<article>Reprezentacija Crne Gore sjutra putuje za Sofiju, gdje će do 20. oktobra nastupiti na Evropskom prvenstvu do 23 godine, saopšteno je iz Bokserskog saveza. Čast crnogorskog boksa braniće troje boksera - Bojana Gojković u kategoriji do 57, Tomislav Đinović (do 60) i Petar Liješević (do 86). Predvodiće ih selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin – Momčilo Zlatičanin. Selektor Ružić kazao je da crnogorski bokseri pripreme za šampionat u Bugarskoj obavili u svojim klubovima – Bojana i Petar u BK Budva, a Tomislav u BK Zlatičanin.- Uspješnu provjeru imali smo prije dvije sedmice na turniru u Madridu, gdje su svo troje odradili po dvije borbe protiv veoma kvalitetnih rivala, što je nama iz stručnog štaba dalo mogućnost da vidimo u kakvoj su formi i na čemu treba do poradimo do puta u Bugarsku - rekao je Ružić. On je naglasio da je period od turnira do šampionata iskorišćen dase otklone uočene nedostatke. - Tako da spremni i u dobrom raspoloženju putujemo za Bugarsku - rekao je Ružić. Na šampionatu u Sofiji nastupiće bokseri iz 30 država Evrope, a žrijeb je u petak u večernjim satima.</article>

Reprezentacija Crne Gore sjutra putuje za Sofiju, gdje će do 20. oktobra nastupiti na Evropskom prvenstvu do 23 godine, saopšteno je iz Bokserskog saveza. 
 
Čast crnogorskog boksa braniće troje boksera - Bojana Gojković u kategoriji do 57, Tomislav Đinović (do 60) i Petar Liješević (do 86). 
 
Predvodiće ih selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin – Momčilo Zlatičanin. 
 
Selektor Ružić kazao je da crnogorski bokseri pripreme za šampionat u Bugarskoj obavili u svojim klubovima – Bojana i Petar u BK Budva, a Tomislav u BK Zlatičanin.
- Uspješnu provjeru imali smo prije dvije sedmice na turniru u Madridu, gdje su svo troje odradili po dvije borbe protiv veoma kvalitetnih rivala, što je nama iz stručnog štaba dalo mogućnost da vidimo u kakvoj su formi i na čemu treba do poradimo do puta u Bugarsku - rekao je Ružić. 
 
On je naglasio da je period od turnira do šampionata iskorišćen dase otklone uočene nedostatke. 
 
- Tako da spremni i u dobrom raspoloženju putujemo za Bugarsku - rekao je Ružić. 
 
Na šampionatu u Sofiji nastupiće bokseri iz 30 država Evrope, a žrijeb je u petak u večernjim satima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski bokseri

Evropsko prvenstvo

Sofija

Sport

Crnogorski bokseri na EP u Sofiji

Reprezentacija Crne Gore sjutra putuje za Sofiju, gdje će do 20. oktobra nastupiti na Evropskom prvenstvu do 23 godine, saopšteno je iz Bokserskog saveza. 
 
Čast crnogorskog boksa braniće troje boksera - Bojana Gojković u kategoriji do 57, Tomislav Đinović (do 60) i Petar Liješević (do 86). 
 
Predvodiće ih selektor Nikola Ružić i trener BK Zlatičanin – Momčilo Zlatičanin. 
 
Selektor Ružić kazao je da crnogorski bokseri pripreme za šampionat u Bugarskoj obavili u svojim klubovima – Bojana i Petar u BK Budva, a Tomislav u BK Zlatičanin.
- Uspješnu provjeru imali smo prije dvije sedmice na turniru u Madridu, gdje su svo troje odradili po dvije borbe protiv veoma kvalitetnih rivala, što je nama iz stručnog štaba dalo mogućnost da vidimo u kakvoj su formi i na čemu treba do poradimo do puta u Bugarsku - rekao je Ružić. 
 
On je naglasio da je period od turnira do šampionata iskorišćen dase otklone uočene nedostatke. 
 
- Tako da spremni i u dobrom raspoloženju putujemo za Bugarsku - rekao je Ružić. 
 
Na šampionatu u Sofiji nastupiće bokseri iz 30 država Evrope, a žrijeb je u petak u večernjim satima.

Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je učestvovao na Samitu Ukrajina – Jugoistočna Evropa u Dubrovniku, a slobodno vrijeme je iskoristio da prošeta Stradunom.
- Prijatna šetnja Dubrovnikom iz kojeg želim da pošaljem poruku dobrosusjedske saradnje. Dubrovnik predstavlja dragulj hrvatskog primorja i jedan je od najznačajnijih kulturno-istorijskih centara na Mediteranu. Prije 33 godine ovaj grad bio je žrtva tragičnih ratnih dešavanja u kojima je pretrpio značajna stradanja i razaranja, čemu je, nažalost doprinijela i tadašnja politika naše zemlje. &nbsp;&nbsp;Važno je da politiku devedesetih ostavimo iza nas i da, oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka iz prošlosti, koračamo naprijed prema zajedničkoj evropskoj budućnosti - poručio je Milatović na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1844312705559101924&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović u šetnji Dubrovnikom: Važno da politiku devedesetih ostavimo iza i koračamo naprijed oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka

Da tvrdnje Monstata, iznesene u saopštenju od prije dva dana, kako građani tokom provjere popisnih podataka nijesu prijavili nijednu nepravilnost u smislu nevjerodostojnosti suštine podataka i da su najčešće u pitanju bile slovne greške, ipak nijesu tačne, svjedoči primjer Svetlane Pajović-Musić koja je za Portal ETV demantovala istup Uprave za statistiku. Njen primjer pokazuje da slovna greška itekako može biti identitetski suštinska i ozbiljno narušiti vjerodostojnost podataka prikupjenih tokom popisa. <h2>Kada „C“ postane „S“ </h2> Građanska aktivistkinja i predstavnica Centra za građanska prava Svetlana Pajović-Musić kazala je za Portal ETV da povodom obavještenja Monstata u vezi sa provjerom podataka, u kojem tvrde da nije bilo prijavljenih nevjerodosojnosti, želi da ih javno demantuje. Naime, prema onome što nam je ispričala, kada je provjerila podatke, vidjela je da je u njima zaista došlo do slovne greške, pa je u bazi podataka Monstata u sekciji „Vjera“ slovo „C“ upisano kao slovo „S“. No, nije riječ o običnoj slovnoj grešci. Ovom greškom je CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) preinačena u SPC (Srpska pravoslavna crkva). Nakon njene komunikacije sa odgovornima u Monstatu podatak je ispravljen, ali ipak ostaje sumnja o tome koliko je ovakvih „slovnih grešaka“ identifikovano.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010111040_1f2e1825ed0a4f27303e7fc9b841e87d274d13c479fd708383093df045bb49dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241010111040_1f2e1825ed0a4f27303e7fc9b841e87d274d13c479fd708383093df045bb49dd" data-rendition-name="original" width="1600" height="739" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musić</figcaption></figure>  - Na mom ličnom primjerku popisnog listića koji je priložen, i prvobitno upisanim podacima u sistemu - nevjerodostojnost je očigledna. S obzirom da su u saopštenju ustvrdili da su prijavljene „slovne greške“ i da to manipulativno ne računaju u „nevjerodostojnost“ podataka, neka javnost procijeni koliko bi ta „slovna greška“ dala lažnu sliku mog izjašnjavanja - da nijesam provjerila i reagovala – navodi Pajović-Musić. Ona doduše navodi da su podaci sa popisnice ispravljeni nakon uložene žalbe, no ističe da njen primjer može, ali i ne mora, biti izuzetak. - Postavlja se pitanje koliko ima ovakvih nevjerodostojnosti iliti „slovnih grešaka“ koje nijesu detektovane, jer je mali procenat građana uspio provjeriti tačnost svojih podataka – navodi ona i apeluje da Monstat dozvoli provjeru vjerodostojnosti podataka u svakom trenutku, a ne u ograničenih sedam dana. Juče je na kratak rok u vezi sa provjerom popisnih podataka ukazao i poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević, nazivajući ga neopravdano kratkim. Zirojević vjeruje da je sasvim opravdano, a da sa druge strane ne predstavlja apsolutno nikakav problem ili prepreku, da se korišćenje softvera produži i traje do 15 dana nakon objave rezultata. - Imajući u vidu korektan i konstruktivan odnos MONSTAT-a u periodu koji je iza nas, ovim putem ih pozivam da izađu u susret i ovom zahtjevu građana i nas koji ih predstavljamo, kako bismo u narednim danima do kraja uspješno završili proces sprovođenja popisa stanovništva u Crnoj Gori - poručio je Zirojević. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fzirojevic-monstat-da-omoguci-koriscenje-softvera-i-15-dana-nakon-objave-rezultata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmonstat-vise-od-20-hiljada-gradana-provjerilo-popisne-podatke-nijesu-prijavljene-sustinske-nepravilnosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Suštinske slovne greške

Na današnji dan prije stotinu godina rođen je Veljko Mandić, jedan od najznačajnijih i najprepoznatljivijih crnogorskih glumaca i član Crnogorskog narodnog pozorišta. Mandić je rođen 10. oktobra 1924. godine u Nikšiću, a preminuo je 19. maja 1988. godine.
Glumom je počeo da se bavi u prvim godinama nakon Drugog svjetskog rata u Sindikalnom kulturno-umjetničkom društvu “Radoje Dakić” u Nikšiću, kasnije “Zahumlju”. Jedan je od inicijatora osnivanja Narodnog pozorišta u Nikšiću (1949), gdje je bio angažovan kao glumac i reditelj sve do ukidanja te institucije. Glumačku karijeru od 1961. godine nastavlja u Crnogorskom narodnom pozorištu, u kojem je odigrao više od 40 uloga.&nbsp;
Neke od predstava u kojima je ostvario značajne uloge su: “Antigona i oni drugi”, “Arsenik i stare čipke”, “Bašta sljezove boje”, “Biberče”, “Crveni admirali”, “Crveni petao leti prema nebu”, “Čovjek je vidik bez kraja”, “Dvije kristalne čaše”, “Gorski vijenac”, “Hajka”, “Hvalisavi vojnik”, “Kanjoš Macedonović”, “Koštana”, “Lažni car Šćepan Mali”, “Lisistrata”, “Maksim Crnojević”, “Medja”, “Mister Dolar”, “Mrtvo duboko”, “Neprijatelj naroda”, “Omer i Merima”, “Otelo”, “Podanici”, “Put generala Dromire”, “Snaha je doputovala”, “Kapa nebeska”, “Sumnjivo lice”, “Stanije Glavaš”, “Prorok”, “Svečanost se odlaže”, “Ujka Vanja”.
Odigrao je oko stotinu uloga u filmovima i televizijskim serijama najznačajnijih crnogorskih i jugoslovenskih reditelja: “Zle pare”, “Lelejska gora”, “Nizvodno od sunca”, “Horoskop”, “Tišine”, “Hajka”, “Vrhovi Zelengore”, “Maratonci trče počasni krug”, “Petrijin venac”, “Dorotej”, “Šest dana juna”, “U ime naroda”, “Pusta zemlja”, “Đekna još nije umrla, a ka’ će ne znamo”.&nbsp;
Veljko Mandić bio je svestran pozorišni umjetnik i autor, a pored antologijskih pozorišnih, filmskih i televizijskih uloga, napisao je više dramskih tekstova, bavio se pozorišnom režijom i dramatizacijom proznih tekstova. Neke od njegovih najpoznatijih komedija su: “Snaha je doputovala”, “Moj zet direktor”, “More do koljena”, “Istini slično”, “Paun i Jorgovan”.
Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade za uloge Ujka Vanje u istoimenoj predstavi (1965) i Teodosija Mrkojevića u predstavi “Lažni car Šćepan Mali” (1970). Dobitnik je i nagrade “19. decembar” (1968), Zlatne arene na Fimskom festivalu u Puli za ulogu u filmu “Vrhovi Zelengore” (1976), Nagrade za najbolju mušku ulogu na Filmskom festivalu u Nišu za ulogu u filmu “Derviš i smrt” (1974), kao i drugih društvenih i glumačkih priznanja.
Crnogorsko narodno pozorište, s najdubljim poštovanjem i zahvalnošću, čuva sjećanje na Veljka Mandića, jednog od najzaslužnijih dramskih umjetnika u poslijeratnom pozorišnom životu Crne Gore, koji je do kraja života bio posvećen i predan teatru, stvaralaštvu i publici.

Vijek od rođenja jednog od najznačajnijih crnogorskih glumaca Veljka Mandića

Crna Gora ponovo obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima, što otežava planiranje adekvatnih mjera za unapređenje mentalnog zdravlja, kazali su u Akciji za ljudska prava (HRA).
Kako kažu u HRA, istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore pokazuju zabrinjavajući trend. Broj maloljetnika koji su morali na liječenje van zemlje udvostručio se od 2019. do 2023. godine.&nbsp;
U HRA pozdravili su otvaranje nove Klinike za psihijatriju „Dr Dušan Kosović" u Podgorici jer su po prvi put obezbijeđeni i adekvatni uslovi za bolničko liječenje maloljetnika.&nbsp;
Pravovremeno liječenje mladih je, kažu u toj organizaciji, ključno za poboljšanje sveukupne zaštite mentalnog zdravlja u Crnoj Gori. Međutim, napominju da se na ovome ne smije stati.&nbsp;
- Država nije preduzela nikakve konkretne korake u procesu deinstitucionalizacije pacijenata iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, uprkos brojnim obećanjima i planovima. Iako je deinstitucionalizacija ključna za poboljšanje kvaliteta života osoba sa mentalnim oboljenjima, veliki broj pacijenata, uključujući one kojima više nije potrebno bolničko liječenje, i dalje ostaje u ustanovi zbog nedostatka adekvatnih uslova za njihovo zbrinjavanje u zajednici - navedeno je u saopštenju HRA.
Ističu da je alarmantan podatak da je Crna Gora na vrhu svjetske ljestvice po broju samoubistava, sa ukupno 562 slučaja u posljednjih pet godina. Ova statistika, kako kažu u HRA, zahtijeva hitne i adekvatne reakcije nadležnih institucija.&nbsp;
Akcija za ljudska prava (HRA) apeluje na Ministarstvo zdravlja da se bez odlaganja i transparentno posveti usvajanju nove Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja u Crnoj Gori, s obzirom na to da je prethodna istekla prije više od 10 mjeseci, u decembru 2023. godine.&nbsp;
- Iako je Ministarstvo bilo svjesno isteka prethodne strategije, tek je 30. jula 2024. godine formirano Radno tijelo za izradu Programa za unapređenje mentalnog zdravlja 2024-2026, i to tokom ljetnje sezone odmora. Javnost nema pristup informacijama o sastavu tog Radnog tijela, a prema našim saznanjima, prvi i jedini sastanak održan je početkom septembra, dok nikakav dokument još nije pripremljen niti javno objavljen. Ovakav pristup Ministarstva zdravlja ukazuje na nedovoljnu posvećenost unapređenju položaja osoba sa mentalnim oboljenjima i neozbiljan odnos prema rješavanju ovog izuzetno važnog pitanja - kažu u HRA.
Nedopustivo je, naglašavaju, da radna tijela, koja bi trebala igrati ključnu ulogu u kreiranju politika, budu formirana sa zakašnjenjem, a da njihov rad ostane netransparentan. Takođe, kako kažu, potrebno je uključiti sve relevantne stručnjake, nevladine organizacije i predstavnike osoba sa mentalnim oboljenjima u izradu novih strategija, kako bi one adekvatno odgovarale stvarnim potrebama zajednice.
- Nažalost, HRA je, kao i drugi relevantni akteri s kojima smo komunicirali, sa zakašnjenjem primijetila javni poziv za prijavu predstavnika NVO za članstvo u tom radnom tijelu. Zbog toga apelujemo na Ministarstvo da, kao i ranije, direktno kontaktira stručnjake, kojih u Crnoj Gori nema mnogo, kako bi se osiguralo njihovo uključivanje u ovako važne procese - dodaje se u saopštenju.
Prema Završnom izvještaju o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Strategije zaštite i unapređenja mentalnog zdravlja za 2023. godinu od ukupno 19 planiranih aktivnosti sprovedeno je samo pet, djelimično tri, dok čak 11 aktivnosti nije realizovano. Među ključnim neuspjesima je, kažu u HRA, i neispunjavanje obaveze stvaranja adekvatnih uslova za liječenje osoba sa mentalnim oboljenjima u zajednici, kako bi se sprovela deinstitucionalizacija osoba kojima bolničko liječenje odavno nije potrebno.
HRA poziva sve nadležne institucije da se hitno posvete rješavanju ovog ozbiljnog problema.
- Mentalno zdravlje mora biti prioritet, a stalno odlaganje usvajanja novih politika i programa ozbiljno ugrožava ne samo osobe koje se suočavaju sa mentalnim oboljenjima, već i širu zajednicu, koja trpi posljedice zbog nedostatka adekvatnih i pravovremenih mjera. Ignorisanje problema mentalnog zdravlja može dovesti do dugoročnih posljedica za društvo, uključujući povećanje stope samoubistava, porast nasilja i drugih porodičnih problema koji se posebno teško i trajno odražavaju na djecu - poručuju u toj organizaciji.

HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 12 44. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći "Republika Kosovo".. Zamislite da ja govorim "republika Gusinje" ili "republici Pljevlja" - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E.
Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: "nemoj da me prekidaš, malo se upristoji".
Ovo nije bio jedini potez Vučića koji je tokom konferencije na Samitu Brdo Brioni bio neprijatan.
<h2>"Srbija čuva svoju neutralnost - municiju izvozimo uz dozvole"</h2>
Na pitanje novinara Televizije E kako komentariše to što se na ukrajinskom ratištu našlo oružje srpske proizvodnje i je li to promjena u odnosu na njihov neutralni status, Vučić je rekao &nbsp;da njihove municije ima i na ruskoj strani, kao i ukrajinskoj, te da municiju izvoze uz dozvole.
- Mi ne izvozimo ništa ni u Ukrajinu ni u Rusiju. Ima i na ruskoj strani naše municije, kao što ima, pretpostavljajm i u Ukrajini.. Dok je ratova ima i u Sudanu, Siriji, Izraelu, na svakom mjestu gdje se ratuje.. Mi smo zemlja koja i dalje proizvodi mnogo municije, ali mi uvijek izvozimo dozvoljeno. Nekada je to Češka, Španija, ili neka druga zemja.. Da li će one da daju nekome tu municiju, to je njihova stvar a ne naša - dodao je on.
Rekao je da Srbija čuva svoju neutralnost, te da je to mala zemlja koja nije u NATO-u i koja sama sebe čuva.
- Srpski narod je volio da sam čuva svoju teritoriju i nebo - naveo je on.
Na pitanje o dvojim državljanstvima je rekao da nema pojma o čemu novinari pričaju.
- &nbsp;Da li bi Srbi iz regiona željeli da imaju državljastvo Srbije - vjerovatno bi. Nekima to smeta. To je vaša unutrašnja stvar. Dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vam američko, albansko, samo vam smeta srpsko - rekao je Vučić.
<h2>Uskoro posjeta Srbima u Crnoj Gori</h2>
Uskoro će, kaže, posjetiti Srbe na teritoriji Crne Gore.
- Siguran sam da ćete podijeliti radost i oduševljenje kao što ste posjeti Zorana Milanovića njegovom narodu - dodao je on.
Što se tiče izbornog turizma, rekao je da su i u Beogradu govorili da je izborna krađa.
- Pa smo izašli na nove pa su svi izgubili sa duplom razlikom. I u BiH to govore pogotovo za Srebrenicu pa izgube ubjedljivije - naveo je Vučić.
Dodao je da NATO-u "smijem u lice da odgovori" - a ne nama.
- Što se tiče Svetozara Marovića, zamoliću vas da nam manje šaljete kavčane i škaljare, pa ćemo lako da se dogovorimo oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo oko 120 mrtvih manje u Beogradu da je manje bilo narko biznisa i svega drugog. Molim vas da uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto njihovog djelovanja. Neka rade ovdje hvala bogu - tamo gdje su nastali. Kako god hoće i dokle im vi dozvolite - rekao je on.
<h2>Nije "imao pojma" ko učestvuje na izborima</h2>
Nije, tvrdi, imao pojma ko učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;
- Andrija Mandić i Milan Knežević su mi drugari koje pozanjem decenijama.. Čime smo se to umiješali u izbore? Niko se u beogradskim medijima time nije bavio - rekao je on iako je prethodno izjavio da u "Crnoj Gori ne znaju kako da naprave koaliciju i da zato neki misle da mogu da se iživljavaju nad Srbijom".
Svaki put kad se neko upliće to, prema njegovom mišljenju, radi Crna Gora.
- Ne pada mi na pamet da se miješam u unutrašnje stvari. Pravite koalicije kakve god hoćete. Ako se neko u našim odnosima ogriješio to nije Crna Gora. Srbija nikad ništa nije uradila ni strateški ni taktički protiv Crne Gore. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Podgorici. Jedino nas zanima da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas - naveo je Vučić.
Rekao je da pokušava da utiče na medije u Srbiji kada se bave prljavom kampanjom protiv političara u Crnoj Gori.
- Što se tiče nas sa političke scene mi to ne radimo i ne pada nam na pamet - dodao je on.
<h2>"Izbjegnuti" odgovor</h2>
Razgovarao je, kaže, sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- I on je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kad je boravio u Beogradu. Zato ću se ja, bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim - ostaviću ga ovog puta u prošlosti - rekao je Vučić.
Ocijenio je da je nekima "jedina municija da izgovore nešto protiv Vučić".
- Jer se drugom politikom i ne bave. Srbija je jedina tema i njen "vožd". To govori o nedostatku sopstvenih tema. Kako neki misle da je uvijek dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije i Srbiju. Postaviću pitanje što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crne Gore? Je li glasala za to? To se nije desilo. Srbija poštuje međunarodno-pravne norme, rezolucije i povelju Ujedinjenih nacija. Je l Crna Gora poštuje? Vi stalno nas optužujete za teritorijalne pretenzije što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Rekli smo u redu je: vaša slobodna volja. Jedino nijesmo očekivali da ćete dvije godine kasnije da priznate nezavisnost Kosova. I sad kao da se okrenemo budućnosti. Oćete to sjutra da kažete Ukrajincima u Dubrovniku - da se okrenu budućnosti? Šta ih briga za teritoriju.. Kao što je Srbije baš briga za to. Izgleda da ste se spremili da do posljednjeg metka branite Ukrajinu - a zato Srbiji može da se uzima teritorija i sve drugo. I opet ste vi ljuti na nas? A oko čega tačno? Je l srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vas podsjeti i da vam kaže u lice? Kavači i Škaljari su odavde - a ne beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, ali činjenice ne mogu da se zaustave - rekao je Vučić.
On je na početku konferencije saopštio da je razgovarao sa svim liderima iz regiona - osim sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
- Mi ćemo da nastavimo da gradimo dobre odnose ali u njima nećemo da budemo džak za udaranje koji možete da mlatite kako stignete - a da vam niko ne odgovori - naveo je Vučić.

Vučić se obrušio na novinara TVE nakon pitanja o Kosovu: Ne prekidaj me, malo se upristoji

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Radnici i građevinske mašine kompanije Bemax stigli su jutros u Šavnik, gdje će narednih dana pomagati u sanaciji štete koja je nastala krajem prošle sedmice od poplava uzrokovanih velikim količinama kiše i nevremenom koje je pogodilo region.&nbsp;  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/95cf45ba98312a39708c3d75757c8d7025947b186f8120dfc9259af6e6e7cb2b.jpg" alt="" /> </figure>  Mada je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić još u petak ujutro obavijestio nadležne državne institucije o situaciji u Šavniku, nikakva pomoć im nije upućena, već su opštinske službe i građani proteklih dana sami rješavali probleme. U međuvremenu su iz sela Komarnica evakuisali tridesetak mještana i deset turista koji su tu boravili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1163" loading="lazy" alt="Operativa Bemax-a stigla u Šavnik"> </figure>  &nbsp;Prema fotografijama koje je M portal dobio iz Šavnika, gotovo potpuno je uništen prilaz kanjonu Nevidio, gdje je opština počela da gradi ugostiteljski objekat. Ni na drugim mjestima u Šavniku koja su zahvaćena poplavama nije mnogo bolja situacija.  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/67108f212b5290aa18b93981e072ef0ee3307dd27cc9613683193b892eb2d2ab.jpg" alt="" /> </figure>  &nbsp;Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Radovi Bemax-a u Šavniku"> </figure>  Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3zdxwcKNB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Od državnih institucija nije najavljena nikakva pomoć, a predstavnici MUP-a i Vojske Crne Gore najavili su da će danas "obići teren" u Šavniku.

Crnogorski bokseri na EP u Sofiji

Tagovi

Milatović u šetnji Dubrovnikom: Važno da politiku devedesetih ostavimo iza i koračamo naprijed oslobođeni zabluda i skupo plaćenih grešaka

Suštinske slovne greške

Vijek od rođenja jednog od najznačajnijih crnogorskih glumaca Veljka Mandića

HRA: Bez preciznih podataka o broju osoba sa mentalnim oboljenjima i adekvatnih uslova za život u zajednici

PRATITE TVe UŽIVO