<article>Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić na toj funkciji je u prošloj godini zaradio 22.116 eura, dok je dodatnih 9.097 eura prihodovao kao predsjednik Savjeta za prava djeteta.Šćekić je u imovinskom kartonu podnijetom nakon prestanka funkcije prijavio da se njegova ćerka Helena tokom prošle godine zaposlila u vladinoj Komisiji za antidoping. Šćekiću je ministarska plata iznosila 1.843 eura, dok je po osnovu angažmana u Savjetu za prava djeteta svakog mjeseca prihodovao još 758 eura.On je vlasnik stana površine 71 metar kvadratni, koji je kupio 2021. godine. Od nepokretnosti posjeduje i šumu od 314 kvadrata, kupljenu 2016. godine. U Crnogorskom telekomu ima 1.028 akcija.Pored ministarske i funkcije u Savjetu za prava djeteta, Šćekić je u prošloj godini bio i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Koordinacionog tijela u oblasti igara na sreću i Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Za angažman u tim tijelima nije primao nadoknadu.Njegova supruga Dijana radi kao pedagog u predškolskoj ustanovi, gdje joj je mjesečna zarada 800 eura. Njegov sin Mihailo je profesionalni sportista i njegova zarada je poslovna tajna, a njen iznos, kako se navodi u Šćekićevom kartonu, poznat je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).Od aprila prošle godine, prema podacima iz imovinskog kartona, Šćekićeva ćerka Helena zaposlena je kao tehnički sekretar u Komisiji za antidoping. Njena zarada u tom vladinom tijelu lani se kretala od 796 do 1.260 eura.Bivši ministar sporta prijavio je da je na ime stambenog kredita zadužen još 69.845 eura, a da mu mjesečna rata iznosi 513 eura. Po osnovu dvije polise osiguranja, duguje 839 i 8.117 eura, dok njegova supruga Dijana po osnovu gotovinskog kredita duguje iznos od 16.148 eura, a mjesečna rata joj iznosi 354 eura.<h2>Dozvolio kontrolu računa</h2>Šćekić je ASK dozvolio da mu kontroliše bankovne račune. On je ranije bio i na funkciji ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Sa funkcije ministra sporta i mladih razriješen je zadnjeg dana prošle godine. To je od premijera Milojka Spajića tražio predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, nakon što je Šćekić napustio tu partiju.</article>

Bivši ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić na toj funkciji je u prošloj godini zaradio 22.116 eura, dok je dodatnih 9.097 eura prihodovao kao predsjednik Savjeta za prava djeteta.
Šćekić je u imovinskom kartonu podnijetom nakon prestanka funkcije prijavio da se njegova ćerka Helena tokom prošle godine zaposlila u vladinoj Komisiji za antidoping. 
Šćekiću je ministarska plata iznosila 1.843 eura, dok je po osnovu angažmana u Savjetu za prava djeteta svakog mjeseca prihodovao još 758 eura.
On je vlasnik stana površine 71 metar kvadratni, koji je kupio 2021. godine. Od nepokretnosti posjeduje i šumu od 314 kvadrata, kupljenu 2016. godine. U Crnogorskom telekomu ima 1.028 akcija.
Pored ministarske i funkcije u Savjetu za prava djeteta, Šćekić je u prošloj godini bio i član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, Koordinacionog tijela u oblasti igara na sreću i Savjeta za prava lica sa invaliditetom. Za angažman u tim tijelima nije primao nadoknadu.
Njegova supruga Dijana radi kao pedagog u predškolskoj ustanovi, gdje joj je mjesečna zarada 800 eura. Njegov sin Mihailo je profesionalni sportista i njegova zarada je poslovna tajna, a njen iznos, kako se navodi u Šćekićevom kartonu, poznat je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Od aprila prošle godine, prema podacima iz imovinskog kartona, Šćekićeva ćerka Helena zaposlena je kao tehnički sekretar u Komisiji za antidoping. Njena zarada u tom vladinom tijelu lani se kretala od 796 do 1.260 eura.
Bivši ministar sporta prijavio je da je na ime stambenog kredita zadužen još 69.845 eura, a da mu mjesečna rata iznosi 513 eura. Po osnovu dvije polise osiguranja, duguje 839 i 8.117 eura, dok njegova supruga Dijana po osnovu gotovinskog kredita duguje iznos od 16.148 eura, a mjesečna rata joj iznosi 354 eura.
<h2>Dozvolio kontrolu računa</h2>
Šćekić je ASK dozvolio da mu kontroliše bankovne račune. On je ranije bio i na funkciji ministra zdravlja i direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO). Sa funkcije ministra sporta i mladih razriješen je zadnjeg dana prošle godine. 
To je od premijera Milojka Spajića tražio predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Vladimir Joković, nakon što je Šćekić napustio tu partiju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Agencija za sprečavanje korupcije

imovinski karton

Dragoslav Šćekić

Politika

Šćekić u Vladi za godinu zaradio 31.000 eura

Srbija planira da uz kinesku pomoć serijski proizvodi humanoidne robote – i one za zaštitu granice i vojsku, piše njemački magazin Fokus na svom portalu.
Predsjednik Srbije Aleksadar Vučić, navodi se, želi da njegova zemlja bude evropska predvodnica na polju humanoida – robota koji izgledom i nekim funkcijama podražavaju ljude.
Predsjednik Srbije se, dodaje Fokus, pojavio ove sedmice na prezentaciji kineske firme AGIBOT u Beogradu. Tu je pomenuo da bi Srbija mogla biti prva zemlja u Evropi koja serijski proizvodi ovakve robote, te da bi, na idućoj vojnoj paradi, mogla da pokaže „hiljade robota“.
Roboti koji su, kako opisuje Fokus, plesali, kuvali kafu i pozdravili Vučića, navodno bi mogli da se proizvode u Srbiji već 2026. godine. To jest, Vučić je rekao da treba videti da li je Srbija sposobna da „primi“ takvu investiciju.
Vučić je pomenuo i 8.000 novih poslova u sektoru vještačke inteligencije i robotike, 50 fabrika u kojima će uskoro roboti raditi pored ljudi, sto miliona sati koliko jednom robotu treba da nauči ono što radi, pa zato Srbiji trebaju „data fabrike“, i 600 megavata struje koliko treba za jednu fabriku robota, a to je kao osrednji grad.
Fokus piše: „Organizacije za ljudska prava poput Hjuman rajts voča godinama upozoravaju protiv naoružavanja autonomnim sistemima. Navode da sistemi koji biraju i napadaju ciljeve "bez značajne ljudske kontrole" mogu da podriju međunarodno humanitarno pravo. Hjuman rajts voč zato traži međunarodna pravila ili zabranu tih "robota-ubica" prije nego što budu uvedeni.“
Doduše, pišući o Vučićevoj ideji sa robotima u vojsci, Fokus dodaje da su stručnjaci "skeptični" da li uopšte humanoidni roboti mogu u skorije vrijeme da budu dovoljno robusni za misije.
Palata nauke: mjesto gde roboti misle, a znanje raste.

Vučić sanja robote u vojsci

The trial before the Basic Court in Podgorica has concluded in the lawsuit filed by civic activist and Executive Director of the NGO „Forum Luča“ Nebojša Mrvaljević against former BIRN researcher and journalist of the daily Vijesti Jelena Jovanović and former editor of BIRN’s Balkan Insight platform Dušica Tomović, for violation of personal rights to honor, reputation, psychological integrity, and dignity. The lawsuit concerns the propagandistic piece „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“, published in November 2022, in which he, along with eight Montenegrin civic activists and two journalists, was labeled a far-right extremist and religious extremist. The verdict will be delivered within 30 days. The disgraceful map was withdrawn long ago, but no apology followed from BIRN, researcher Jovanović, or former editor Tomović. On the contrary, the two of them persistently maintain claims that the individuals they dangerously targeted are extremists, and they had previously even threatened that the list would be expanded. <h2>DANGEROUS ACCUSATIONS</h2> In Sarajevo, where BIRN is headquartered, almost all proceedings against this non-governmental organization have been concluded at first instance in favor of the targeted individuals. In Podgorica, however, only one case has been concluded at first instance - in favor of journalist and activist Tanja Pavićević. At the final hearing in Mrvaljević’s lawsuit, it was established that the legal representatives of the parties do not dispute that the first defendant (Jelena Jovanović) had entered into an author’s contract with BIRN. This followed after the attorney informed Judge Miloš Jokanović „that he did not act in accordance with the court’s order from the previous hearing“, that is - he did not submit Jovanović’s contract with BIRN. Mrvaljević’s attorney Marijana Laković requested in her closing statement that the court uphold the claim, while the opposing side proposed that it be dismissed as unfounded. During the proceedings, Mrvaljević stated that his engagement in the NGO he heads has been devoted to human rights and respect for civil society, and that there have never been extremist or nationalist remarks in his statements or texts. - I worked for twenty years in the police and was aware that appearing on a list of such an organization as BIRN could have personal consequences for me - particularly in situations involving border crossings and engagement in EU-related projects. Up to that moment, BIRN was considered one of the credible organizations, which could have resulted in alerts being triggered in databases every time I appeared at a state border - he said at one of the hearings.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260206060256_8fef0c69dfe7192f9f948e35990dfa658f1dc3fc1f8a178f288c10ba232822fc" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Nebojša Mrvaljević i Marijana Laković"> <figcaption>Nebojša Mrvaljević and Marijana Laković</figcaption> </figure>  After the publication of the scandalous map in 2022, public opinion, as he stated, began to avoid communication and cooperation with the NGO „Luča“. - I received unofficial information that my applications for three (EU) projects would not even be considered until this situation with BIRN was resolved. Additionally, in 2023 I applied for the position of security officer for the OSCE/ODIHR election observation mission in Montenegro. After interviews and submission of documents, during the second interview I was informed that due to the appearance of my name on certain websites, among which BIRN was implied, they could not accept my application, even though I had made it to the final shortlist of two candidates - he said. He also experienced unpleasant situations at certain public gatherings, when individuals approached him with comments that he was an extremist. He explained that the consequences of publishing his name on a list of extremists also affected his family. He was categorical in stating that the withdrawal of the map from the BIRN website clearly showed that the authors did not have a rational methodological approach when producing it for Montenegro. <h2>SHAMELESS DEFENSE</h2> In addition to Mrvaljević, Jovanović and Tomović also declared civic activists Tatjana Knežević Perišić, Tijana Lopičić, Maja Miličković, Aleksandar Saša Zeković, Predrag Peđa Vušurović, Draško Didi Martinović, as well as journalists Tanja Pavićević and Kaćuša Krsmanović, to be extremists. BIRN presented the scandalous map at a conference in Sarajevo in November 2022, and fierce reactions to the section on Montenegro, specifically the part concerning civic activists and two journalists, followed already during the panel itself. In the days and months that followed, condemnations by intellectuals, civic activists, and professional journalists from Montenegro and the region ensued, as well as reactions from Western diplomatic missions. Jovanović and Tomović, on the other hand, continued with shameless defamation, claiming that the map had been produced in accordance with methodological principles and research mechanisms. At preparatory hearings before the Podgorica court, they presented the dangerous and unscrupulous targeting of nine individuals as a value judgment, in an attempt to evade responsibility. They even resorted to misleading the court by claiming that the targeted individuals had never submitted rebuttals to BIRN, which is not true. Within the framework of the map, BIRN published two reports - the first on November 16, 2022, and a revised version two weeks later, on November 30. In Mrvaljević’s lawsuit, among other things, it is stated that Jovanović entered into an author’s contract with the Balkan Investigative Reporting Network Association (BIRN), headquartered in Sarajevo, which was at the time represented by Director Marija Ristić, to perform research work within the project „Mapping Far-Right and Extremist Groups in the Balkans“, in the section relating to Montenegro. The successful completion of the work in accordance with the contract is determined and confirmed by the direct manager of the supervisory body after reviewing the material submitted by the contractor, namely the second defendant – Tomović, who was the head of Balkan Insight Montenegro. At the presentation of the map, BIRN BiH Director Denis Džidić stated, as reported by the Hajat Portal, that the right-wing organizations from the map and their connections with politicians represent „the greatest threat in Europe and the world“. He also said that „these groups represent serious security threats linked to the war in the former Yugoslavia, and thus war criminals convicted by the Hague Tribunal are glorified… It is important to focus on legal and strategic issues, and it is important to see in the action plan what activities the authorities and police agencies will undertake in mapping such groups“.

Jelena Jovanović refused to submit the contract

Svako odlaganje donošenje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javnošću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rješenjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentariše donošenje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kršenje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je šta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina donošenja zakona ili njihov kvalitet i poštovanje procedure.
- Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogrešnoj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti - istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine današnje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
- Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rješenja ne budu samo “gola statistika za evropski štrik” nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rješenja odnose - dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna greška zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina donošenja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
- Svako odlaganje u procesu donošenja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem “mrtvo slovo na papiru” - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom - kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim društvima, koji je, kako je rekao, prošao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim društvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
- Šta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rješenja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti - upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za loša i nedovoljno iskomuncirana zakonska rješenja, posebno ne za ona koja nijesu prošla proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
- Kao što su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na šta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti narušavanja pravnog poretka zakonskim rješanjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
- Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvršna i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu još je Ciceron upozorio rimski Senat da “Kada je zakona previše, pravda se gubi u njihovoj gomili” - naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentariše to što su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
- Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rješenja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javnošću - kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem “novih zakona” u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rješenja namijenjena.
- Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od “sukobljenih strana” koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rješenja i poštovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo “postojanje”, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje zašto Crna Gora još nema zakon o Skupštini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu donošenja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skupštine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, regulišu uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
- Što se same Skupštine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika - naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skupštini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skupštine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skupštini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju “25 zakona za 90 minuta”, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
- Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurnošću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, što umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma - naveo je Radulović.

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Poslanik Evropskog saveza i predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju, finansije i budžet Boris Mugoša istakao je da je, bez obzira na najnovije akrobacije Vlade sa zakonima koji se odnose na koncesiju i njenu želju nakon ostavke ministake Maje Vukićević da što prije da Aerodrome na koncesiju, suština da se mora odrediti vrijednost kompanije.
- Jer ako je njegova vrijednost preko 150 miliona (a velika vjerovatnoća je da jeste) odluka o koncesiji se donosi u Parlamentu (Zakon o državnoj imovini). Sve ostalo bi bilo veoma upitno sa aspekta zakonitosti - navodi Mugoša.
Mugoša ističe da je zbog važnosti teme kao što je koncesioni model za Aerodrome predložio inicijativu na navedenom skupštinskom odboru, koja je prihvaćena, da se održi sjednica skupštinskog odbora sa predstavnicima Vlade i Aerodroma na kojoj bi se razmotrile aktivnosti koje se odnose na problematiku davanja koncesije.
On ističe da je aktuelni tenderski postupak diskreditovan iz mnogo razloga jer traje preko šest godina i prate ga mnoge kontroverze, zbog čega ga treba prekinuti, ukazujući da koncesioni akt ima ekonomske i pravne manjkavosti.&nbsp;
- Stav Evropskog saveza je jasan i dosljedan. Mi smo protiv davanja oba aerodroma pod koncesiju na 30 godina. Smatramo da treba ozbiljno razmotriti i druge modele valorizacije (davanje jednog od dva aerodroma pod koncesiju, dokapitalizaciju od strane stranog investitora, strani menadžment i dr). Aerodromima je svakako neophodno unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi - zaključuje Mugoša.

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

Društvo

Tigar „udario“ na Sjenke

Radulović: Radije bih svaki dan gledao vatromet u čast nečije ostavke, nego one koji slave ubistva

Hronika

Radović Šćepanoviću: Sve ste pomiješali, dok vi budete tumačili pravo - opasno će biti

Društvenim mrežama kruži novi snimak na kojem je navodno Medenica: „Šćepanoviću, obećavam da ću da se predam ako podneseš ostavku ili te smijene“

Šćekić u Vladi za godinu zaradio 31.000 eura

Dozvolio kontrolu računa

Tagovi

Vučić sanja robote u vojsci

Jelena Jovanović refused to submit the contract

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Mugoša: Prije odluke o koncesiji neophodno uraditi procjenu vrijednosti Aerodroma

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO