivanje dosijea nacističkih saradnika, ali ljudi koji imaju interesa da ih istražuju, uključujući potomke, novinare i istoričare, mogu da podnesu zahtjev holandskom Nacionalnom arhivu u Hagu.

Holandija objavila imena 425.000 osumnjičenih za saradnju sa nacistima

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Najmanje deset mrtvih na Cetinju, među žrtvama i dvoje djece, policija pronašla automobil Martinovića

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima - ocijenio je u intervjuu za Portal ETV poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza (ES) Nikola Zirojević.
On je ukazao da aktuelna vlast i dalje nije svjesna da su upravo oni ti koji bi trebalo da se reformišu i odviknu od loših praksi.
- I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa Evropskim savezom - recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom, nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu i ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu - da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo - podvukao je Zirojević u intervjuu za Portal ETV.
Izričit je da će njihovi politički protivnici to shvatiti na teži način.
- U onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle - dodao je Zirojević.
Sa njim smo razgovarali o kontroverznom formiranju vlasti u Podgorici, (ne)poštovanju „izborne volje“, političkim priscima i ucjenama, ustavnom puču, ali i o tome koliko blagi pristup Evrope prema unutrašnjim problemima u Crnoj Gori može biti poguban.
PORTAL ETV: Iako su odbornici Pokreta „Za bolju Podgoricu“, na čelu sa predsjednikom države Jakovom Milatovićem, isprva napustili vladajući Pokret „Evropa sad“ i oburdali lokalnu vlast u Podgorici, ukazivali da vlast krši Ustav i zloupotrebljava poziciju moći – sa njima su, tek nakon dva sastanka, ponovo sastavili koaliciju i formirali novu-staru upravu. Smatrate li da je ovim potezom PzPG napravljem politički presedan, a izborni proces u potpunosti obesmišljen? Mislite li da je ovo rezultat ucjene ili političke korupcije?
ZIROJEVIĆ: Jedina mogućnost kako se ovaj potez PzPG može opisati jeste - vrhunac političke gluposti. Imali smo zaista jednu tragikomičnu situaciju u kojoj predstavnici PzPG, na čelu sa predsjednikom države Milatovićem, prvo fazno napuštaju Pokret Evropa sad insistirajući da partije tadašnje koalicije „Za budućnost Crne Gore“ trebaju da budu dio državne vlasti u punom kapacitetu.
Sjećamo se tada brojnih opstrukcija koje su postojale kada se pokušavala formirati državna vlast u kojoj ne bi bili ni ZBCG, niti DPS, u sadejstvu sa Demokratama. Nakon toga, poslije nekog vremena, PES napušta i jedan od „lidera“ ovog pokreta, tada već izabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Počinje sukob u Podgorici koji je, sada je već sasvim jasno, bio zasnovan isključivo na želji za foteljama, dok je interes građana Podgorice bio na posljednjem mjestu.
Sa pozicija vlasti na lokalnom nivou, PzPG, zajedno sa Građanskim pokretom URA i opozicionim političkim subjektima, ruši podgoričku vlast i bivaju raspisani vanredni lokalni izbori. Mislim da je suvišno govoriti u kakvom stanju je Podgorica ostavljena i kako su se, u tom periodu, ponašali lokalni funkcioneri, počev od gradonačelnice Injac, pa dalje. I kako su, u toku kampanje, sijevale najžešće uvrede i najoštrije optužbe među dojučerašnjim partijskim drugovima i saborcima, Jakov Milatović se, zajedno sa svojim pokretom, na lokalnom i na državnom nivou, približavao opoziciji.
Epizodu u kojoj su nekad koaliciji ZBCG bili bliskiji i od samog premijera Spajića, te činjenicu da su podržali izbor Andrije Mandića za predsjednika Parlamenta, nijesmo zaboravili.&nbsp;
Podsjetiću da su se dvije Milatoviću bliske nezavisne poslanice zajedno sa nama suprostavljale ustavnom puču u Parlamentu, da je poslanici Pejović nepravedno oduzeta riječ na sjednici, da su joj upućivane najgore psovke u plenarnoj sali - do dana nakon potpisivanja koalicionog sporazuma u Podgorici.
Nakon toga, kabinet predsjednika Skupštine se poslanici Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte.
U Podgorici, u međuvremenu, opozicioni politički subjekti osvajaju 60 odsto glasova, dok partije lokalne vlasti ostaju u manjini, sa osvojenih oko 40 procenata.
Da li je konačan rezultat pregovora za lokalnu vlast u Glavnom gradu rezultat ucjene ili političke korupcije, pokazaće vrijeme (a sklon sam da vjerujem da je rezultat i jednog i drugog), ali jedno je sigurno - konačan ishod pregovora i ponašanje PzPG jedna je od najvećih prevara birača u ovoj državi.
Uvjeren sam da će građani ovakvo obesmišljavanje izbora i ovakvu prevaru adekvatno kazniti i da Jakov Milatović, zajedno sa svojim saradnicima, u političkom smislu počinje da broji svoje posljednje dane.
PORTAL ETV: Je li izvjesno da se ovakvim postupcima stvara još jedna „generacija“ apstinenata u Crnoj Gori u kojoj izlaznost na izborima svakako nije na zavidno nivou? Zašto bi građani izlazili na izbore - glasali za promjene, postigli rezultat - ako do promjena uporno ne dolazi... Imaju li Socijaldemokrate i Evropski savez odgovor na ovu malignu pojavu - kako stati na kraj samovolji političkih frakcija?
ZIROJEVIĆ: Ne nužno. Upravo ovakvi postupci mogu dodatno motivisati jedan dio glasača u Crnoj Gori da se, uprkos tome što su generalno nezadovoljni političkom ponudom, suprotstave onima koji na ovaj način, klasičnom prevarom birača, obesmišljavaju izborni proces. Mislim i da je pitanje trenutka kada će se to dogoditi.
Ono što, nažalost, jeste trend kojem svjedočimo u posljednje nešto više od četiri godine jeste značajan pad izlaznosti na svim izborima - što je najbolji pokazatelj činjenice da velika većina građana nije zadovoljna učincima vlasti nakon 30. avgusta 2020. godine. Pa ipak, jedan dio njih još nije spreman da pređe preko zamjerki koje su imali kada su u pitanju partije bivše vlasti (prije 30. avgusta), ili je jednostavno ideološki toliko daleko od nas da, uprkos nagomilanom nezadovoljstvu, prije bira da ostane kući.
Iz moje perspektive, rješenje je vrlo jednostavno: građani koji žele promjene u Crnoj Gori trebaju da glasaju provjerene opozicione, građanski opredijeljene, političke subjekte - kakav je upravo Evropski savez. Jer, svaki put do sad kada smo se uzdali u tzv. „tridesetoavgustovce“, pokazalo se, prije ili kasnije, da je riječ o nekoj velikoj prevari i da na kraju ceh plaćaju građani i država Crna Gora.
PORTAL ETV: Upravo su partije koje su nastavile vladavinu u Podgorici godinama unazad docirale o poštovanju „izborne volje“ - a sad ponovo uspostavile vlast - i to uprkos gorem izbornom rezultatu od opozicije. Kako tumačite to pozivanje na „izbornu volju“ - ako svoj pojedinačni učinak uporno zbrajaju, i i dalje se - poslije četiri godine od pada Demokratske partije socijalista - pozivaju na dobro poznatu mantru „samo da se DPS ne vrati“?
ZIROJEVIĆ: To je ironija njihove vlasti i politike koju sprovode. U vremenu kada su oni bili opozicija, konstantno su se pozivali na nekakvo poštovanje „izborne volje“.
Sjetimo se samo scena u Budvi kada je jedan odbornik vlasti promijenio mišljenje i podržao tamošnju opoziciju - taj čovjek je na najgori mogući način čak i fizički napadan, vrijeđan, svaku noć uznemiravan ispred kuće u kojoj stanuju on i njegova porodica i tome slično. Zašto? Jer je neko iz tadašnje opozicije na državnom nivou procijenio da nije ispoštovana „izborna volja“.
Danas, kada se dešavaju ovakve stvari kakve se dešavaju, kada se pojedini odbornici privode u kabinet predsjednika Skupštine, gdje se na njih vrši neprimjeren pritisak, i ko zna šta još, nemamo neku značajniju reakciju javnosti, osim opozicionih političkih subjekata.
Svi oni kojima su do 2020. godine bila puna usta demokratije, sada ćute. Čak se, izuzev rijetkih izuzetaka, ne čuje ni nevladin sektor - koji bi svojevremeno figurativno rečeno „zapalio Crnu Goru“ u ovakvim situacijama. Neko je upao u neko državno tijelo, neko je član nekog borda, neko je zaposlio nekog iz porodice i sada svi oni koji su bili najglasniji funkcionišu po principu - ćuti, dobro je to.
Rezultat ovog privođenja i raznih „ponuda koje se ne odbijaju“ je jasan - PzPG je, nakon svega izrečenog, formirao vlast sa partijama vlasti u Glavnom gradu.
Mantra „samo da se DPS ne vrati“ i „nikad sa DPS-om“ je najveći mogući pokazatelj neposjedovanja ama baš nikakvog programa niti bilo kojih rezultata kojima bi se naša politička konkurencija mogla preporučiti građanima. I dok oni govore da neće sa DPS-om, neki od njih i da neće sa ES-om (recimo Demokrate u Budvi, nakon što smo u državnom Parlamentu počeli da do kraja razobličavamo njihov kriminal i nezajažljivost za foteljama, hranom, pićem i gorivom), nijesu svjesni da mi zapravo nećemo sa njima ni po koju cijenu i da su sada oni ti koji moraju da se reformišu, odviknu od nekih loših praksi, ograde od nekih ljudi ogrezlih u kriminalu, da bismo uopšte i prihvatili da sa njima razgovaramo.
Shvatiće to na teži način, u onom trenutku kada oni budu na našim pozicijama, a mi u prilici da formiramo novu vlast. Procjenjujem da taj trenutak nije tako daleko kao što misle.
PORTAL ETV: Koliko su pritisci i ucjene „ko s kim može i smije“ uopšte utemeljeni na postulatima izborne demokratije? Treba li to da privuče pažnju nadležnih organa - a pogotovo uzevši u obzir linč, upozorenja i prijetnje pojedincima na društvenim mrežama - na primjer u slučaju predsjednika Jakova Milatovića kojem su prijetili litijama - za slučaj da se usudi da formira koaliciju sa opozicijom? Jesu li nadležni uopšte vispreni da reaguju u ovakvim slučajevima?
ZIROJEVIĆ: Nema to nikakve veze sa demokratijom. Radi se o primitivnom načinu funkcionisanja jednog režima koji, pokušajem totalne izolacije jednog političkog subjekta, pokušava da se održi uprkos sve češćim i sve intenzivnijim porukama građana da žele promjene. No, sve to nije dugog vijeka, imajući u vidu da što više oni govorili da se sa opozicijom „ne smije“, opozicija je sve jača.
Dakle, bliži se dan kada opoziciji neće trebati ama baš niko sa te strane za formiranje vlasti i kada će Crna Gora dobiti odgovornu, demokratsku, proevropsku Vladu.
Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast.
No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze.
PORTAL ETV: Kako tumačite činjenicu da se predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, i ujedno predvodnik PzPG, danima ne oglašava povodom formiranja vlasti u Podgorici? Što nam to govori o njegovom političkoj zrelosti? Mislite li da je ovim potezom afirmisao agendu neformalnog vođe parlamentarne većine (predsjednika Skupštine) Andrije Mandića koji istrajava u samovolji, ponižavanju Crne Gore i obesmišljavanju svega što ne ide na ruku napretku naše države u demokratskom pogledu?
ZIROJEVIĆ: Mi smo danas u potpunosti svjesni da imamo posla sa potpuno politički nezrelom ličnošću, sa političarom bez stava, hrabrosti i bez kičme da sve ono što je javno govorio i obećavao sprovede u djelo. Dakle, predsjednik Crne Gore je, nažalost, jedna najobičnija politička marioneta i igračka u rukama Andrije Mandića i Milojka Spajića koji ga, u svakom trenutku kada procijene da se previše otrgao iz njihovih ruku, mogu vratiti tamo gdje mu je mjesto. Ili, kako to reče premijer Spajić, „otrgnuti iz zagrljaja opozicije“.
Dakle, i ako jeste postojao plan u određenoj situaciji da se u Parlamentu pokrene smjena predsjednika države ukoliko ne bude poslušan, Jakov Milatović nam je svima pokazao da bi tako nešto bilo u potpunosti nepotrebno. U suštini, potpuno je svejedno da li u fotelji predsjednika Crne Gore sjedi Jakov Milatović, ili tu funkciju, nakon njegove smjene obavlja Andrija Mandić - razlika ne postoji.
<blockquote>Da je sreće, sva ova dešavanja kojima svjedočimo i te kako bi trebalo da upale alarm kod nadležnih organa, jer smo u više navrata imali čak i otvorene prijetnje onome ko bi eventualno sa opozicijom pomislio da formira vlast. No, kako imamo politički poslušno tužilaštvo, to se ne dešava. Naprotiv, VDT se javi samo kada se nađe pod kritikama opozicije, da nam tada objasni da neće dozvoliti uticaj politike na rad institucije kojom rukovodi. To što je izabran u kabinetu predsjednika Vlade i to što mu se optužnice nerijetko pišu u plenarnoj sali Parlamenta, od strane poslanika i lidera parlamentarne većine, to nema veze</blockquote>
PORTAL ETV: Zajedno sa kolegama iz opozicije ne dozvoljavate održavanje sjednica parlamenta zbog ustavnog puča - kada je sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović nezakonito i neustavno razriješena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda, a čije je zaključke usvojio predsjednik parlamenta Andrija Mandić. Saopštili ste što konkretno tražite kako bi se zakonodavni dom vratio u redovno stanje. Ispunjenje Vaših zahtjeva se ne nazire. Imate li plan na duže staze?
ZIROJEVIĆ: Činjenice su jasne i neumoljive, a potvrdio ih je upravo Ustavni sud na posljednjoj sjednici poslavši, shodno jasno propisanoj proceduri, obavještenje da sudija Šćepanović ispunjava uslove za odlazak u penziju.
Time je ova institucija jasno stavila do znanja svima koja je jedino moguća procedura za penzionisanje sudija, kao i da na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore jeste, kako smo i kazali mi u opoziciji, sproveden klasičan ustavni puč.
Naši zahtjevi su sasvim jasno saopšteni, a na parlamentarnoj većini je, ako želi pozitivan ishod ove situacije, da se vrati k poznaniju prava i te uslove, koji ne podrazumijevaju ništa do poštovanje Ustava i zakona Crne Gore, ispuni.
Ukoliko to ne urade, neka ne brinu - mi plan na duže staze imamo. Pravo pitanje je - što će onda oni?
<blockquote>Kabinet predsjednika Skupštine se poslanici (Jevrosimi) Pejović izvinio, a ona se nije pojavila na sjednici Skupštine niti je učestvovala na zajedničkoj pres konferenciji opozicije. Narod bi rekao: izgubismo je ka' na karte</blockquote>
PORTAL ETV: Mislite li da je Evropa previše blaga prema Crnoj Gori u kojoj sami Ustavni sud krši Ustav - u kojoj se demonstrira sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, u kojoj izborni rezultat ne znači ništa; u kojoj vlast udaljava državu od susjeda i koja u savezu sa klerikalnim snagama i crkvom mijenja politički pejzaž zemlje, namjerava da izmijeni Zakon o državljanstvu i čiji je kranji cilj izmjene identiteta Crne Gore, i čiji funkcioneri ne baštine antifašističke vrijednosti - već podržavaju režime poput Vučićevog i Putinovog? Je li dovoljno da samo usmjeravaju određene procese i poručuju da samo od nas zavisi kako ćemo iznutra definisati stanje u društvu?
ZIROJEVIĆ: Mislim da jeste i mislim da se odnos zvanične EU prema Crnoj Gori, čast izuzecima, sveo na formalno ispunjavanje nekih uslova i, kako to kolokvijalno kažemo, dobijanje štrikova. Međutim, djeluje kao da se odavno niko ne bavi suštinom.
Dakle, mi imamo sasvim jasnu situaciju u državi - parlamentarna većina vrši neviđene i krajnje neprimjerene pritiske na bilo koga ko bi se potencijalno otrgao i prešao na stranu opozicije, u međuvremenu se u izvršnoj vlasti i državnim preduzećima sprovodi brutalan kriminal, jasno je vidljiva sprega izvršne, zakonodavne i sudske vlasti, namjerno se narušavaju odnosi sa susjedima, među kojima i našim jedinim EU susjedom (Hrvatskom) itd, dok crnogorske političke elite (vladajuće) izvještaj podnose Vučićevom režimu u Beogradu.
Mi danas imamo državne funkcionere koji u Brisel, Berlin, Pariz i na druge evropske destinacije odlaze da prodaju šarene laže dok neko sve to tamo oduševljeno sluša i sačini pozitivan izvještaj, a oni se nakon toga vrate u Podgoricu gdje negiraju genocid, ne priznaju nezavisnost susjednih država, veličaju ratne zločince, razaraju institucije, uništavaju bezbjednosni sektor i sprovode u potpunosti antievropsku politiku.&nbsp;
Analizirajući ono što se u istoriji dešavalo na ovim prostorima, ne bi bio prvi put da međunarodna zajednica gleda kroz prste nekim retrogradnim političkim snagama, zanemarujući brojne aspekte njihove vladavine.
Posljednji put kad smo imali takvu situaciju, kada su se osvijestili, Balkan je gorio u plamenu rata i bilo je kasno.&nbsp;
Ne želim da vjerujem da danas, u 21. vijeku možemo da doživimo takvu sudbinu, ali se plašim da prećutno odobravanje onoga što danas u Crnoj Gori, ali i u regionu, rade nasljednici tih mračnih ideologija, može da izazove ozbiljne probleme, kako u Crnoj Gori, tako i na cijelom Balkanu.

Finska preuzela predsjedavanje OEBS-om

Tagovi

Crnogorska zastava na pola koplja, trobojka vijori na vrhu jarbola

Krvavi tragovi 2024. godine: Dvanaest mjeseci svijeta u kojem ratove vode dvije nuklearne sile

Ilon Mask podržava britanskog ekstremnog desničara

Holandija objavila imena 425.000 osumnjičenih za saradnju sa nacistima

PRATITE TVe UŽIVO