Nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade poručuje da je Vlada Crne Gore u obavezi da reaguje na situaciju u sportu i zatraži djelovanje odgovarajućih finansijkih, poreskih i pravosudnih organa

Begović: COK povezan sa osobama pod pravosudnim postupcima nastavlja sa zarobljavanjem sporta

 (Foto: Privatna arhiva)
(Foto: Privatna arhiva)

Nadam se da će savezi posebno oni poput košarkaškog, odbojkaškog, rukometnog, vaterpolo i plivačkog, fudbalskog, ali i drugi odbiti da učestvuju u legitimisanju nastavka klijentelizma i nepotizma u Crnogorskom olimpijskom komitetu (COK) - poručio je nekadašanji vršilac dužnosti direktora Uprave za sport i mlade Marko Begović.

On je to naveo u saopštenju koje je proslijedio medijima, kaže, zbog još jednih nelegitimnih izbora u Crnogorskom olimpijskom komitetu, koji će održati sjutra.

- Olimpijske igre u Parizu su potvrdile ono na šta u dužem vremenskom periodu skrećem pažnju. Još jednom smo dobili potvrdu da Crna Gora nije sportsko čudo. Naime, u posljednje vrijeme sportski funkcioneri slabašnih biografija bez ikakvih ograničenja, bježeći od sopstvene odgovornosti, alarmiraju da ograničena baza sportista i nedostatak finansija predstavljaju ključni problem crnogorskog sporta. Činjenice ih demantuju. Imamo mlade i talentovane sportiste, a konkretno Crnogorski olimpijski komitet za prethodni period u odnosu na Kosovski olimpijski komitet i trostruko više finansija od državnog budžeta - naveo je Begović.

On je poručio da je sadašnje rukovodstvo COK-a povezano sa osobama pod ozbiljnim sumnjama i pravosudnim postupcima na šta ukazuju izvodi presretnutih komunikacija, ne samo da nije dostavilo izvještaj javnosti i preuzelo odgovornost, već kroz uspostavljeni klijentelistički i nepotistički okvir, nastavlja sa zarobljavanjem crnogorskog sporta.

- Na kancerogenost ovakve politike skretao sam pažnju pojedinim vrhunskim sportistkinjama i sportistima čije izjave možemo čitati ovih dana, ali tada zbog ne znam kojeg interesa, nije bilo sluha. Upozoravao sam ih, da su samo sredstvo onih koji urušavaju crnogorski sport. No i za njih stoji ocjena iz Programa rada Republičkog sekretarijata za obrazovanje, kulturu i fizičku kulturu za 1990. godinu: Angažovanjem bivših sportista…na pozicijama odlučivanjima u sportskim organizacijama, bez potrebnih i stečenih znanja na stručnim poslovima rukovođenja, planiranja i ostvarivanja programa i akcija u oblasti sporta, i to samo zato što su bili sportisti, nosi sa sobom velike negativne posljedice ne samo sa stanovišta struke, već i sa zdravstvenog, vaspitno-obrazovnog, sociološkog, pedagoško-psihološkog i kulturnog stanovišta - naveo je on.

Kontinuiranu zloupotrebu sredstava građana Crne Gore, konstatovala je, kaže, i partitokratska Državna revizorska institucija, konkretno u vezi sa finansiranjem organizacije putovanja/boravka za Olimpijske igre 2016. 

- Kako se radi samo o dijelu zloupotreba, Vlada Crne Gore je obavezna da reaguje na situaciju u crnogorskom sportu, tj. da u skladu sa svojim nadležnostima zatraži djelovanje odgovarajućih finansijskih, poreskih i pravosudnih organa. Vlada Crne Gore mora težiti demokratizaciji crnogorskog sporta i neophodno je da se direktno uključi u reformski proces kojim bi se ograničila praksa stvaranja porodičnih biznisa kao u slučaju Crnogorskog olimpijskog komiteta. Zašto Vlada Crne Gore uporno ćuti, možda odgovor valja potražiti u povezanim kompanijama ili partijama sadašnje vlasti sa Crnogorskim olimpijskim komitetom - naglasio je Begović.

Kako je Portal ETV ranije pisao, sin predsjednika COK-a Dušana Simonovića 2017. godine bio je angažovan kao tehnički delegat za takmičenje u tenisu na Igrama malih država Evrope, njegova snaha imenovana kao članica Komisije za antidoping, čije je rješenje o obrazovanju potpisao lično Simonović u septembru 2018. godine, a ćerka Simonovića dogurala je do pozicije zamjenice generalnog sekretara COK-a.

Simonović je na čelu Crnogorskog olimpijskog komiteta već duže od 20 godina, a kandidovao se i za šesti mandat. Izbori 25. oktobra biće prvi za pozciju predsjednika COK-a na kojima će imati realnu konkurenciju, proslavljenu rukometašicu Budućnosti i reprezentacije Crne Gore Katarinu Bulatović.

Prvi put je na funkciju predsjednika COK-a izabran 28. maja 2003. godine, potom je u novi mandat iabran 23. novembra 2008, a novu podršku dobio je i 3. novembra 2012. i 3. novembra 2016. godine. Peti put je za predsjednika COK-a izabran 9. septembra 2020. godine.

Tokom prva dva izbora imao je jednog protivkandidata, džudistu Dragomira Bečanovića, koji je od kandidature odustajao na sjednicama, pa je tako Simonović praktično bez konkurencije pet buta biran na čelo COK-a.

Tokom 21 godine njegovog predsjedavanja COK-om, Crna Gora se mogla pohvaliti samo jednom olimpijskom medaljom. Upravo su rukometašice Crne Gore, na krilima Katarine Bulatović i golmanke Sonje Barjaktarović, osvojile srebro na igrama u Londonu 2012. godine.

Osim skromnih dometa na čelu COK-a, očigledno netransparentnog trošenja novca iz budžeta i nepotizma, Simonovićeve mandate je krasilo i političko djelovanje, iako je Statum COK-a definisano da je u pitanju nepolitička organizacija, o čemu svjedoči činjenica da je tokom izborne kampanje 2016. godine učestvovao na političkim skupovima Demokratske partije socijalista.