Demokratski savez Kosova traži poziciju predsjednika
Članice Demokratskog saveza Kosova (DSK) Hikmete Bajrami i Jehona Ljušaku Sadriu, koje su osvojile poslanička mjesta na posljednjim junskim izborima, iznijele su stav svoje stranke da funkcija predsjednika države treba da pripadne DSK-u.
Ovakva poruka dolazi dan nakon što lider Demokratskog saveza Kosova Ljumir Abdidžiku i lider Samoopredjeljenja Aljbin Kurti nijesu postigli dogovor o formiranju novih institucija.
Ljušaku Sadriu rekla je da je DSK oduvijek insistirao da institucije Kosova obezbijede ravnotežu među političkim snagama.
– U tom smislu, naš zahtjev je da funkcija predsjednika pripadne DSK-u, kako bismo zajedno razgovarali o raspodjeli vlasti, a zatim je proporcionalno podijelili. To je naš stav – rekla je ona novinarima uoči sjednice.
Bajrami je, s druge strane, izjavila da ne zna detalje jučerašnjeg sastanka, ali da joj se čini da Abdidžiku – s pravom – insistira da njegova stranka dobije mjesto predsjednika.
– Mislim da bi funkcija predsjednika obezbijedila ravnotežu između grana vlasti na Kosovu i predstavljala garanciju i za Kosovo i za Demokratski savez Kosova – rekla je Bajrami.
Prema njenim riječima, ponuda Samoopredjeljenja da DSK dobije ministarske funkcije ne predstavlja dovoljnu garanciju.
Nakon sastanka, koji je trajao više od tri sata, Kurti i Abdidžiku iznijeli su različite stavove o izboru predsjednika. Upravo je neslaganje oko ovog pitanja prije nekoliko mjeseci dovelo do raspisivanja vanrednih izbora koji su održani 7. juna.
Kurti je insistirao da je Kosovu potreban nestranački predsjednik oko kojeg bi bio postignut konsenzus, dok je Abdidžiku rekao da je konsenzualni predsjednik svako ko obezbijedi podršku 80 poslanika.
Na junskim izborima DSK je, zajedno sa bivšom predsjednicom Kosova Vjosom Osmani, nastupio sa ciljem da obezbijedi još jedan mandat na čelu države.
– DSK mora da se osjeća zastupljeno kako bi dao svoje glasove – rekao je Abdidžiku 4. avgusta.
Samoopredjeljenje i Demokratski savez Kosova najavili su nastavak razgovora, dok je za 6. avgust zakazana i konstitutivna sjednica jedanaestog saziva Skupštine Kosova.
Konstituisanjem parlamenta počinju da teku rokovi za formiranje nove vlade, ali i za izbor predsjednika države. Poslanici će potom imati 60 dana da izaberu predsjednika. U suprotnom, Kosovo će ponovo izaći na izbore – četvrte od februara 2025. godine.
Pokret Samoopredjeljenje osvojio je 58 poslaničkih mandata i zajedno sa strankama koje predstavljaju nevećinske zajednice ima dovoljno glasova za konstituisanje Skupštine i formiranje nove vlade, za šta je potrebna podrška najmanje 61 od ukupno 120 poslanika.
Međutim, za izbor predsjednika potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali kako bi glasanje bilo važeće.
U slučaju postizanja dogovora sa DSK, koji je osvojio 18 mandata, bio bi obezbijeđen najmanje 81 glas, što bi bilo dovoljno za održavanje glasanja o izboru novog predsjednika, pod uslovom da najmanje 80 poslanika bude prisutno u skupštinskoj sali.