<article>Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza
- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.
On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Petar Odžić

Budva

budžet

Politika

Odžić: Evropski savez nije glasao za budžet opštine Budva, ne želimo da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici

Odbornici Evropskog saveza, kao što smo ranije najavili, nijesu glasali ZA budžet Opštine Budva za 2026 godinu, kazao je Petar Odžić, predsjednik SO Budva i predstavnik Evropskog saveza
- Nijesmo željeli da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici, jer smo stava da naš grad ima puno nedostajućih infrastrukturnih i drugih projekata od suštinskog značaja za sve naše sugrađane- poručio je Odžić u objavi na mreži X.
On je istakao da u Evropskom savezu ostaju čvrsto pri stavu da je potrebno poštovati načelo sekularnosti, odnosno odvojenosti države i vjerskih zajednica i da taj princip treba da važi i kad su u pitanju lokalne samouprave.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fodzicpetar%2Fstatus%2F2006359396901642346%3Fs%3D46&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vjerovatno nije realno da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže EU istovremeno, ali moramo makar da poguramo jednu zemlju naprijed, a mislim da je Crna Gora definitivno predvodnik i zemlja koja bi pokazala ostalim državama Zapadnog Balkana da je to moguće ostvariti i da to nije samo deklarativan stav Evropske komisije da će jednog dana postati članica.
To je, u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/intervju-blanar-za-pobjedu-makar-jednu-zemlju-moramo-pogurati-u-eu-to-je-crna-gora">Pobjedu</a>, ocijenio slovački šef diplomatije Juraj Blanar, ističući kako je naklonjenost većine crnogorskih političara članstvu u EU jedan od znakova da Crna Gora može stići do cilja. - Ono što takođe vidim jeste da su političari koji vode državu, predsjednik, premijer i oni koji su zaduženi za proces integracija, veoma motivisani da ostvare taj cilj – rekao je Blanar.
Prvi put boravite u službenoj posjeti Crnoj Gori. Kako vidite trenutne odnose između naše dvije države?
Blanar: Prije svega, želio bih da čestitam Crnoj Gori 20 godina od obnove nezavisnosti. Mi smo nezavisna država od 1993. godine, dakle tek 33 godine. I imamo iskustvo kako je to biti samostalna i suverena država i mislim da je Crna Gora uspješna priča, jer vi, kao i mnoge zemlje Zapadnog Balkana, imate dosta unutrašnjih uticaja u društvu, to je normalno i proizilazi iz istorije, ali pokušavate da time dobro upravljate, a tu je i snažan duh društva koje želi da država postane članica Evropske unije, što je veoma snažan faktor. Ljudi žele da budu dio evropske porodice, da sjede za istim stolom i rješavaju sve probleme ako se pojave, kao i da dijele ekonomski rast, saradnju, zajedničko tržište.
Jedna dodatno zanimljiva stvar jeste to što već koristite euro, iako nijeste članica eurozone. Dakle, na neki način ste već integrisani, ali morate da prođete kroz sva pregovaračka poglavlja i da konačno ispunite uslove za članstvo. Nadam se i veoma sam optimističan u tom slučaju, da se to može dogoditi do kraja 2028. godine.
Optimistični ste povodom proklamovanog cilja zvanične Podgorice - 28. članica 2028. godine, ipak rokovi su kratki, a izazovi veliki, koliko sve to može biti problematično?
Blanar: Postoje mnogi pokazatelji da ste u stanju da ostvarite taj cilj. Jedan pokazatelj je veoma snažna podrška društva, već pomenuta. Drugi pokazatelj je da je politička posvećenost takođe veoma snažna. Iako postoje politički sporovi, kao i u svakoj demokratiji, političari su ipak snažno orijentisani ka putu Evropske unije.
To mogu da potvrdim iz posjeta vašeg ministra i potpredsjednika Vlade prošle godine Slovačkoj. Takođe, ove godine imaćemo posjetu vašeg predsjednika Slovačkoj. To je jasan znak da želite da dijelite zajedničke vrijednosti i da ulažete napor da postanete članica EU i da to ostvarite. Zato sam optimista, jasno sam optimista. U svakom slučaju, sve zavisi od vaših političara i društva.
Optimizam dakle zasnivate na uvjerenju da je vlast zaista proevropska i da predano radi na tom cilju. Ipak, moramo biti svjesni da su ranije mnogi upozoravali da neki djelovi vlasti nijesu iskreno posvećeni evropskom putu zemlje. Tu se izdvaja koalicija ZBCG, jedan njen dio opstruisao je izgradnju postrojenja za otpadne vode i time indirektno podrivao evropski put. Sada ta partija nije u vlasti, međutim, drugi dio koalicije jeste. Kako gledate na to?
Blanar: Znate, biću vrlo jasan nijesam ovdje da bih podučavao političare u vašoj zemlji. Na vašim političarima je odgovornost da upravljaju državom. A pošto živimo u demokratiji, moramo prihvatiti i one koji imaju drugačije stavove od većine.
Ali ono što mogu da vidim spolja jeste da je većina političara naklonjena članstvu u Evropskoj uniji. To je moj utisak, odnosno tako to razumijem. To je pravi znak da možete ostvariti taj cilj. Naravno, demokratija je takva kakva jeste, ali većina je u ovom slučaju veoma snažna.
Ono što takođe vidim jeste da su političari koji vode državu, predsjednik, premijer i oni koji su zaduženi za proces integracija, veoma motivisani da ostvare taj cilj. To nam daje odgovor i mi smo zaista spremni da vam pomognemo u tom procesu. Nudimo našu ekspertizu. Sarađujemo u okviru programa obuke sa vašim društvom, koji finansira Evropska unija, kako bismo izgradili strukture od osnova do vrha.
Ponekad je dobro pogledati stvari iz ptičje perspektive, a ne biti previše uznemiren, jer se neki problemi uvijek mogu pojaviti zato što političari imaju različita mišljenja, što je očigledno, ali većina je presudna i ja vidim da je ta većina definitivno za članstvo vaše zemlje u Evropskoj uniji.
Kada je riječ o procesu proširenja i Zapadnom Balkanu, pretpostavljam da ste vidjeli izjavu predsjednika Srbije koji je predložio da Evropska unija primi cijeli Zapadni Balkan u isto vrijeme. Koliko vam se taj scenario čini realnim?
Blanar: Bio bih veoma srećan da se to dogodi. Zaista bih bio veoma srećan da se sve zemlje Zapadnog Balkana zajedno pridruže Evropskoj uniji. Ali sada vidimo razlike u naporima koje pojedine zemlje ulažu, jer Slovačka zagovara članstvo svih zemalja Zapadnog Balkana, ali isključivo na zaslugama, bez prečica i bez dvostrukih standarda.
Zato nijesmo zadovoljni nekim tehničkim preprekama koje vidimo na nivou Brisela, kada je riječ, na primjer, o Srbiji, jer pokušavaju da otvore klaster 3 već četiri godine, a i dalje postoji problem. Smatramo da je Srbija važan akter u ovom procesu.
Zbog toga smo član tzv. grupe prijatelja zemalja Zapadnog Balkana, koja nastoji da gura proces naprijed i da vrši pritisak na Evropsku komisiju da olakša određene korake. Pokušavamo da razumijemo koji su problemi u tim zemljama, na primjer, u Sjevernoj Makedoniji postoji problem sa izmjenama Ustava zbog bugarske nacionalne manjine. Hajde da pokušamo da riješimo taj problem.
Postoji i problem u Srbiji sa klasterom 3. Hajde da razumijemo što se dešava, jer dan-danas čekamo odgovor Evropske komisije zašto to toliko dugo traje. Takođe mogu da potvrdim da je Albanija u dobroj poziciji i prilično spremna, ali postoje sporovi i prepreke.
Dakle, vjerovatno nije realno da se sve zemlje Zapadnog Balkana pridruže EU istovremeno, ali moramo makar da poguramo jednu zemlju naprijed, a mislim da je Crna Gora definitivno predvodnik i zemlja koja bi pokazala ostalim državama Zapadnog Balkana da je to moguće ostvariti, da to nije samo deklarativan stav Evropske komisije da će jednog dana postati članica. Frustracija ljudi sa Zapadnog Balkana može postati još veća nego sada, s obzirom na to da su predugo kandidati, a pritom sada slušaju priče o ubrzavanju procesa pristupanja Ukrajine, što je frustrirajuće.
Zato je Slovačka protiv bilo kakvih dvostrukih standarda. Vidimo isti proces za Ukrajinu i za zemlje Zapadnog Balkana i smatramo da moramo završiti makar sa jednom zemljom, kao što je Crna Gora, kako bismo poslali pozitivan signal ostalim zemljama Zapadnog Balkana.
Prošle godine ste predložili Evropskoj komisiji inicijativu u procesu proširenja kojom bi se određeni administrativni koraci smanjili za 25 odsto, kako bi se ubrzao napredak. Da li je to bila samo usmena inicijativa ili je pretočena u dokument?
Blanar: Ne, to je bio vrlo formalan dokument. Postoji i inicijativa Njemačke i Slovenije, jer su i oni željeli da ubrzaju proces, kao i Slovačka, ali oni su predložili da se proces ubrza kroz kvalifikovano glasanje, a mi smo potpuno protiv bilo kakvih prečica, jer kvalifikovano većinsko glasanje u procesu proširenja nije moguće.
Zato smo bili veoma jasni i to smo otvoreno objasnili našim partnerima u Sloveniji i Njemačkoj, da to nije nešto što možemo podržati. Pokušali smo da razvijemo nešto realističnije i to što smo predložili komesarki Marti Kos. Bilo je pojednostavljenje procedura koje bi moglo smanjiti makar jednu četvrtinu svih administrativnih procesa kakvi sada postoje. To je nešto gdje možemo objediniti određene korake koji se ionako usvajaju jednoglasno od strane svih članica Evropske unije, i tako ubrzati proceduru.
Za sada taj prijedlog nije prihvaćen, ali i dalje radimo na tome da ubijedimo Martu Kos da bi to moglo ubrzati proces.
Crna Gora pregovore vodi sa Evropskom komisijom, ali države članice na kraju odlučuju o proširenju. Smatrate li da bi neke zemlje mogle biti skeptične kada je riječ o pristupanju Crne Gore? Postoje li zabrinutosti među baltičkim državama ili Poljskom, zbog potencijalnog ruskog uticaja u Crnoj Gori? Sa druge strane, tu su uvijek Francuska i Holandija na koje mnogi upozoravaju?
Blanar: Iskreno, ne sviđa mi se ovakav pristup. Biću vrlo otvoren, ne volim da dijelimo države na one koje su za i one koje su protiv. To je nešto što bi vrlo brzo moglo da uništi Evropsku uniju.
Mi smo ujedinjeni u različitosti i to je izuzetno važno razumjeti. Poštovati svaku suverenu poziciju, jer smo i dalje suverene države iako smo članice Unije. Ono što je ključno jeste da se traži zajednički imenitelj, a proces proširenja je vrlo jasno definisan i svi moraju da ga ispune bez ikakvih dvostrukih standarda. Ne volim da se države dijele u blokove. Naravno, neka zemlja može reći: „Hajde da razmotrimo ovo pitanje, da riješimo taj problem“. Ali generalno takav način razmišljanja i te podjele, to nije dobro za budućnost, jer je Evropska unija jaka upravo zato što je ujedinjena, a ne podijeljena. Dakle, različitost - to je prava riječ koju bih ja koristio. Ako u vašem slučaju postoje neke primjedbe od strane neke države koje se tiču procesa proširenja, onda hajde da o to razmotrimo.
Zbog toga smo osnovali grupu prijatelja zemalja Zapadnog Balkana, jer želimo da pomognemo svim državama regiona u ovom procesu.
Kada je riječ o potencijalnim preprekama, moramo razmišljati i o procesu ratifikacije nakon zatvaranja svih poglavlja. Dakle, pitaće se parlamenti država članica. U tom smislu, da li vjerujete da će svi poslanici u slovačkom parlamentu podržati Crnu Goru kada to dođe na dnevni red?
Blanar: Stav Slovačke je vrlo jasan. Naša vanjska politika je jasna, transparentna i dosljedna. Ne igramo nikakve skrivene igre. Ako postoji sistem zasnovan na zaslugama za ulazak u Evropsku uniju, on mora biti ispunjen. Ako se pojavi neki problem, objasnićemo ga, pokušati da ga riješimo i da nađemo zajednički imenitelj.
Zato sam i dalje optimističan da možemo riješiti sva pitanja koja stoje pred nama kada je riječ o vašem procesu integracije. Zato sam ovdje. Zato podržavam vaš put ka Evropskoj uniji. Zato sam bio i za Plan rasta za zemlje Zapadnog Balkana, u iznosu od šest milijardi eura, kako bi se ojačala ekonomska saradnja među državama regiona. To je jasan znak kako možemo ići naprijed.
To je stav koji će Slovačka zastupati, a ja sam ovdje da ohrabrim vaše lidere da nastave tim putem. Čak i ako se pojavi neki problem, jer ni mojoj zemlji nije bilo lako da postane članica Evropske unije. Morali smo da platimo cijenu. Jedna od tih cijena bila je zatvaranje dva nuklearna reaktora koji su radili u vrlo dobrom stanju.
To je bila cijena koju je Slovačka platila kako bi postala članica Evropske unije i platili smo je jer smo bili veoma motivisani da uđemo u Uniju, i to je za nas uspješna priča. Jedna susjedna država je bila ubijeđena da to predstavlja opasnost, ali smo ipak uspjeli. To je jasan primjer kako se mogu probiti određene prepreke.
Koalicioni sporazum nove holandske vlade navodi da će se snažno suprotstavljati državama za koje smatraju da aktivno podrivaju Uniju, poput vaše zemlje i Mađarske. Navodi se i da će zagovarati pojednostavljenu proceduru po članu 7 Ugovora o EU kako bi se olakšalo suspendovanje prava glasa, da kažemo, problematičnim državama. Kako komentarišete te tvrdnje?
Blanar: To su potpuno neistinite informacije. Reći ću Vam kako ja vidim situaciju. U Holandiji imaju problem sa političkom stabilnošću, jer su se izbori održavali ponovo poslije godinu ili godinu i po, zbog toga što ne mogu da obezbijede većinu u parlamentu, a čak i nova vlada biće manjinska, bez većine.
Pokušavaju da riješe svoje unutrašnje probleme povlačeći neka spoljašnja pitanja i stvarajući probleme
Slovačka je veoma pouzdan partner i članica Evropske unije. Mi podržavamo Evropsku uniju. Ona je naše okruženje i razumijemo da je EU napravila mnogo grešaka, poput zelenog dogovora, poput prekida snabdijevanja energijom iz Ruske Federacije, što utiče na konkurentnost.
Pokušavamo da ubijedimo naše partnere da je to pogrešan put. To nije podrivanje. To je podrška jačanju Evropske unije. Ako bi se desilo da neki političari iz Holandije žele da uvedu kvalifikovano glasanje bez jednoglasnosti, to bi mogao biti kraj Evropske unije kakvu poznajemo od samog početka članstva.
Tada bi se postavilo pitanje kakav bi bio glas malih zemalja poput Crne Gore ili Slovačke. Sve bi se rješavalo bez njih, a one bi samo posmatrale što se dešava. To je potpuno pogrešan put, i to je moj lični stav. Ali moram veoma ozbiljno da kažem, to što se navodi u sporazumu holandske vlade, to su potpuno neistinite informacije.
Ovaj razgovor započeli smo Crnom Gorom i njenom perspektivom. U tom duhu, na kraju bih Vas pitao koju biste poruku poslali Crnoj Gori i njenom političkom rukovodstvu u fazi kada zemlja ulazi u završnu etapu procesa pristupanja Evropskoj uniji
Blanar: Poruka je vrlo jasna. Došao sam ovdje da ohrabrim državni vrh da nastavi tim putem, iako taj put može biti bolan, što je očigledno.
To je nešto što može učiniti Evropsku uniju još snažnijom, sa svim zemljama Zapadnog Balkana, naravno uključujući i Crnu Goru. Veoma sam optimističan i pokušaću da prenesem pozitivan stav i vašim liderima, predsjedniku, premijeru i ministru vanjskih poslova. Prenijeću poruku da je put kojim ste krenuli veoma pozitivan i da možete ostvariti taj cilj. To može biti korisno i za Slovačku i za sve članice Evropske unije, da ujedinimo sve narode i države koje žele da dijele naše zajedničke vrijednosti, a uvjeren sam da Crna Gora želi da ih dijeli u budućnosti.
<h2>Bez Rusije ne može biti mira</h2>
Stav Slovačke je da ste protiv slanja oružja Ukrajini. Govorili ste da sankcije protiv Rusije štete EU više nego Moskvi. Kakvo je, po vašem mišljenju, rješenje za rat u Ukrajini?
Blanar: Još prije nego što je naša vladajuća stranka došla na vlast, u vladi na čelu sa premijerom Robertom Ficom, bilo nam je jasno da Slovačka više neće slati oružje Ukrajini iz državnih zaliha oružanih snaga.
Ono što podržavamo jeste humanitarna pomoć Ukrajini i, naravno, stvari poput sistema za deminiranje, gdje imamo snažnu ekspertizu. Slovačka podržava Ukrajinu isporukama električne energije, naročito tokom zimskog perioda zbog čestih nestanaka struje, kao i humanitarnom pomoći i mnogim drugim projektima. Trudimo se da pomognemo civilima i da smanjimo patnje s kojima se trenutno suočavaju. Prethodna vlada je slala oružje, ali to je bila velika greška, jer je to urađeno u veoma velikom obimu, a predat je jedini sistem protivvazdušne odbrane koji smo imali, a sada ga nemamo. Tu su i borbeni avioni, koji su takođe poslati Ukrajini, pa ih trenutno nema.
Sada pokušavamo da jačamo vazdušne snage i kupujemo nove borbene avione F-16 iz SAD-a. Ono što naša trenutna vlada podržava jeste snažno zalaganje za mirovne pregovore. Podržavamo svaku mirovnu inicijativu, bilo da dolazi iz Kine, Brazila, Ukrajine ili neke druge zemlje. Učestvovao sam na posljednjem mirovnom samitu u Švajcarskoj, i mogu da kažem da su svi učesnici razumjeli da bez Rusije ne može biti mira.
Cijenimo napore nove administracije SAD jer, da nije bilo Donalda Trampa, mirovni pregovori nikada ne bi ni počeli. To smo i razmatrali tokom posljednje posjete Mar-a-Lagu sa premijerom Ficom i Slovačka snažno podržava te napore. Od početka smo bili jasni da ovaj rat nema vojno rješenje, već isključivo diplomatsko. Svjedočili smo velikom neuspjehu diplomatije Evrope, odnosno Evropske unije, jer je EU nastala na temeljima mira, čak i dobila Nobelovu nagradu za mir 2012. godine, a sada od nje ne vidimo istinske mirovne napore.
Kako vidite odnose Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država nakon situacije u vezi sa Grenlandom? Djeluje da Slovačka nije iznijela naročito jasan stav po tom pitanju?
Blanar: Moram Vam objasniti da to nije tačno, jer sam imao telefonski razgovor od samog početka kada je ova kriza počela sa kolegom Larsom Lokeom Rasmusenom, i podržao sam Kraljevinu Dansku, njen suverenitet i teritorijalni integritet. Slovačka je država koja veoma dosljedno zagovara Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo. To je jedino oružje koje imamo
Teritorijalni integritet Kraljevine Danske za nas je nedodirljiv. To je crvena linija i bili smo jasni od samog početka. Ono što sada vidimo u odnosima između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država jeste potpuno drugačiji pristup nove administracije, predsjednika Trampa. Oni ne prihvataju lidere Evropske komisije. Smatraju da nijesu dovoljno jaki i da ne mogu da garantuju ono o čemu pregovaraju. Zato pokušavaju da pregovaraju pojedinačno sa svakom državom. To je veoma snažan test jedinstva Evropske unije i njenog liderstva. Sa tim se sada suočavamo i vidjećemo kakav će biti rezultat.
Ako nijesmo dovoljno snažni, ako nam konkurentnost slabi, ako će energija biti dvostruko ili trostruko skuplja nego u SAD ili Kini, kako možemo da se takmičimo? To je nemoguće. To su pogrešne odluke bivšeg i sadašnjeg rukovodstva Evropske komisije. Moramo biti jedinstveni i pokazati Sjedinjenim Državama da smo dovoljno jaki.
Trebamo zaustaviti neke pogrešne odluke poput Zelenih dogovora, kao i prekida pouzdanih i jeftinijih izvora plina i nafte iz Ruske Federacije, jer to nije pravi put. To je prelazak iz jedne zavisnosti u drugu zavisnost od izvora iz Sjedinjenih Država. To nije dobro. Slovačka je veoma jasna po tom pitanju i pokušavamo da ubijedimo lidere Evropske unije da je to pogrešan put. Hajde da gradimo sopstvenu samostalnost u svemu, da izgradimo snažnu poziciju jedinstva u spoljnoj politici, da budemo partner i Kini i Sjedinjenim Državama, i da pokušamo da uvjerimo SAD da smo dovoljno jaki da se takmičimo, ali na osnovu poštovanja i uzajamnog razumijevanja, a ne sukoba kao što su carinski ratovi.

Blanar: Makar jednu zemlju moramo pogurati u EU, to je Crna Gora

Centar za građansko obrazovanje (CGO) povodom godišnjice zločina u Bukovici podsjetio je na stradanja stanovništva tog pljevaljskog područja, ističući da za počinjene zločine do danas niko nije pravosnažno odgovarao, što ostavlja trajni osjećaj nepravde i ukazuje na institucionalni neuspjeh u zaštiti žrtava.
Bukovica, seosko područje u opštini Pljevlja, do početka devedesetih bila je pretežno naseljena Bošnjacima i Muslimanima. U periodu od 1992. do 1995. godine, prema dostupnim i dokumentovanim podacima, sprovedeno je etničko čišćenje: raseljena su 24 sela, oko 90 porodica sa približno 270 članova je protjerano ili izbjeglo, ubijeno je šest civila, dvije osobe su izvršile samoubistvo usljed torture i zlostavljanja, 11 osoba je oteto i odvedeno u zatvor u Čajniču, dok je blizu 70 civila bilo izloženo fizičkoj torturi, uključujući teška zlostavljanja i silovanja. Zapaljeno je najmanje osam kuća i džamija u selu Planjsko, a brojna domaćinstva su opljačkana i uništavana.
Jedini slučaj koji je procesuiran — ubistvo Džafera Đoga — kvalifikovan je kao ubistvo iz niskih pobuda i nacionalne mržnje, a ne kao ratni zločin. Osuđeni Majoš Vrećo je kasnije amnestiran, dok je saučesnik Dragomir Krvavac oslobođen zbog neuračunljivosti.
CGO podsjeća da je zahtjev za pokretanje istrage podnesen tek krajem 2007. godine, a optužnica za zločin protiv čovječnosti podignuta je 2010. protiv sedam lica — pet pripadnika rezervnog sastava Vojske Jugoslavije i dva pripadnika rezervnog sastava Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore. Kao zvanično obrazloženje njihovog prisustva navodilo se čuvanje granice i potraga za skrivenim oružjem.
Nakon višegodišnjeg postupka svi optuženi su pravosnažno oslobođeni, dok pitanje komandne odgovornosti i eventualnih nalogodavaca nikada nije bilo predmet istrage. Država je 2008. godine potpisivanjem sudske nagodbe i isplatom oko pet miliona eura odštete za 247 žrtava i članova njihovih porodica implicitno priznala odgovornost, ali je ona, kako navode iz CGO-a, praktično svedena na finansijsku ravan.
Iako je pokrenut projekat obnove kuća i infrastrukture, vratio se zanemarljiv broj porodica, što dodatno svjedoči o dubini posljedica koje su ovi zločini ostavili.
CGO ukazuje i da su posljednje aktivnosti Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore, uključujući usvajanje Plana postupanja i izmjene Zakonika o krivičnom postupku iz juna 2024. godine, kojima je omogućeno korišćenje dokaza prikupljenih pred Haškim tribunalom i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom, važan, iako zakašnjeli korak. Ipak, ostaje otvoreno pitanje da li je riječ o istinskoj posvećenosti pravdi ili pokušaju ispunjavanja obaveza u okviru Poglavlja 23 u procesu pristupanja EU.
Dodatni problem predstavlja protok vremena, jer svjedoci i žrtve umiru, a sjećanja blijede, što dodatno otežava utvrđivanje odgovornosti.
CGO upozorava i da je zločin u Bukovici i dalje nedovoljno zastupljen u obrazovnom sistemu. Prema istraživanjima, manje od polovine građana (49,7%) smatra da su se ratni zločini desili na teritoriji Crne Gore, dok među mladima 38,6% vjeruje da ih je bilo, a svega 42,5% od tog broja zna za zločin u Bukovici.
Iz CGO-a poručuju da vladavina prava podrazumijeva dosljedno i nepristrasno procesuiranje svih ratnih zločina, bez obzira na vremensku distancu ili politički kontekst, te da efikasno utvrđivanje odgovornosti i njegovanje kulture sjećanja ostaju ključni preduslovi za jačanje povjerenja u institucije i izgradnju demokratskog društva.

CGO: Bukovica – tri decenije bez pravde za žrtve etničkog čišćenja

Predsjednik Crna Gora Jakov Milatović učestvuje na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, jednom od najznačajnijih globalnih foruma posvećenih bezbjednosti i savremenim političkim izazovima, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Kako se navodi, u prisustvu više od 50 šefova država i vlada, Milatović će potvrditi posvećenost Crne Gore evropskom putu i dodatno učvrstiti međunarodnu podršku u završnoj fazi pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom.
Tokom boravka u Minhenu, predsjednik se sastao sa brojnim svjetskim liderima, razmjenjujući stavove i iskustva o aktuelnim bezbjednosnim i političkim temama.
Jedan od susreta bio je i sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, koji je Milatović na društvenim mrežama opisao kao prijateljski.
— Uvijek mi je zadovoljstvo da se sretnem sa prijateljem Emanuelom Makronom, ovog puta u Minhenu. Iskreno partnerstvo i povjerenje između Crne Gore i Francuske pružaju dodatnu snagu našem evropskom putu — naveo je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDUthoePDMYA%2F%3Figsh%3DMXBnaTQ0a2xvMnhiZw%3D%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović iz Minhena: Francuska podrška dodatno učvršćuje evropski kurs Crne Gore

Osnovno državno tužilaštvo u Beranama odredilo je zadržavanje do 72 sata za punoljetnog M.K. i dvojicu maloljetnika E.K. i A.K, zbog sumnje da su u Petnjici na svirep način prinudili dvojicu maloljetnika, vezivali ih za stabla, tukli i upućivali im ozbiljne prijetnje.
Kako je saopšteno iz ODT Berane, osumnjičeni su 12. februara 2026. godine, oko 13.40 časova, po prethodnom dogovoru i zajednički, silom i prijetnjom prinudili oštećene maloljetnike da nešto učine.
Navodi se da je M.K. sačekao oštećene ispred srednje škole koju pohađaju, nakon čega ih je svojim vozilom odveo do obližnjeg sela, gdje su ih čekali E.K. i A.K, sa fantomkama na glavama. Potom su, kako se sumnja, maloljetnike kanapom vezali za stabla i zadali im više udaraca u predjelu glave i tijela.
Prema navodima tužilaštva, osumnjičeni su oštećenima uputili i više ozbiljnih prijetnji, pritom ih snimajući i zahtijevajući da se izvine zbog, kako su naveli, ranijih nesuglasica.
Zadržavanje je određeno zbog opasnosti od ponavljanja krivičnog djela i uticaja na svjedoke.
Iz beranskog tužilaštva poručuju da će u daljem toku postupka preduzeti sve neophodne mjere i radnje radi donošenja odluke u ovom predmetu.

Odžić: Evropski savez nije glasao za budžet opštine Budva, ne želimo da se milionski iznos daje bilo kojoj vjerskoj zajednici

Tagovi

Blanar: Makar jednu zemlju moramo pogurati u EU, to je Crna Gora

CGO: Bukovica – tri decenije bez pravde za žrtve etničkog čišćenja

Milatović iz Minhena: Francuska podrška dodatno učvršćuje evropski kurs Crne Gore

Petnjica: Trojica osumnjičena da su maloljetnike vezali za stabla, tukli ih i snimali

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO