Vlada protiv smanjenja akciza na gorivo jer cijene da bi to ugrozilo budžet

Vlada Crne Gore zauzela je negativan stav prema Predlogu zakona o dopuni Zakona o akcizama, kojim je predviđeno privremeno smanjenje akciza na gorivo pošto smatraju da bi takvo rješenje moglo da ima negativne posljedice po budžetske prihode države.
Predlogom zakona predviđa se da se akcize na bezolovni benzin i gasna ulja umanje za 50 odsto u periodu od 1. aprila do 30. juna 2026. godine, sa ciljem zaštite životnog standarda građana usljed rasta cijena na svjetskom tržištu mineralnih ulja. U obrazloženju predloga navodi se da bi smanjenje akciza moglo ublažiti rast cijena goriva na domaćem tržištu i olakšati poslovanje naftnih kompanija.
Poslanici Građanskog pokreta URA su kao predlagači upozorili i da bi, u slučaju da Vlada ne reaguje u okviru postojećih ovlašćenja, Skupština trebalo da preduzme mjere radi očuvanja stabilnosti privrede i standarda građana, ukazujući da rast cijena goriva utiče na poskupljenje brojnih roba i usluga.
Međutim, u dokumentu Vlade koji potpistuje ministar finansija Novica Vuković, se navodi da važeći Zakon o akcizama već omogućava „fleksibilno reagovanje u kriznim situacijama“, te da je izmjenama iz 2022. godine predviđeno da Vlada može, u slučaju značajnijeg rasta cijena energenata, privremeno smanjiti akcize do 50 odsto na period do tri mjeseca. Ova mjera je, kako su naglasili, već korišćena u više navrata tokom 2022. i početkom 2023. godine.
- Radi ublažavanja posljedica rasta cijena energenata na svjetskom tržištu i zaštite životnog standarda građana, Skupština Crne Gore je 5. maja 2022. godine donijela Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama kojim je Vladi Crne Gore omogućeno da, u slučaju značajnijeg povećanja cijena mineralnih ulja na svjetskom tržištu, donese odluku o umanjenju iznosa akcize do 50 odsto za bezolovni benzin i gasna ulja, za period do tri mjeseca. Na osnovu navedenog zakonskog ovlašćenja, Vlada Crne Gore je u periodu od 9. maja 2022. do 27. februara 2023. godine u više navrata donosila odluke o privremenom umanjenju visine akcize na bezolovni benzin i gasna ulja (dizel), u cilju ublažavanja negativnih efekata rasta cijena energenata i zaštite životnog standarda građana - navodi se u dokumentu Vlade.
Polazeći od značaja akciza u strukturi javnih prihoda potrebno je, kažu oni, posebno ukazati na njihov fiskalni značaj za stabilnost državnog budžeta.
U Vladi ističu i snažan fiskalni značaj akciza, posebno na mineralna ulja, koje čine između 60 i 65 odsto ukupnih prihoda od akciza i, kako su kazali, predstavljaju jedan od najstabilnijih izvora punjenja budžeta. U tom kontekstu upozoravaju da bi svako značajnije smanjenje akciza direktno uticalo na smanjenje budžetskih prihoda i moglo ugroziti fiskalnu stabilnost.
- Akcize na mineralna ulja predstavljaju jedan od najznačajnijih i najstabilnijih izvora budžetskih prihoda, čineći približno 60 - 65 odsto ukupnih prihoda od akciza, te imaju važnu ulogu u finansiranju javnih politika i redovnom funkcionisanju javnih finansija. Svako značajnije smanjenje akciza neposredno utiče na smanjenje budžetskih prihoda i može imati negativne implikacije na fiskalnu stabilnost države - podvukli su u Vladi.
Dodatno, ukazuju i da trenutno ne postoje ozbiljni poremećaji u snabdijevanju, „s obzirom na to da Crna Gora raspolaže rezervama nafte dovoljnim za naredna dva mjeseca“.
Iz Vlade poručuju da postojeći zakonski okvir već obezbjeđuje adekvatne mehanizme za reagovanje na eventualne poremećaje na tržištu energenata, te da eventualne intervencije treba razmatrati kroz postojeće instrumente i na osnovu detaljnih fiskalnih i ekonomskih analiza.
- Na osnovu svega navedenog, može se zaključiti da postojeći zakonski okvir već obezbjeđuje mogućnost pravovremenog reagovanja u slučaju poremećaja na tržištu energenata, dok bi predloženo zakonsko rješenje moglo imati negativne fiskalne implikacije po budžetske prihode države - navodi se u dokumentu Vlade.