CIA: Rusi planiraju udare dronovima po zemljama Mediterana, krenuli bi s mora

Rusija priprema nove napade dronovima u Evropi, a ovaj put cilja mediteranske zemlje, objavio je španski El Mundo, navodeći da su američke obavještajne službe prikupile informacije o planovima Kremlja za eskalaciju sukoba i podijelile ih s nekoliko evropskih vlada, prenosi Index.hr.

Prema tim saznanjima, Rusija bi s brodova mogla lansirati dronove tipa Gerbera. 

"Koristiće dronove lansirane s mora, skrivene u brodskim kontejnerima, što uopšte nije teško izvesti", objasnio je anonimni izvor blizak litvanskom Ministarstvu odbrane. 

Izvještaj s detaljima prijetnje sastavljen je nakon posjete direktora CIA-e Moskvi i dostavljen evropskim ministarstvima vanjskih poslova, navodi El Mundo.

Testiranje reakcije Zapada

Moskva već duže vrijeme priprema opravdanje za takvu eskalaciju. Više je puta naglasila da snabdijevanje Ukrajine oružjem, obavještajnim podacima i vojnim savjetnicima pretvara zapadne zemlje u sudionike rata i legitimne mete.

Rusija je dosad izbjegavala otvoreni vojni sukob i akcije koje bi mogle izazvati koordinisani odgovor NATO-a, ali je istovremeno pokrenula sve intenzivniju kampanju sabotaža u zemljama koje podržavaju Ukrajinu. Zabilježeni su i izolovani incidenti kojima se očito testiraju granice i reakcije Zapada.

Prva takva eskalacija dogodila se prije godinu dana, kada je 19 dronova bez streljiva ušlo u poljski vazdušni prostor. Ključan je bio i nedavni incident s naoružanim dronovima na aerodromu u Lajpcigu, koji njemačke vlasti pripisuju ruskoj obavještajnoj službi.

Kakvi su to dronovi?

Litvanske vlasti upoznate su s tipom drona koji bi Rusija mogla koristiti protiv Španije, Francuske ili Italije. Riječ je o modelu Gerbera, letjelici dugoj otprilike dva metra, s rasponom krila od 2,5 metra. Teži do 18 kilograma i postiže brzinu od oko 160 kilometara na sat. Maksimalni deklarisani domet mu je 600 kilometara, što ovisi o količini eksploziva i vanjskim faktorima poput vjetra. Trgovački brod može prevoziti više takvih letjelica, a s katapulta se lansiraju znatno lakše nego veći modeli Shahed ili Geran.

S udaljenosti od 200 ili 300 kilometara od obale, let bi trajao između sat i petnaest minuta i dva sata. Mali teret nije dovoljan za uništenje velikog postrojenja, ali može izazvati požar, oštetiti opremu na otvorenom ili privremeno zatvoriti luku ili aerodrom. Ciljani učinak mogao bi biti više politički i ekonomski nego materijalni.

Upozorenje nakon posjete šefa CIA-e Moskvi

Letonija i druge zemlje raspolažu ovim informacijama od putovanja direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu 25. avgusta. Ratcliffe je stigao američkim vojnim avionom koji se prethodno zaustavio u Rigi.

Nema javnih podataka o sastancima u Letoniji, iako diplomatski izvori iz jedne baltičke zemlje potvrđuju da su znali za putovanje i da su kasnije obaviješteni o njegovu sadržaju. The Wall Street Journal i Politico navode da je Ratcliffe u Moskvi upozorio Rusiju na bilo kakav napad ili provokaciju protiv NATO-a.

Prema izvorima upoznatim s upozorenjem, vlade Španije, Francuske i Italije takođe su obaviještene da Rusija priprema moguću operaciju dronovima.

To se upozorenje podudara s reakcijom Emanuela Makrona, koji je 16. septembra okupio Vijeće odbrane, a dva dana kasnije u Elizejskoj palati i čelnike svih stranaka te kandidate za predsjedničke izbore 2027. godine. Nekoliko odbrambenih analitičara potvrdilo je da znaju za postojanje izvještaje CIA-e. Ističu da je izvještaj vrlo precizan i da su mu francuske vlasti pridale veliku vjerodostojnost.

Zašto Španija, Francuska i Italija?

Sve tri zemlje 2027. godine očekuju izbori, a u njima djeluju radikalne snage koje bi mogle iskoristiti strah i zamor od rata u Ukrajini. Posebno u Francuskoj i Italiji postoje političke struje bliske interesima Kremlja. Ljevičarski francuski političar Jean-Luc Mélenchon juče je za jačanje ruske prijetnje u Evropi okrivio ukrajinske "napade dugog dometa" na ruski teritoriji.

Keir Giles, britanski analitičar specijalilzovan za rusku vojnu strategiju, upozorava da udaljenost Španije od ruske granice ne jamči sigurnost. 

"Mete neće nužno biti zemlje na prvoj crti. Cilj će biti ondje gdje se nalazi najslabija tačka Evrope", tvrdi Giles. 

Kao moguće ranjive tačke navodi "zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španije, koje nisu ulagale u integrisane sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane prikladne za rusku prijetnju".

Razaranje ne mora biti veliko

Glavni cilj napada Gerberama lansiranog s trgovačkog broda ne bi moralo biti veliko razaranje. S eksplozivnim punjenjem od četiri do pet kilograma, letjelica je korisnija za zatvaranje aerodroma, izazivanje požara ili za dokazivanje da Rusija može dosegnuti evropsku pozadinu.

"Rusija promatra gdje će akcija imati najveći učinak zbog nedostatka otpornosti, civilne zaštite i političke krhkosti", kaže Giles. 

Objašnjava da odabir cilja zavisi o jednačini koja se stalno mijenja, pri čemu Moskva računa gdje može postići najveći rezultat uz najmanje rizika i resursa.

Lansiranje s mora već je testirano

Ideju o lansiranju s mora protiv NATO-a spomenuo je ukrajinski medij Defense Express prije godinu dana. Opisao je scenario u kojem se dronovi Gerbera transportuju na tankerima "flote u sjeni" i lansiraju katapultima iz međunarodnih voda. Rusija je već uvježbavala takve operacije. Kompanija ZALA, proizvođač dronova povezan s koncernom Kalašnjikov, još je 2020. izvodila lansiranja s plovila u pokretu. U oktobru 2024. eksperimenti su ponovljeni s gotovo nepomične morske platforme.

Na Baltiku je već bilo incidenata. U februaru ove godine švedska mornarica otkrila je dron kako polijeće s ruskog obavještajnog broda Žiguljevsk u moreuzu Oresund. Švedska je omela letjelicu i ocijenila ga kršenjem vazdušnog  prostora. Prošlog 14. septembra, ruski ratni brod ispalio je dvije signalne rakete prema danskom vojnom helikopteru koji je obavljao nadzor u međunarodnim vodama Baltika.

Ruski vojni krugovi već spominju južni bok Mediterana kao pravac za prijetnju Francuskoj. Uticajni Telegram kanal Rybar objavio je 19. septembra, dan nakon Makronovog sastanka, kartu Mediterana pod naslovom "Ruski lijek protiv francuske bahatosti". U tekstu se razmatra isporuka dronova Geran-5 Alžiru, koji bi mogli dosegnuti vojne baze, nuklearne elektrane i petrohemijske komplekse na jugu Francuske.

Ruski odgovor na ukrajinske uspjehe

"Rusi žele stvoriti utisak vlastite 'Paukove mreže'", objašnjava litvanski izvor, aludirajući na ukrajinsku operaciju u kojoj su dronovi skriveni u kamionskim kontejnerima uništavali ruske avione na aerodromima. Obavještajni izvori u baltičkim zemljama povezuju pojačanu rusku agresivnost sa štetom koju ukrajinski napadi nanose ruskom energetskom sektoru. Intenziviranje sabotaža ima za cilj smanjiti podršku Ukrajini, izazvati podjele unutar NATO-a i uznemiriti evropsko stanovništvo.

I Poljska raspolaže sličnim informacijama. Premijer Donald Tusk upozorio je na moguće ruske napade dronovima ili projektilima na zemlje koje pomažu Ukrajini. Istakao je da su države već pokazale sposobnost zaustavljanja takvih operacija. Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys poručuje: "Rusija se neće skrivati. Mi jednostavno moramo izbjeći posljedice."

Raspon krila Gerbere nešto je veći od unutrašnje širine kontejnera pa bi dron mogao putovati s rastavljenim krilima i pripremati se za let na palubi. Model Gerbera-2, nedavno pronađen kod poljske obale, nosio je bojevu glavu s oko četiri kilograma eksploziva.

Taj dron, međutim, nije lansiran s mora, već je vjerovatno stigao iz ruske eksklave Kalinjingrada preko Litvanije. Metoda lansiranja s mora nije isključivo ruska; koristi je i Ukrajina, pa neki analitičari vjeruju da bi ovo mogao biti ruski odgovor. Prema informaciji koju je objavio Bloomberg, osoba bliska Kremlju potvrdila je namjeru Moskve da kazni Evropu zbog podrške Kijevu.