Savjet: O dijaspori se ne može odlučivati bez njenog učešća

Savjet za saradnju sa dijasporom – iseljenicima pozvao je Vladu Crne Gore i nadležne institucije da obezbijede stvarno uključivanje predstavnika dijaspore u rasprave i donošenje odluka koje se odnose na njihova prava i interese, poručujući da neće pristati da budu samo formalnost dok se o dijaspori odlučuje bez nje.

Povod za reagovanje je, kako ističu, jučerašnja sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine, na kojoj se raspravljalo o izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, a na kojoj, kako navode iz Savjeta, nijesu učestvovali njihovi predstavnici, iako se razgovaralo o pitanjima koja neposredno utiču na prava i interese dijaspore.

- Posebno zabrinjava to što su na sjednici učestvovali i predstavnici koji nijesu članovi Odbora, dok predstavnicima Savjeta nije omogućeno da iznesu svoje stavove - poručuju iz Savjeta. Dodatno ukazuju na to da je predsjednik Odbora istovremeno i član Savjeta.

Iz Savjeta podsjećaju da su od njegovog konstituisanja u maju ove godine više puta upućivali obraćanja državnim institucijama i pokretali inicijative, iskazujući spremnost za saradnju, ali da nijesu naišli na stvarnu volju da se njihov glas čuje.

- Jučerašnji događaj nije izolovan slučaj, već nastavak odnosa u kojem se predstavnici dijaspore zaobilaze upravo onda kada bi njihovo učešće trebalo da bude najvažnije - navode iz Savjeta.

Podsjećaju da je Vlada osnovala Savjet upravo radi uključivanja dijaspore u kreiranje i sprovođenje politika koje se na nju odnose. Ta uloga, kako ističu, definisana je Zakonom o saradnji Crne Gore sa dijasporom – iseljenicima i Strategijom saradnje sa dijasporom – iseljenicima za period 2026–2030, koja predviđa aktivno učešće Savjeta u utvrđivanju prioriteta, davanju mišljenja i praćenju sprovođenja javnih politika.

Od ukupno 69 članova Savjeta, njih 37 dolazi iz dijaspore, uključujući 32 izabrana predstavnika i pet istaknutih ličnosti. Članovi Savjeta svoj angažman obavljaju volonterski, ulažući vrijeme, znanje i sopstvena sredstva, bez finansijske nadoknade.

- Među nama su brojni stručnjaci i profesionalci koji svojim radom i iskustvom stečenim u drugim državama mogu dati značajan doprinos razmatranju pitanja od interesa za Crnu Goru i njenu dijasporu. Upravo taj potencijal država bi trebalo da prepozna i iskoristi. Čemu onda Savjet ako nas niko ništa ne pita? Čemu zakoni i strategije ako ostaju mrtvo slovo na papiru? - pitaju iz Savjeta.

Upozoravaju da se, umjesto stvarnog uključivanja dijaspore, sve više stiče utisak da prednost imaju politički i partijski interesi, lična promocija i protokolarne aktivnosti.

- Dijaspora Crne Gore nije ničije partijsko vlasništvo, niti sredstvo za ostvarivanje bilo čijih ličnih ambicija - poručuju oni.

Ističu da ne traže privilegije, funkcije niti pravo da odlučuju umjesto državnih institucija, već mogućnost da svojim znanjem, iskustvom i neposrednim poznavanjem potreba dijaspore doprinesu odlukama koje se tiču ljudi širom svijeta.

- Ne pristajemo da budemo samo još jedna formalno ispunjena obaveza državnih institucija, niti da se osnivanje Savjeta predstavlja kao dokaz uključenosti dijaspore, dok se u stvarnosti njen glas zanemaruje, a odluke koje je se neposredno tiču donose bez njenog učešća - navode iz Savjeta.

Zato su pozvali Vladu, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, i sve nadležne institucije da pokažu stvarnu, a ne samo deklarativnu spremnost za saradnju.

Zahtijevaju da se predstavnici Savjeta blagovremeno obavještavaju o sjednicama, raspravama i drugim aktivnostima državnih institucija koje se odnose na dijasporu i njena prava, kao i da im se omogući učešće putem video-linka kada fizičko prisustvo nije moguće.

- Ako postoji Savjet koji je država sama osnovala, onda mora postojati i ozbiljna namjera da se njegova uloga poštuje - poručuju.

Ukoliko njihov glas ne bude saslušan pred institucijama Crne Gore, a prije svega pred Vladom koja je Savjet osnovala, najavljuju da će se obratiti relevantnim evropskim institucijama i međunarodnim adresama. O svom položaju i zabrinutosti, kako navode, ovim putem obavještavaju i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori.

- Ne želimo da pitanja odnosa države prema sopstvenoj dijaspori otvaramo izvan Crne Gore, ali nećemo ni prihvatiti da naše inicijative, znanje i legitimna očekivanja ostanu trajno ignorisani. Naš cilj nije sukob sa institucijama, već njihovo odgovorno postupanje i poštovanje uloge koju su nam same povjerile - ističu iz Savjeta.

Dodaju da će, u suprotnom, s pravom preispitati smisao daljeg učešća u tijelu čije se postojanje koristi za ispunjavanje forme, dok se njegova suštinska uloga zanemaruje.

- Nećemo svojim imenima davati legitimitet postupcima koji zanemaruju interese ljudi koje predstavljamo. Dijaspora ne traži ništa više od onoga što joj pripada: poštovanje, ravnopravan dijalog i mogućnost da se njen glas čuje kada se odlučuje o njenoj budućnosti. O dijaspori se ne može ozbiljno odlučivati bez dijaspore! - zaključuje se u saopštenju Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima.