Evropska komisija poziva na razboritu fiskalnu politiku zbog rastućih deficita

Foto: Portal ETV (Foto: Portal ETV/Marina Drecun)
Foto: Portal ETV (Foto: Portal ETV/Marina Drecun)

Evropska komisija pozvala je u utorak države članice na razboritu fiskalnu politiku, jer su javne finansije u većini država dostigle kritičnu tačku. 

U 16 država članica očekuje se da će budžetski deficit do 2028. godine premašiti tri odsto BDP-a, prenosi Hrportfolio.

 - Države članice moraju reagovati budžetima kojima se sprovode razborite fiskalne politike, u skladu sa našim fiskalnim okvirom- rekao je evropski komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis, predstavljajući jesenje ekonomske prognoze EK.

 Dombrovskis je kazao da će budžetski deficit u državama članicama ove godine značajno porasti zbog povećanja izdvajanja za odbranu, rasta troškova kamata, kao i novih mjera kojima se domaćinstva i privreda štite od visokih cijena energenata.

 Budžetski deficit veči od tri odsto BDP-a ove godine je zabilježilo 12 članica, a očekuje se da taj broj do 2028. godine poraste na 16. Najveći deficiti u narednoj godini očekuju se u Poljskoj, Rumuniji, Belgiji, Francuskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

 Očekuje se da će prosječni deficit u EU porasti sa 3,1 odsto BDP-a u prošloj godini na 3,6 odsto ove godine, zatim na 3,7 odsto u narednoj i 3,8 odsto u 2028. godini.

Takođe se očekuje postepeni rast udjela javnog duga u BDP-u, sa prošlogodišnjih 82,6 odsto na 85,6 odsto u 2028. godini. U eurozoni se predviđa rast sa 88,6 odsto BDP-a u prošloj godini na 91,3 odsto u 2028. godini.

 Očekuje se da će izdaci za kamate u Evropskoj uniji postepeno rasti, sa 1,9 odsto BDP-a u prošloj godini na 2,4 odsto u 2028. godini, što je najviši nivo u posljednjih više od deset godina.

 Cijene nafte i gasa porasle su iznad nivoa na kojem su bile prije rata u Iranu, što je dovelo do rasta inflacije u EU na četiri odsto u oktobru. Očekuje se da će inflacija izazvana rastom cijena energenata oslabiti u narednoj godini, ali će i dalje ostati visoka, dok bi prije kraja ove mogla dostići vrhunac iznad četiri odsto.

 Države srednje i istočne Evrope suočavaju se sa višom inflacijom zbog većeg udjela troškova energije u potrošnji i snažnijeg rasta zarada.

 Kada je riječ o privrednom rastu, EK predviđa da će privreda EU u ovoj godini rasti brže nego što je ranije prognozirano.

EK očekuje da će bruto domaći proizvod (BDP) EU ove godine porasti 1,4 odsto, dok je u proljećnim ekonomskim prognozama, objavljenim u maju, predviđala rast od 1,1 odsto.

 Posebno se izdvaja rast njemačkog BDP-a, s obzirom na to da je Njemačka najveća evropska privreda. Ove godine očekuje se rast njemačkog BDP-a od 1,3 odsto, nakon nekoliko godina stagnacije, što je više nego dvostruko u odnosu na prethodnu procjenu.

 S druge strane, u Francuskoj, drugoj po veličini evropskoj privredi, očekuje se pogoršanje ekonomskih prilika, uz rast političke neizvjesnosti uoči predsjedničkih izbora koji su zakazani za proljeće naredne godine.

 EK predviđa da će privredni rast Francuske ove godine iznositi svega 0,4 odsto, a u narednoj 0,6 odsto. U proljećnim prognozama Komisija je očekivala rast od 0,8 odsto, odnosno 1,1 odsto.

Programska šema

07:00 – 09:00
BUDILNIKEMISIJA
09:00 – 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 – 13:00
JUTRO SA MAJOMEMISIJA
13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.