Stankov: Crnogorski zvaničnici da redefinišu partnerske odnose sa Budimpeštom

Crnogorski zvaničnici, posebno nakon nedavnih konatakata potpredsjednika Vlade Filipa Ivanovića (Pokret Evropa sad) sa ministrom vanjskih poslova Mađarske Peterom Sijartom, trebalo bi da redefinišu pristup međunarodnim partnerstvima u kontekstu odnosa sa tom zemljom, a nakon poraza Viktora Orbana na jučerašnjim izborima, ocijenio je u Drugačijoj radio vezi Nemanja Stankov, saradnik na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore i šef odjeljenja za istraživanje javnih politika CEMI-a.
- Mislim da bi trebalo da pokušaju da izgrade nove partnerske odnose sa ljudima koji će u Mađarskoj da zauzmu pozicije važne za, ne samo naš integracioni proces, nego generalno za budućnost integracionog procesa Evropske unije.Mislim da konkretno Peter Sijarto nije bio osoba tog profila - kazao je Stankov.
Pojačani diplomatski kontakti crnogorskih zvaničnika sa Mađarskom u prethodnoom periodu, kao i sve učestalije političke poruke koje dolaze iz Podgorice, nijesu prošli nezapaženo u Briselu, kaže sagovornik Antene M, ocjenjujući da je primjetno i povećano interesovanje evropskih institucija za političke i institucionalne prilike u Crnoj Gori.
Govoreći o reakcijama Evropske unije, Stankov posebno izdvaja promjenu u dinamici komunikacije sa Evropskom komisijom.
- Mi sad već ulazimo u finalnu fazu integracionalnog procesa, makar prema ovim našim planovima. Kakva će biti dinamika tog procesa do kraja ove godine, ostaje da vidimo. Meni izgleda, u vezi sa nekih par ključnih poglavlja, da je taj plan prilično ambiciozan. Ovo pominjem zbog toga što se i način na koji se Evropska komisija bavi nama promijenio u poslednjem periodu. Konkretno, u poglavljima 23 i 24 sada se ta komunikacija preselila na sedmični nivo. Dakle, sada naše institucije na komuniciraju i izvještavaju Evropsku komisiju o tome šta se dešava na sedmičnom nivou, što svejdoči o tome da postoji povećano interesovanje u samom Briselu za ono što su institucionalne i političke prilike u Crnoj Gori. S druge strane, osim vlasti i opozicija je imala malo aktivniji diplomatski period u prethodnih par mjeseci. Tako da je mnogo veća količina informacija o stvarima koje se dešavaju unutar Crnoj Gore trenutno dostupna Briselu, nego što je to bio slučaj sa nekim prethodnim godinama - kazao je Stankov.
Komentarišući odnose domaćih političkih aktera sa regionalnim i međunarodnim liderima, uključujući i kontakte predsjednika Skupštine Andrije Mandića sa liderom BiH entiteta Republika sprska, Miloradom Dodikom, koji je pružao neskrivrenu podršku Viktoru Orbanu, Stankov ocjenjuje da Evropska unija u ovom trenutku vodi pragmatičnu politiku, i da je zarad očuvanja procesa Brisel spreman da, kako kaže, „zažmuri na jedno oko”.
- Mislim da ne govorimo stvarno o činjenici da su oni impresionirani predsjednikom Parlamenta, već o činjenici da postoji jasan pravac djelovanja koji je zacrtan u Briselu i da taj pravac djelovanja govori da je njima od ključne važnosti za opstanak evropske ideje, evropskog projekta, da do proširenja dođe u dogledno vrijeme. I da su oni, u tom kontekstu, spremni da na jedno oko zažmure na određene stvari u raznim državama aspirantima za članstvo, ukoliko to može da dovede do brzog pristupanja nekih zemalja i do demonstriranja da je politika proširenja živa - ocjenjuje Stankov.
Prema njegovim riječima, u tom smislu, uvijek možemo da očekujemo neku vrstu kurtoaznih saopštenja u kojima nema pretjerano puno političke sadržine kada je u pitanju odnos visokih zbaničnika iz Brisela sa predstavnicima institucija u Crnoj Gori.
- Jer nije realno očekivati da će doći do situacije u kojoj ćemo da čujemo direktno saopštenje, ili neku vrstu direktne poruke, koja će da izaziva političku poziciju jedne, druge ili treće političke opcije u Crnoj Gori. Mislim da je takav scenario gotovo nemoguć. Oni imaju informacije na osnovu kojih mogu da odluče da li će na njih da zažmure, ili ne. Ono u što sam siguran i u što sam ubijeđen jeste da postoji dovoljno kanala komunikacije da ono što su dešavanje u Crnoj Gori nije nepoznanica - poručio je Stankov .
Govoreći o eventualnim implikacijama rezultata mađarskih izbora na situaciju u Srbiji, Stankov ističe da Aleksandar Vućić, i pored sve kontrole koju ima nad političkim režimom u Srbiji, nikada neće biti u poziciji u kojoj je bio Orban, a koja je dojučerašnjem mađarskom lideru donosila ogroman politički kapital koji nije bio vezan za činjenicu da je premijer Mađanske, već za činjenicu da je na čelu države koja ima mjesto u Evropskom savjetu i koja ima mjesto u savjetu ministara.
- Na taj način, Orban je mogao da blokira i da upravlja politikama ne samo Mađarske, nego jednog sistema od 27 država, koji je postao veoma važan u kontekstu ratnih dešavanja u Ukrajini. To je i bio jedan od razloga zbog kojeg je politički profil Orbanovog režima porastao u svjetskim okvirima. On se često postavljao kontra onome što je bila dominantna politička linija djelovanja u ostatku Evropske unije. Vučić to nema - rekao je Stankov.
Govoreći o potencijalnoj promjeni režima u Srbiji, Stankov navodi da ona mora uvijek doći kroz neku vrstu organskog pokreta unutar same zemlje.
- Režim može biti ojačan, ili oslabljen, pritiscima koji dolaze sa strane, ali je nužna „saradnja“, ili pokret, unutar same zemlje koji mora da dobije masovnost i mora da ima određenu vrstu mobilizacione poruke koja rezonuje sa svim tim stanovištvom. Posmatrajući mađarski slučaj - da li bi Petar Mađar bio u ovoj poziciji da je nastupio sa neke ljevičarske pozicije? Najvjerojatnije ne bi. Sumnjam da bi mogao da mobilizuje dovoljen broj mađarskih birača da ga podrže u svojoj namjeri, iako bi ukazivao na sve nedostatke i strukturne mane Orbanovog režima. Ali, on im je ponudio ono što prije svega jeste. Ono što rezonuje sa tijelom i rekao da će da odstrani one stvari koje nijesu prirodne. Dakle, u tom smislu, vjerojatno, možda to nekima nije prijatno za čuti, ali vjerojatno u konstelaciji biračkog tijela, onakvo kako je u Srbiji, neki pokret koji ima Vučića na početku svog mandata, je onaj koji će imati najveću podršku da ga smijeni - poručio je Stankov.