Spajić: Imamo 300 ljekara više nego 2018. godine, imamo interesovanje iz regiona

Mi smo uspjeli da u usporedbi sa 2018. godinom imamo 300 ljekara više u sistemu nego tada. Lakše je pronaći ljekare - izjavio je premijer Milojko Spajić odgovarajući na pitanje predsjednika i poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića o tome kako ocjenjuje stanje u zdravstvenom sistemu.

Dodao je da i dalje imamo veliki nedostatak ljekara i probleme sa kadrom, ali tvrdi da imamo i interesovanje ljekara iz regiona koji žele da rade u Crnoj Gori.

- I interesuju se kako da nađu način da mogu da rade kod nas u domovima zdravlja, Kliničkom centru, bolnicama... Dobili ste odgovore od ministra finansija (Novice Vukovića) da nikada nije postojao centralizovani sistem, on se radi... Oće li sve preko noći biti bolje? Niko nije rekao da će biti. Nije jednostavno promijeniti tok koji je išao 30 godina u krivom pravcu, ali uz velike napore koje dajemo - ubijeđeni smo da ćemo za par godina imati održivi sistem i koji će biti na evropskom nivou - naveo je Spajić.

Rekao je da je njegova majka kao ljekar specijalista i pedijatar 2020. godine penzionisana sa platom od 612 eura.

- Znači 35 godina staža, ljekar specijalista pedijatar u bolnici u Pljevljima je 612 eura imala platu kada je otišla u penziju. Tada je premijer Duško Marković imao platu oko 2.200 - 2.300 eura. Sada je moja plata oko 2.000 eura, a plata ljekara speijcaliste je takođe oko 2.000 eura. I toliko o uslovima koji su bili za vrijeme DPS-a, a koji su sad. Upravo zbog ovakvog našeg odnosa prema ljekarima i tom pozivu - naveo je Spajić.

„Crna Gora je svetionik u regionu i šire“

Crna Gora je trenutno svetionik, i u regionu i šire, za zemlje koje žele da pristupe Evropskoj uniji (EU) i da prate naš put teških reformi - poručio je predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić tokom premijerskog sata u Skupštini Crne Gore.

On je to rekao odgovarajući na pitanje poslanika Vasilija Čarapića iz Pokreta Evropa sad (PES) koju političku poruku šalje Brisel time što je Crnu Goru uvrstio u budžetske projekcije i predvidio 3.2 milijarde eura kroz svoj finansijski okvir.

- Očekujemo da do kraja godine zaokružimo proces pregovora. Trajao je predugo, još od 2012. imamo pregovore koji su bili usporeni do 2023. godine - kada kreće veliko ubraznje. Od tada smo zatovrili čak 13 pogavlja, a do kraja godine ćemo zatvoriti, nadam se, i ostatak poglavlja. Pokazuje se skala po kojoj se mjerimo i gdje je rezultat očigledan - naveo je Spajić.

3.2 milijarde eura su, ističe on, konkretna cifra. 

- Ja nikad, iskreno, nijesam zadovoljan - ali to je cifra mnogo već nego što je Crna Gora po planovima Evropske komisije trebalo da dobije. Dobili smo alokaciju mnogo jače nego druge bivše članice, ovo je jedan jako konkurentan paket. Naravno, nastavićemo da se borimo i za više - naveo je on.

Ova cifra je, podvlači Spajić, velika pobjeda za našu zemlju.

- U najoptimističnijim predviđanjima govorilo se o 2.5 ili 2.6 milijardi u MFF programu sedmogodišnjem, sada se ide na 3.2 milijarde - dodao je on.

Crna Gora, kako je rekao, je jedina pomenuta od zemlja kandidata da je izvjesna članica od 2028. godine.

- Mislim da ovo breme za sada jako dobro nosimo i da bi trebalo da ubrzamo proces - rekao je on.

„Dogovor opozicije i vlasti je velika demokratska stvar i zrelost“

Spajić je pozdravio jučerašnji dogovor opozicije i vlasti.

- To je jedna velika demokratska stvar i zrelost koja je uvijek dobrodošla u svim evropskim demokratskim društvima. Niko nam u Briselu neće aplaudirati jer je to minimum minimuma. U Briselu se traže rezultati, nema brzih puteva, svako mora da završi sve što mu je dato kao reforme koje su dobre za ta društva. Nažalost, u prethodnim periodima nije bilo te svijesti, da se reforme rade za Crnu Goru. Sada imamo podšrku i opozicije koja je stala iza evropskog puta i želio bih da pozdravim takav potez - naveo je on.

Trebalo bi, kako je podvukao, da idemo zajednički u ovu priču.

- I uspjeh defitnivino neće izosati - dodao je Spajić.

Ostala pitanja

Lider i poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitaće premijera kako komentariše "stav savjetnika ministra vanjskih poslova Ranka Krivokapića da je Srbija "bolesnik na Dunavu"".

Poslanika Evropskog saveza (ES) Nikolu Zirojevića zanima da li su u evidencijama granične policije, u periodu lokalnih izbora u Nikšiću, u toku predizborne kampanje (2021. i 2025. godine), evidentirani ulasci na crnogorsku teritoriju lica koja su bili putnici na čarter letu iz Beograda za Tivat, a kojima je tom prilikom zabranjen ulazak u Crnu Goru?

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović tražiće od Spajića da objasni šta ulazak u Evropsku uniju znači za običnog čovjeka.

- Svjedoci smo da se u javnosti proces pristupanja Evropskoj uniji uglavnom predstavija kroz tehničke termine, pregovaračka poglavija procente usklađenosti pravnih akata. Građanima Crne Gore su, međutim, potrebne opipijive i jasne informacije o tome kako će članstvo promijeniti njihov svakodnevni život. Možete li građanima Crne Gore jasno i konkretno predočiti šta tačno donosi ulazak u EU svakodnevnom životu običnog čovjeka - kako strateški na nivou države i milionskih fondova, tako i svakodnevnom životu običnog čovjeka - navedeno je u njenom pitanju.

Takođe, Kaluđerović zanima šta punopravno članstvo konkretno znači za crnogorske poljoprivrednike, mlade ljude, preduzetnike i penzionere, a koje sve praktične olakšice, prava i prednosti donosi svakom građaninu koji putuje, trguje, radi ili se liječi u unutrašnjim granicama Evropske unije?

Slično pitanje predsjedniku Vlade postaviće i poslanik Bošnjačke stranke (BSCG) Amer Smailović.

- Crna Gora je obnovila svoju nezavisnost, postala članica NATO-a i danas je nadomak članstva u Evropskoj uniji. Do ulaska u EU moramo dodatno unaprijediti životne uslove u manje razvijenim sredinama, naročito na sjeveru države. Šta građani mogu očekivati do ulaska u EU? Koji će biti naši razvojni ciljevi koji će donijeti koristi svim građanima, podjednako na sjeveru i jugu, pripadnicima svih naroda i našoj dijaspori - navedeno je u pitanju Smailovića.

Lider i poslanik GP URA Dritan Abazović imaće kratko pitanje za Spajića.

- Gospodine Spajiću, kako je proteklo otvaranje Svetog Stefana - stoji u poslaničkom pitanju.

Šef Kluba poslanika Demokratska unija Albanaca (DUA)-Hrvatska građanska inicijativa (HGI) Adrijan Vuksanović pitaće hoće li Vlada inicirati usvajanje lex specialisa za Bokeljsku mornaricu Kotor.

- Podsjećam Vas da se radi o memorijalnoj instituciji, koja je najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu i koja baštini tradiciju dugu 1.217 godina. Usvajanjem posebnog zakona o Bokeljskoj momarici Kotor adekvatno bi se uredio njen status i država bi pravedno tretirala njen doprinos u našoj kulturi i duhovnosti - konstatovao je Vuksanović.

Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje kako teče realizacija međudržavnog projekta izgradnje mosta na Bojani.

- Crna Gora i Republika Albanija su međudržavnim sporazumom ugovorile izgradnju mosta na Bojani. Sporazumom su specificirani koraci o realizaciji projekta. Projekat je gotov. Druga strana je delegirala osobe i institucije koji će pratiti realizaciju, i opredijeliti budžet. Ovaj projekat je "low hanging fruit" u pravom smislu te riječi - naveo je Čapuni.

Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića zanima da li su radnici živjeli bolje prije 30. avgusta 2020. godine.

Sjednica Skupštine Crne Gore, na čijem dnevnom redu je premijerski sat, počela je gotovo sa sat i po vremena kašnjenja.