Vuković- Kuč o zakonima o ANB-u i MUP-u: Početak razrešenja krize da priznate da je ASK u pravu i podržite predložene izmjene: Bojović: Ne može se svaki potez Vlade pravdati evropskim putem i očekivanjima Brisela

U Skupštini Crne Gore u toku je sjednica na kojoj ministar pravde Bojan Božović odgovara na poslanička pitanja.

Božovića je poslanica DPS-a Aleksandra  Vuković Kuč upitala kako komentariše činjenicu da je Agencija za sprečavanje korupcije u svom mišljenju o zakonima o ANB-u i MUP-u potvrdila brojne primjedbe koje su mjesecima iznosili opozicija i nevladin sektor, a koje je Vlada odbacivala kao politički motivisane. Ona je podsjetila da je Akcija za ljudska prava ove zakone okarakterisala kao neustavne, a predsjednik Milatović ih je vratio na ponovno odlučivanje, a cjelokupna opozicija je napustila skupštinsku proceduru, a svi u Vladi tvrdili su da su kritikeopozicije politički motivisane.

- Danas, poslije ovakvog mišljenja ASK-a imamo potvrdu da smo, nažalost, bili u pravu. Naprotiv, veoma nam je teško što ovoliko vremena protiče u raspravi sa vama, što smo upozoravali ovu Vlast da radi nešto što nije dobro za njenu evropsku putanju, ali nijeste htjeli da čujete- kazala je Vuković Kuč.

Opozicija, kaže poslanica, uporno pokušavaa da stavi platforme na sto i razgovara, a vi kod međunarodnih partnera govorite da smo mi antievropska opozicija koja postavlja ultimatume.

- Platforma je bila riječ opozicije, prvo što smo ponudili vlasti da započnemo razgovor, kao mjera kompromisa- kazala je Vuković Kuč.

Na kraju, podsjetila je da opozicija već 15 dana čeka odgovor na platformu koju su predali kao mjeru kompromisa.

- Mislim da bi pravi početak razrešenja ove krize bio da Vi danas, kao ministar pravde, priznate da je ASK u pravu, da ovi zakoni imaju ozbiljne sistemske nedostatke i da podržite konkretne izmjene koje smo mi i cijeli NVO sektor ponudili i molim Vas nemojmo više da vodimo apstraktne dijaloge. Crna Gora više nema vremena da čeka, hajdemo što prije svi u avion na kojem smo već naznačili da smo prva naredna članica- poručila je Vuković-Kuč.

Ministar Božović kazao je da u Vladi ima ko da čuje kritike opozicije ali, da bi se došlo do kompromisa, ne treba da bude u pravu samo jedna strana. 

- Vratio bih se na bezbjedonosne zakone. Najvćei dio mjera koji se primjenjuje aktuelnim zakonom o MUP su mjere donijete 2021. za koje je glasao i dio sadašnje opozicije. Druga stvar, činjenica je da je značajan broj pripadnika OKG okrivljen i protiv njih se vode i krivični postupci, mislim da se radi o 180 lice. Razumijem i kolege iz MUP-a, koji nemaju mehanizme dok se ne okončaju ti postupci, da protiv njih ne mogu da pokrenu mjere. Zato mislim da treba sagledavati cijelu ovu priču kroz dva apspekta- sa Vama i meni bliskog- zaštite prava pojedinaca, prava ličnosti, ali opet sa druge strane, i bjezbjednosne službe očekuju mnogo brži i jasniji rezultat od strane ASKa, uprave policije, paralalne i komplementarne službe- kazao je Božović.

Zbog toga, nastavlja Božović, i na ovim primjerima imamo jasan sukob sa jedne strane zaštite prava pojedinaca, ali sa druge neophodnosti da se zaštiti čitav sektor. 

- Prava koja ste Vi pominjali su jako važna, ali nijedno od njih nije apsolutno. Svako pod određenim okolnostima može biti organičeno, a tu je važan princip proporcionalnosti- dodao je ministar.

Smatra da je buka koja se stvorila oko ovih zakona bila nepotrebna i pretjerana.

- Kolege iz MUPa su dostavile novi nacrt Zakona o zaštiti ličnih podataka, trenutno se nalazi u Briselu. Nakon što dobijemo pozitivno mišljenje za taj zakon, jedan značajan segment prava za koja tvrdite da nijesu u skladu sa ustavom i zakonom, svakako se mora uskladiti sa novim zakonom. Podsjetiću Vas da je Evropska komisija rekla da Zakon o ANB-u i Zakon o MUP možete uskladiti sa tim zakonom nakom što se novi usaglasi, ili obrnuto, da napišete Zakon o zaštiti ličnih podataka pa onda sve drugo. Upozoravajući na još jednu činjenicu- ni predhodni zakoni o ANB-u i MUP-u nijesu bili u skladu sa GDPR-om i Led direktivom, i tu treba da budemo otvoren- kazao je.

Ubijeđen je da će i ova tema biti apsolutna prošlost, jer će novi zakon dobiti pozitivno mišljenje i uskladiće se sve sa novim zakonom, pa će i otvorena pitanja biti razriješena.

- Kompleksna je materija, razumijem i stanovište ASK-a, ali on je davao mišljenje i kad se pripremao ovaj Zakon, nijesu usvajani bez njegovog mišljenja. ASK je dopunio u formi preporuka, a opet ni ja ne želim da komentarišem niti jedne institucije osim MInistarstva pravde.

Božović smatra da smo danas bliže rješenju nego što smo bili prije, tema koja je bila problematična polako jenjava.

- Ja bih na talasu uspješnog Samita i jako uspješnog non-papera za poglavlja 23 i 24 nastavio dijalog sa opozicijom, jer mislim da, kada otvoreno i iskreno pričamo o svakoj stavci pojedinačno, imamo potpuno drugačiju sliku- poručio je Božović.

Vuković-Kuč smatra da buka oko ovih zakona ipak nije bila pretjerana, već u skladu sa onim koliko je zaista bila mučna situacija u vezi sa tim kakvi su zakoni doneseni u ovoj državi. 

- To što je nešto izvor prava, što je formalno donesen u Skupštini, ne znači da nije totalitaristički. Sa druge strane, to što neko ima ratio legis ne znači da je svrha ovih zakona legitimna. To što smo podigli onoliku buku osvijestilo je Crnu Goru i upozorilo javnost- kazala je Vuković- Kuč, dodajući da je upozporenje sa pres konferencije o femicidu bila pomoć vlasti jer je na to reagovala EK.

Poslanik Demokratske narodne partije Vladislav Bojović pitao je ministra Božovića zbog čega nije predložio i promjene procedura oko izbora ali i razrješenja Vrhovnog državnog tužioca, kao i normiranje većinskog srpskog jezika kao službenog u Ustavu Crne Gore.

U obrazloženju pitanja, Bojović je kazao da razlog za temeijnu promjenu načina izbora i razrješenja VDT-a vidim a činjenici da Skupština Crne Gore koja ga je birala prakticno ne može da ga smijeni i nakon neprihvatanja njegovog godišnjeg izvještaja o radu. 

- Razlog više leži u činjenici da čak i laici vide da je VDT najsnažniji zaštitnik Mila Đukanovića vezano za afere u kojima je on akter. Poznato Vam je da je premijer Milojko Spajić odbio našu inicijativu za ustavnim promjenama da srpski jezik postane službeni, uz naglašavanje da to nije pitanje za Vladu. To nije tačno! Na putu ka EU ne može se efikasno i sa krupnim identitetskim podjelama i brutalnom diskriminacijom većinske jezičke zajednice- kazao je Bojović.

Bojović kaže da je svima jasno da su ključne ličnosti koje su opljačkale Crnu Goru, ustanovile spregu OKG i države, ozbezbijedile srastanje mafije i države, formirale dva najozloglašenija klana- van domašaja pravde i tužilaštva. 

- Kako vrijeme prolazi vidimo da su te ličnosti bivšeg režima van domašaja pravde i pravosuđa i imaju neskrivene ambicije da se vrate na političku scenu, jer ih štiti tužilaštvo, a u Skupštini ove besjede o njihovim epohalnim dostignuima. Umjesto da se procesuiraju ključne ličnosti bivšeg režima, mi ministre imamo situaciju da, policija nakon navodne dojave o ilegalnom oružju pretresa članove DNP-a. Ne svrstavam Vas u grupu onih koji žele da aboliraju one koji su bili ključni u bivšem režimm, ali to ne mogu da kažem za premijera i većinu koju je uspostavio u ovoj Vladi. Trebalo je da prvo pitanje bude da li je dobar način izbora i razrešenja VDT-a.

Što se tiče srpskog jezika, Bojović je kazao da, ako njega nema u Ustavu, nastavlja se odeološka matrica onih koji su željeli da podijele Crnu Goru, koje su kreirali bivši dugogodišnji predsjednik Skupštine Crne Gore i bivši počasni predsjednik.

- Ustavne izmjene koje su u proceduri, a odnose se na pravosuđe, proizvod su komunikacije sa Evropskom komisijom. U tom smislu radi zatvaranja poglavija 23 Ministarstvo pravde nije išlo ni iznad ni ispod onoga što je proizvod ovog dijaloga. Ove promjene odnose se na izmjene sastava i postupka imenovanja Sudskog i Tužilačkog savjeta, s ciljem unapređenja njihovog funkcionisanja i jačanja kapaciteta za obavljanje kijučnih nadležnosti. Poseban akcenat stavija se na profesionalno, odgovorno, transparentno i nepristrasno upravljanje postupcima imenovanja, obuke, napredovanja i disciplinske odgovornosti sudija. Naglašava se da sastav oba savjeta treba da počiva na principu zasluga, jasno definisanim i transparentnim kriterijumima, pravilima i standardima, uz obezbjedivanje njihove nezavisnosti i demokratskog legitimiteta, dok ministar pravde ne bi trebalo da bude član Sudskog savjeta. Članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije trebalo bi da budu birani na osnovu stručnih referenci i ličnog integriteta, primjenom objektivnih i mjerljivih kriterijuma, kako bi mogli da daju puni doprinos radu Savjeta i ostvarivanju njegovih ustavnih i zakonskih nadležnosti- navodi se u pisanom odgovoru ministra.

U odgovoru ministra takođe se ističe da članovi Tužilackog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da budu birani kvalifikovanom većinom, dok garancije koje se odnose na sastav i način izbora Tužilačkog savjeta treba urediti na nivou ustavnih odredaba, u skladu sa važećim zakonodavstvom. Uvažavam da o ovoj temi postoje razlicita razmišljanja i snažni pravni argumenti. Ohrabrujem javnu debatu, jer je doživljavam legitimnom. U tom smislu hvala Vam na pitanju. Ali da naglasim još jednom- bez usvajanja promjena Ustava koje su u proceduri nema završetka pregovora.

 Što se drugog dijela pitanja tiče, kazao je Božović, poznata Vam je politika Vlade Crne Gore u odnosu na stavljanje fokusa na identitetska pitanja u ovom trenutku.

- Pitanje za normiranje sprskog jezika je legitimno, ali imamo obavezu i za barometar 26 i težnju da završimo sve što je moguće prije i o ovim pitanjima će se govoriti kasnije, kada završimo najveći dio pregovaračkih poglavlja- kazao je Božović.

Poslanik Bojović na to je kazao da se ne može svaki potez Vlade pravdati evropskim putem Crne Gore i evropskim integracijama i očekivanjima Brisela. 

- Vi sjedite u Vladi koja ja izbjegla da u okviru ustavnih promjena koje predlaže stavi i nove norme koje bi olakšale eventualnu smjenu VDT-a. Umjesto toga, vi učvršćujete njegovu poziciju. Takođe, u redu, nije u okviru Vašeg resora da predlaže pitanja koja se tiču srpskog jezika, ali sjedite u Vladi  koja nije željela da unese novu odredbu koja bi normirala i srpski jezik kao službeni jer je to većinski jezik. Uslovi i ultimatumi nijesu dobri, ali štetnije je tumačiti evropske stavove na način kako to odgovara jednoj političkoj grupaciji, dominantno PESu. Pitanje jezika, dijalog o tome, može da koristi Crnoj Gori, a EU to ne može da smeta. Rješavanje ovog pitanja može da pokaže samo političku zrelost društva, ali volja za to ne stanuje u ovoj vlasti- kazao je Bojović.