<article>Normalno je da ministarka prosvjete, nauke i inovacija i članica Predsjedništva PES-a Anđela Jakšić Stojanović negira postojanje bilo kakve komunikacije sa doktorom Jevtom Erakovićem i Demokratskom partijom socijalista, iz razloga što je ista za svoje koalicione partnere birala četničkog vojvodu Andriju Mandića i njegovog pulena Marka Kovačevića, kazala je portparolka i poslanica DPS-a Sonja Popović.Ispostavilo se tačnim ono na šta su, kako kaže, upozoravali, a to je da je glas za PES u Nikšiću bio glas za DF.- Uslijed čega je Kovačević, koji je prijetio da će s neistomišljenicima kao s Turcima i koji je promoter četničke ideologije, nastavio da sjedi u fotelji prvog čovjeka grada pod Trebjesom - istakla je Popović u saopštenju za javnost.U DPS-u, kako kaže, razujumi da Jakšić Stojanović očigledno mora da dokazuje svoju i lojalnost PES-a Andriji Mandiću.- Jer bez njegovih devet poslanika Vlada više nema većinu, ali neka to uradi mimo Demokratske partije socijalista. Uostalom, ne bismo im se miješali u ovo, prije svega, iskreno i fer partnerstvo zasnovano na zajedničkim vrijednostima i očigledno istim ciljevima. Samo drugačijim putevima, što bi rekao njen koalicioni partner - poručila je Popović.</article>

Normalno je da ministarka prosvjete, nauke i inovacija i članica Predsjedništva PES-a Anđela Jakšić Stojanović negira postojanje bilo kakve komunikacije sa doktorom Jevtom Erakovićem i Demokratskom partijom socijalista, iz razloga što je ista za svoje koalicione partnere birala četničkog vojvodu Andriju Mandića i njegovog pulena Marka Kovačevića, kazala je portparolka i poslanica DPS-a Sonja Popović.
Ispostavilo se tačnim ono na šta su, kako kaže, upozoravali, a to je da je glas za PES u Nikšiću bio glas za DF.
- Uslijed čega je Kovačević, koji je prijetio da će s neistomišljenicima kao s Turcima i koji je promoter četničke ideologije, nastavio da sjedi u fotelji prvog čovjeka grada pod Trebjesom - istakla je Popović u saopštenju za javnost.
U DPS-u, kako kaže, razujumi da Jakšić Stojanović očigledno mora da dokazuje svoju i lojalnost PES-a Andriji Mandiću.
- Jer bez njegovih devet poslanika Vlada više nema većinu, ali neka to uradi mimo Demokratske partije socijalista. Uostalom, ne bismo im se miješali u ovo, prije svega, iskreno i fer partnerstvo zasnovano na zajedničkim vrijednostima i očigledno istim ciljevima. Samo drugačijim putevima, što bi rekao njen koalicioni partner - poručila je Popović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sonja Popović

Anđela Jakšić Stojanović

Andrija Mandić

Politika

Popović: Za Jakšić Stojanović su koalicioni partneri po mjeri Andrija Mandić i Marko Kovačević

Nijedan pojedinačni test ne može biti mjerilo devetogodišnjeg rada učenika, pa tako ni eksterna provjera znanja, već se uspjeh vrednuje na osnovu rezultata postignutih tokom svih devet godina osnovnog obrazovanja, uz eksterni ispit koji obuhvata gradivo predviđeno nastavnim planom i programom, kazala je gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji S, kazala direktorica OŠ „Radojica Perović“ Dijana Kuzmanović-Laković.
Nova Vladina uredba uvodi dodatni uslov za dobijanje diplome „Luča“ – odličan uspjeh na eksternoj provjeri znanja, sa ciljem jačanja i zaštite izvrsnosti u obrazovanju.
Prema riječima Kuzmanović-Laković, krajnje je vrijeme da se sistem dodjele ove diplome promijeni, jer su primjeri iz prethodnih godina pokazali da su izmjene neophodne.
- Mislim da će uredba uvesti niz drugih koraka koji će dovesti do promjena u obrazovnom sistemu, nadamo se do unapređenja kvaliteta nastave, ocjenjivanja i uopšte obrazovno-vaspitnog procesa - kazala je Kuzmanović-Laković.
Ona podsjeća da je prethodnih godina broj dobitnika diplome „Luča“ bio toliko veliki da je, kako kaže, njena vrijednost dovedena u pitanje, te da dio odgovornosti za takvo stanje snose i odrasli.
- Djeca se samo prilagođavaju nekim našim mjerilima, uputama i slično, onda su i oni za nama trčali za Lučom. Stvorio se ambijent da nekako svi odlični učenici većinski treba da dobiju Luču, a Luča zapravo ne treba da bude masovna diploma, treba da bude neki pokazatelj izvrsnosti, za onu djecu koja se u svim predmetima izdvajaju - istakla je ona.
Kuzmanović-Laković smatra da zadaci na eksternoj provjeri znanja ne obuhvataju dodatno ili posebno gradivo, već ono koje učenici treba da usvoje tokom redovne nastave.
- Pitanja i zadaci na eksternoj provjeri znanju ne obuhvataju neko posebno, dodano gradivo, odvojeno od nastave, već je to gradivo koje učenik treba da ponese iz osnovne škole nakon devet godina školovanja - rekla je ona.
Govoreći o pritisku koji ispiti mogu izazvati kod učenika, naglasila je ulogu roditelja i nastavnika u smanjenju stresa.
- Svi ispiti su stresni i tu veliku ulogu treba da odigramo mi, roditelji i nastavnici, da im kažemo da to nije sudbonosni ispit, da je to jedan od ispita gdje oni treba da budu skoncentrisani, opušteni i da pokažu sve što znaju. Mi sad govorimo o učenicima koji svih devet godina imaju odličan uspjeh i koji pretenduju da bude Luče, a zapravo to je testiranje, eksterna polumatura, jedan ispit za sve učenike tako da su jednako svi pod nekim pritiskom - zaključila je Kuzmanović-Laković.

Kuzmanović-Laković: Izmjenama pravila za dodjelu „Luče“ jačamo izvrsnost u obrazovanju

Uređene, transparentne i odgovorno vođene javne finansije predstavljaju osnov su stabilne ekonomije, boljeg života građana i snažnijeg povjerenja u institucije, poručio je ministar finansija Novica Vuković otvarajući sastanak Radne grupe za praćenje realizacije Programa reforme upravljanja javnim finansijama (PMF) za period 2022–2026. godine.
Vuković je naglasio da se upravljanje javnim finansijama direktno tiče svakodnevnog života građana, od kvaliteta javnih usluga do sigurnosti i dugoročne održivosti državnog budžeta.
- Svaki euro iz budžeta mora biti planski uložen, odgovorno potrošen i u službi javnog interesa. To je suština reforme upravljanja javnim finansijama i jasna poruka ove Vlade - poručio je on.
Govoreći o širem značaju reformi, Vuković je istakao da napredak u oblasti javnih finansija ima ključnu ulogu u procesu evropskih integracija i ukupnom kredibilitetu države.
- Način na koji upravljamo javnim novcem govori o snazi naših institucija. Upravo zato reforme javnih finansija direktno utiču na brzinu našeg evropskog puta i na povjerenje koje kao država gradimo sa međunarodnim partnerima - naglasio je Vuković.
Ministar je podsjetio da su u prethodnom periodu ostvareni konkretni i vidljivi rezultati, kroz unapređenje zakonodavnog okvira, jačanje institucionalnih kapaciteta i uvođenje savremenijih standarda upravljanja javnim sredstvima.
On je takođe najavio da će naredni period biti obilježen intenzivnim radom na završnici aktuelnog Programa reforme upravljanja javnim finansijama, ali i pripremom novog Programa za period 2027–2031. godine.
- Dosadašnji rezultati potvrđuju da se reformski procesi odvijaju u dobrom pravcu. Ključno je da zadržimo fokus, ubrzamo sprovođenje mjera i obezbijedimo kontinuitet u radu, kako bi reforme dale trajne i opipljive rezultate - poručio je Vuković.
On je zahvalio članovima Radne grupe na dosadašnjem angažmanu i istakavši da očekuje da se efekti reformi jasno osjete kako u institucijama, tako i u svakodnevnom životu građana.
- Naša ambicija je jasna, moderan, odgovoran i potpuno transparentan sistem javnih finansija, usklađen sa evropskim standardima i u funkciji ekonomskog rasta. Ministarstvo finansija će biti stub ovog procesa - zaključio je Vuković.
U nastavku sastanka, koordinatori radnih timova predstavili su dosadašnje aktivnosti na sprovođenju PMF programa, ukazujući na ostvareni napredak, ključne izazove i naredne korake. Posebna pažnja posvećena je unapređenju budžetskog planiranja, jačanju institucionalnih kapaciteta i daljem usklađivanju sa evropskim standardima.

Vuković: Svaki euro iz budžeta mora biti planski uložen, odgovorno potrošen i u službi javnog interesa

Ministarstvo finansija je prije par dana objavilo preliminarne rezultate izvršenja budžeta Crne Gore za 2025 godinu. Po tim rezultatima konstatuje se “da su javne finansije Crne Gore stabilne , da država ubira više prihoda nego uprethodnim godinama, da se novac poreskih obveznika troši odgovorno uz istovremeno jačanje standarda građana". Takođe je, između ostalog, saopšteno “da je budžetski deficit na kraju 2025. godine, prema preliminarnim podacima, iznosio 3,96% preliminarnog BDP-a, što je u okviru dozvoljenih i planiranih granica". Stvarnost je drugačija od rezultata koje je objavilo MF.
Standardgrađana Crne Gore je urušen, plate su u protekloj godini porasle jedva 1%, penzioneri jedva sastavljaju kraj sa krajem i očekuje ih novo usklađivanje penzija od 0.38%, stopa rizika od siromaštva kreće se oko 20,1%. To znači da svaki peti građanin Crne Gore živi u domaćinstvu čiji su prihodi ispod praga rizika od siromaštva, inflacija iznosi oko 4 % na godišnjem nivou...
Deficit od 4% preliminarnog BDP-a , ukazuje na to da Crna Gora troši značajno više novca nego što prihoduje kroz poreze, doprinose, akcize, carine, donacije i sl.
Dakle, država ima minus koji mora nadoknaditi. Ođe se postavlja pitanje kako riješiti problem deficita? Jedan od modelaje uzimanje kredita kod finansijskih institucija ili emitovanje državnih obveznica. Ovaj model je već korišćen u prethodnoj godini.
Drugi model je korišćenje depozita tj. trošenje rezervi koje su preostale iz prethodnog perioda. Ovaj model se nije koristio u prethodnoj godini, jer su rezerve potrošene za druge namjene i nijesu bile izdašne za pokrivanje deficita.
U ekonomskoj teoriji i pravilima EU ( mastriški kriterijumi) granica "zdravog " deficita je maksimalno 3 %BDP-a. Deficit iznad ove granice, u EU se smatra dugoročno neodrživim za ekonomiju koja nema sopstvenu valutu i potencijalni je rizik koji direktno utiče na rast javnog duga. Izvor ovakvog deficita u Crnoj Gori je prije svega u rastu potrošnje u javnom sektoru gdje se novac trošio na plate zaposlenih, kojih je za 20.000 više u odnosu na 2020. godinu. To su često izmišljena, neproduktivna radna mjesta u državnoj administraciji. Ovakvo trošenje novca, bez rasta produktivnosti, neminovno vodi ka riziku od novog zaduživanja za potrošnju ili povećanju poreza i drugih nameta ( povećanju akciza na duvan koje je uslijedilo krajem prošle godine).
Takođe, ekonomija Crne Gore se suočava sa izazovom visokih troškova otplate “starih dugova". Deficit znači da država, pored vraćanje "starih rata" , mora pozajmiti dodatni novac za tekuće funkcionisanje sistema.
Podsjećanja radi, Crna Gora je imala veoma turbulentne periode kada je u pitanju budžetski deficit. U periodu korone deficit je iznosio preko 10% BDP-a. U periodu 2021- 2023. deficit se kretao od suficita (u pojedinim mjesecima), do 3 % na godišnjem nivou zahvaljujući prije svega ličnoj potrošnji velikog broja stranaca koji su živjeliu Crnoj Gori i inflaciji koja je vještački podigla prihode od PDV.
Sadašnji deficit ukazuje na trend da su rashodi porasli brže nego sto ekonomija raste i ima sve karakteristike "potrošačkog" deficita.
Deficit BDP-a je "gorivo" koje podstiče rast javnog duga. Kako ekonomski rast u Crnoj Gori iznosi oko 3% i manji je od deficita(4%), uz kamatena kredite po kojima se država zadužuje, koje imaju trend rasta (5,2%), javni dug je u visokom riziku od porasta. Ako deficit u budućnosti ostane na sadašnjem nivou ili poraste, država će morati da izdvaja sve više novca samo za kamate.
Vlada Crne Gore mora, najhitnije, da pokrene rast privrede i smanji troškove administracije ili da uvede nepopularne mjere povećanje poreza kako bi deficit i javni dug svela u okviru mastriških kriterijuma.
Pitanja stabilnosti javnih finansija u Crnoj Gori usko su povezana sa deficitomi inflacijom. Crna Gora uvozi većinu proizvoda ( pokrivenost uvoza izvozom je samo 12,8%) i na taj način smo zavisni od cijena na svjetskom tržištu. Deficit, takođe, direktno utiče na cijenu kredita po kojim se zadužujemo jer država sa deficitom od 4% smatra se rizičnim klijentom na finansijskom tržištu. Takva situacija neminovno podiže kamatnu stopu po kojoj se zadužujemo. Visoke kamate za državu se obično prelivaju na visoke kamate za građane i privredu kod komercijalnih banaka.
Da bi država Crna Gora postala punopravna članica EU mora se prdržavati kriterijuma iz Mastrihta koji propisuju da deficit BDP-amaksimalno iznosi 3%, javni dug do 60%, stopu inflacije koja iznosi maksimalno 1,5%. Zvanični Brisel kroz poglavlje 17 (ekonomska i monetarna unija) insistira da Crna Gora do momenta pristupanja EU dovede svoje javne finansije u stroge kriterijume Mastrihta. Crna Gora u svom Ustavu i zakonima ima jasno definisanu fiskalnu politiku i pravila koja korenspondiraju sa citiranim kriterijumima iz Mastrihta gdje Vlada Crne Gore i Ministarstvo finansija treba pod hitno da postupe u skladu sa Ustavom i Zakonom o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ( član 20i 21) i utvrde predlog mjera fiskalne politike radi obezbjeđenja sanacije deficita i na taj način pokaže jasnu namjeru uvažavanja preporuka EUi poštovanja zakona Crne Gore.

Dozvoljena granica

Odluka Demokratske narodne partije da prekine podršku Vladi i u podgoričkom parlamentu pređe u opoziciono djelovanje djeluje kao snažna politička poruka, ali u Glavnom gradu ona odmah proizvodi institucionalnu krizu. Izlazak DNP-a iz podgoričke većine momentalno je ogolio koliko je vlast tanka i učinio svaki kvorum neizvjesnim. Ako Pokret Evropa sad i partneri ne pronađu novu računicu, presudni glasovi za smjenu ili opstanak gradonačelnika Saše Mujovića lako mogu doći upravo iz Demokratske partije socijalista, bilo kroz podršku rušenju, bilo kroz prećutnu pomoć da se vlast održi, <a href="https://www.standard.co.me/politika/podgorica-nakon-izlaska-dnp-a-da-li-je-sudbina-mujovica-u-rukama-dps-a">piše portal Standard</a>.
Milan Knežević je 30. januara 2026. saopštio da DNP otkazuje podršku kabinetu Milojka Spajića, kao i da njihov odbornički klub otkazuje podršku gradonačelniku Saši Mujoviću, uz poruku da će DNP “od danas” nastupati kao opozicija i na državnom i na lokalnom nivou.
Na državnom nivou, to je prije politička detonacija nego matematički udar. Većina, prema računici koja se već provlači kroz javnost, opstaje i bez DNP-ovih glasova. U Podgorici je obrnuto. Ovdje je sve matematika, a poruke su instrument pritiska u pregovorima. Vlast je u 2026. ušla sa istanjenom rezervom, većina formirana krajem decembra 2024. oslanjala se na tijesan zbir glasova, a dodatno ju je uzdrmao izlazak Slobodne Crne Gore 13. januara 2026, uz najave da će se otvoriti pitanje smjene gradonačelnika i skraćenja mandata Skupštini. DNP-ov potez zato ne ruši vlast automatski, ali je čini zavisnom od dvije stvari koje u lokalnoj politici odlučuju sve, kvoruma i “spoljnih” glasova.
Iz takve situacije prirodno se otvaraju tri realne teze.
<h2>TEZA 1: SMJENA UZ POMOĆ DPS-A</h2>
Prva je najdirektnija. DNP pokreće inicijativu za smjenu, a DPS obezbjeđuje završni udar. Preduslov nije ideologija, nego činjenica da se u krizama najlakše formira negativna većina, većina koja može da se složi oko rušenja, iako nema zajedničku sliku o tome šta poslije. DNP-u je važno da pokaže da izlazak nije simboličan gest, već potez sa efektom, naročito u trenutku kada se u javnosti otvara priča o “funkcijama po dubini” i realnoj cijeni političkog razlaza. Što je kriza vidljivija, to je DNP-u lakše da svaku kadrovsku smjenu predstavi kao političku odmazdu, a ne kao rekonstrukciju sistema. DPS, s druge strane, u nestabilnosti gradske uprave vidi prostor da potvrdi narativ da “anti-DPS” većine ne umiju da upravljaju, pa je za njih često racionalnije da krizu gura do kraja nego da je amortizuje. Međutim, ova putanja nosi i rizik. Ako se DNP i DPS nađu na istoj strani u glasanju, dio javnosti će to čitati kao taktički savez. DNP-u to udara u identitet građen na oštrom antagonizmu prema DPS-u, dok DPS preuzima rizik da bude označen kao generator blokade ako nakon rušenja ne postoji jasno rješenje.
<h2>TEZA 2: UVOĐENJE DPS-A DA SE SAČUVA VLAST</h2>
Druga teza je na papiru najstabilnija, ali politički najskuplja. PES uvodi DPS u vlast, ili makar pravi aranžman koji čuva Mujovićevu poziciju. Matematički, kombinacija PES–Demokrate sa DPS-om donosi komotnu većinu. Politički, cijena je visoka, naročito za PES, pa je realnija “meka” varijanta. Prećutna podrška za kvorum i nekoliko ključnih tačaka, budžet, prioritetne projekte, minimum funkcionisanja, uz javno održavanje distance i ideju da se sistem “vozi” do redovnog izbornog ciklusa. Razlog zbog kojeg bi PES uopšte razmatrao ovakav manevar je jasan. Kriza u Podgorici im ruši najvidljiviji lokalni bastion i pretvara gradonačelnika u taoca svake naredne sjednice. Mujović je već vezan za visoko konfliktne teme, poput kolektora i spora koji se prelama kroz Botun i Zetu, i kada se na to nadoveže raspad većine, gradonačelnik se istovremeno brani na ulici, u medijima i u skupštinskoj sali. U takvom ambijentu, “kupovina vremena” postaje politička potreba. Za DPS je, međutim, formalni ulazak u vlast klopka jer podrazumijeva preuzimanje odgovornosti – budžeta, kadrovskih sporova i svih narednih konflikata. Zato bi DPS u tom modelu tražio jasan profit, kontrolu nad procesom, garancije oko ključnih projekata ili dogovor o terminu izbora. Bez toga, DPS-u je racionalnije da pusti da se većina sama troši.
<h2>TEZA 3: BLOKADA SJEDNICA I PUT KA PRINUDNOJ UPRAVI</h2>
Treća teza je najsporija, ali institucionalno najopasnija. Sjednice se ne zakazuju ili se sistematski obaraju, grad ulazi u blokadu, a scenario prinudne uprave postaje realan. Prinudna uprava nije prekidač koji se pali preko noći, ali je moćna kao prijetnja u pregovorima. Ako nema sjednica, nema odluka, bez odluka grad ulazi u administrativnu paralizu, a ako paraliza traje dovoljno dugo, država dobija osnov da interveniše. Zakon o lokalnoj samoupravi predviđa mogućnost raspuštanja skupštine ako duže od šest mjeseci ne održava sjednice, uz prethodno upozorenje i rok da se razlozi otklone, nakon čega se imenuju povjerenici do konstituisanja nove skupštine. Zato je bojkot sjednica taktički moćan jer udara na kvorum kao prvu tačku pucanja, ali je i rizičan. Onaj ko bojkotuje mora javno da objasni zašto grad stoji i kako blokada služi javnom interesu, a ne partijskom obračunu. Dodatni problem je paralelna borba kroz upravne structure. DNP je najavio politički izlazak, ali je ostavio otvoreno pitanje kadrova “po dubini”, što povećava šansu da se politička kriza prelije u smjene, suspenzije i institucionalno zatezanje koje čini dogovor još težim. U suštini, Podgorica je ušla u fazu u kojoj se vlast ne brani saopštenjima, nego prisustvom u sali. Ko kontroliše kvorum, kontroliše tempo krize. A ko kontroliše tempo, može drugu stranu da natjera na najskuplji izbor: ili prijevremene izbore, ili dogovor sa političkim protivnikom, ili višemjesečnu blokadu koja iscrpljuje grad i na kraju otvara vrata državnoj intervenciji

Podgorica nakon izlaska DNP-a: Da li je sudbina Mujovića u rukama DPS-a?

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

Društvo

Ministarka kulture prisustvovala Centralnoj Svetosavskoj akademiji u Muzičkom centru

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

Popović: Za Jakšić Stojanović su koalicioni partneri po mjeri Andrija Mandić i Marko Kovačević

Tagovi

Kuzmanović-Laković: Izmjenama pravila za dodjelu „Luče“ jačamo izvrsnost u obrazovanju

Vuković: Svaki euro iz budžeta mora biti planski uložen, odgovorno potrošen i u službi javnog interesa

Dozvoljena granica

Podgorica nakon izlaska DNP-a: Da li je sudbina Mujovića u rukama DPS-a?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO