<article>Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozdravio je proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa.  Milatović je ohrabrio nevladine organizacije da nastave da neselektivno sprovode ovakve aktivnosti.  - Svakodnevni primjeri funkcionerske kampanje i “velje” zloupotrebe državnih resursa od strane izvršne vlasti zavređuju pažnju nadležnih institucija i civilnog sektora - naveo je Milatović na mreži X.On je ponovo pozvao sve građane i građanke da iskoriste svoje biračko pravo.- Kao što sam i u snimljenom videu saopštio, da glasaju za one za koje misle da će odgovorno i pošteno raditi za dobrit svih - poručio je Milatović.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1838916674881237377%3Ft%3DS4r3EEI8e8gLuEfyXscb-Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozdravio je proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa. &nbsp;
Milatović je ohrabrio nevladine organizacije da nastave da neselektivno sprovode ovakve aktivnosti. &nbsp;
- Svakodnevni primjeri funkcionerske kampanje i “velje” zloupotrebe državnih resursa od strane izvršne vlasti zavređuju pažnju nadležnih institucija i civilnog sektora - naveo je Milatović na mreži X.
On je ponovo pozvao sve građane i građanke da iskoriste svoje biračko pravo.
- Kao što sam i u snimljenom videu saopštio, da glasaju za one za koje misle da će odgovorno i pošteno raditi za dobrit svih - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1838916674881237377%3Ft%3DS4r3EEI8e8gLuEfyXscb-Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jakov Milatović

nevladine organizacije

izborni proces

Politika

Milatović: Ohrabrujem NVO da nastave da prate izborni proces

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozdravio je proaktivan pristup nevladinog sektora u praćenju izbornog procesa.  
Milatović je ohrabrio nevladine organizacije da nastave da neselektivno sprovode ovakve aktivnosti.  
- Svakodnevni primjeri funkcionerske kampanje i “velje” zloupotrebe državnih resursa od strane izvršne vlasti zavređuju pažnju nadležnih institucija i civilnog sektora - naveo je Milatović na mreži X.
On je ponovo pozvao sve građane i građanke da iskoriste svoje biračko pravo.
- Kao što sam i u snimljenom videu saopštio, da glasaju za one za koje misle da će odgovorno i pošteno raditi za dobrit svih - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1838916674881237377%3Ft%3DS4r3EEI8e8gLuEfyXscb-Q&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Kad više ne mogu da se zloupotrebljavaju policija, sudstvo i tužilaštvo, kad ekonomski stisak medija i pritisak ne daju rezultate, onda se poseže za mjerama poput prijedloga Zakon o stranim agentima. Svako ko se zalaže za takvu vrstu zakonodavstva, taj se zalaže za uvođenje diktature. Kako to izgleda vidjeli smo u Rusiji, Bjelorusiji… - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, advokat Aleksandar Olenik.
On smatra da Crnoj Gori nije potreban Zakon o stranim agentima, ali je potreban onima koji ga predlažu i autoritativnom režimu jer je to, kako kaže, jedini način da uguše svaku kritičku misao.
“Kad neka zemlja donese takav zakon, to je i formalno diktatura. Svako ko se zalaže za takvu vrstu zakonodavstva, taj se zalaže za uvođenje diktature, pod pretpostavkom da će i dalje ostati na vlasti. To s jedne strane omogućava ostanak na vlasti, s druge strane, guši sve moguće opoziciono, kao i kritičko i racionalno mišljenje. To je velika opasnost za Crnu Goru” - napominje advokat Olenik.
<h2>Politički zatvorenici</h2>
Govoreći o procesu koji se vodi protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, Olenik poručuje da je riječ o političkom procesu i političko pravnom nasilju jer, kako smatra, ne postoji ni pravni, ni logički razlog da Katnić bude u pritvoru.
“Ne postoji razlog da se protiv njega vodi postupak. Prije ove prijave i ovog postupka, već je bila jedna krivična prijava za isto, koja je odbačena. Vrhovni sud Crne Gore je potvrdio da ta krivična prijava nema razlog. Nakon toga ponovo je pokrenuto isto, ali ovog puta od njegovih bivših kolega, i zato je neosnovano u pritvoru” - rekao je Olenik.
Dodaje da se sve dešava zbog toga što je bivši glavni specijalni tužiolac 2016. godine spriječio pokušaj državnog udara. Katniću to vlasti u Beogradu i Moskvi nikada neće oprostiti, jer je tada, kaže Olenik, Crna Gora ušla u NATO.
“To što je urađeno 2016. godine, čime je Katnić rukovodio, a gospodin Lazović, policajac, u to vrijeme izvršavao na terenu, je nešto što nikad obojici neće oprostiti. To je politički razlog za ovo utamničenje. I to je razlog, i najeklatantniji primjer, političkog zatvorenika u 21. vijeku, ovdje u Crnoj Gori, ali može i da se kaže na Balkanu” - poručio je Olenik.
Advokat Olenik bio je jedan od učesnika međunarodne konferencije “Politički zatvorenici i progon novinara i pisaca u Crnoj Gori” na kojoj je u fokus stavio pritiske na crnogorske novinare i medije. Naglašava da je pritisak očigledan i objašnjava da je političko ekonomske prirode.
“Na ekonomski način je mnogo lakše izvršiti kontrolu medija, i to je nešto što nije svojstveno samo Crnoj Gori, nego je tako i u Beogradu. Mogu da kažem da se zapravo preliva iz Beograda, jer mediji pišu isto. Ako pogledate narative i naslove u Beogradu i izjave političara, i samo skinete imena, i pomiješate ih i pročitate, nećete znati koju izjavu je dao neko ko dolazi iz Beograda, a koju neko ko je iz Podgorice. Pričaju isto, imaju isti narativ i dobijaju naređenja od istog centra. To je ono što je problem i što stvara vještačku sliku, gdje istina i pravo novinarstvo ne mogu da dođu do prostora” - ističe Olenik.
U Crnoj Gori se uzima za zlo javna komunikacija, a frapantno je, kaže Olenik, što se u prijedlogu naredbi za provođenje istrage protiv bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića navodi da je razgovarao sa novinarima. Neshvatljivo je, dodaje, da je grijeh razgovarati sa novinarima, koji su od Katnića tražili izjavu. On objašnjava da je još jedan metod pritiska -zloupotreba aparata prinude, odnosno tajnih službi, koje prisluškuju, ali i korumpiraju i ucjenjuju ljude.
<h2>Dačićeva posla</h2>
Komentarišući izjavu ministra unutrašnjih poslova Srbije, Ivice Dačića, da u svakom gradu Crne Gore postoje kriminalne organizacije, Olenik kaže da njegove riječi i procjene odavno u Srbiji nemaju težinu.
“Ovo je jedna od njegovih, dopustiću sebi da kažem, kafanskih izjava, što je inače njegov manir. Nema tu suštine. Kriminal postoji svugdje, da li selo, da li grad, kriminal ne poznaje granice, nema nikakve granice, nema nikakve razlike da li je prešao s ove ili s one strane granice u Srbiji, ili Crnoj Gori. Broj kriminalaca, u određenoj populaciji, je svugdje isti, sličan. Tako da je to vrsta dnevne politike u regionu, kojom se skreće pažnja od bitnih stvari i u Srbiji, i u Crnoj Gori” - naglasio je Olenik.
<h2>Popis</h2>
Rezultati popisa u Crnoj Gori čekaju se već duži period, podsjeća Olenik, što može navesti na zaključak da se nešto, kako kaže, skriva, prilagođava ili priprema neki medijski narativ.
“Pretpostavljam da ti rezultati nijesu dobri za sadašnju vlast u Crnoj Gori i da oni ovo vrijeme koriste ne bi li kontrolisali štetu koju će imati objavljivanjem rezultata. Jer, da su rezultati u njihovu korist, znali bi prije mjesec dana kakvi su“- zaključio je Olenik.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DcS43t3_2HkI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Olenik: Uvođenje Zakona o stranim agentima je i formalna diktatura

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, u okviru programa Ius Forum-a održana je 31. sesija, pod nazivom: "Da li Crna Gora ima strategiju(e) održivog razvoja?".
Učesnicima na sesiji su se obratili panelisti dr Željko Bogetić, glavni ekonomista Svjetske banke, prof. dr Maja Kostić-Mandić, profesorica na Pravnom fakultetu UCG i prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, dr Željko Bogetić je istakao da Crna Gora, ostvarujući politiku održivog razvoja, ima realnu istorijsku šansu da narednih nekoliko godina pristupi Evrospkoj uniji. Da bi u tome uspjela, prije svega treba da mobilizuje svu svoju pamet, institucije i spoljne znanje i partnere ka tom cilju.&nbsp;
- Fragmentirani i iskljucivo domaći napori pojedinih grupa, korak naprijed pa korak nazad i slično, ne mogu dati željeni rezultat jer je to ozbiljan i složen proces koji zahtijeva koordinaciju u državi, društvu i privatnom sektoru – kazao je Bogetić.&nbsp;
On je naglasio da približavanje i članstvo u EU ubrzava prosperitet Crne Gore, ističući da, istorijski posmatrano, sve zemlje Istocne i jugoistocne Evrope koje su postale članice EU, bez izuzetka su u relativno kratkom periodu od srednjeg nivoa razvoja dostigle rang visokog nivoa razvoja mjere o drustvenim proizvodom po glavi stanovnika.&nbsp;
- To je rezultat velikog pozitivnog razvojnog procesa integracije u EU koji donosi ne samo ogromno dodatno finansiranje za razvoj i zdravstvo i obrazovanje i infra strukturu nego još više, nova znanja, tehnologiju, poslovne mogucnosti koji učvršćuju dugoročnu osnovu razvoja – kazao je on.&nbsp;
Bogetić je zaključio da svima u Crnoj Gori će biti puno bolje u EU nego van nje. Uostalom ogromna većina njenih gradjana to želi i očekuje od svojih izabranih predstavnika.
Prof. dr Maja Kostić Mandić u kontekstu ispunjavanja mjerila iz Poglavlja 27 ukazala je da su propisi Crne Gore najvećim dijelom usaglašeni sa pravom EU, ali da problem predstavlja njihova primjena. Istakla je da treba donijeti brojna strateška dokumenta, poboljšati protok informacija i izvještavanje, kao i upravljanje. Ukazala je na značaj zaštite životne sredine koja treba efektivno da bude sastavni dio svih sektorskih politika.&nbsp;
Prema njenim riječima, poseban izazov predstavlja oblast klimatskih promjena, biološka raznovrsnost i otpadne vode, što je prepoznato i u godišnjim izvještajima o napretku u evropskim integracijama Evropske komisije.
Prof. dr Branislav Radulović prezentirao je status Crne Gore na UN SDG index-u ukazujući da je Crna Gora u zadnje četiri godine najgore rangirana evropska država. Radulović je posebno apostrfirao značaj UN Agende 2030 i podsjetio da je Crna Gora 2016. godine usvojila svoju Nacionalnu strategiju održivog razvoja, ali da institucije sistema pokazuju podkapacitivnost za sprovođenje 17 utvrđenih milenijumskih ciljeva, što rezultira da je Crna Gora na 57 mjestu od 166 država kotiranih na SDG Index-u UN.&nbsp;
Posebno je istakao značaj Nacionalnog savjeta za održivi razvoj, ali i činjenicu da usljed čestih promjena u organizaciji vladinih organa, on je već duže nefunkcionalan, što rezultira da crnogorske institucije u kontekstu uspostavljenog zakonskog, strateškog i institucionalnog okvira nijesu dovoljno pripremljene za realizaciju ciljeva održivog razvoja.
Udruženje pravnika organizacijom sesija Ius Foruma, koje su otvorene za javnost i koje se organizuju u formi dijaloškog foruma ima za cilj da unaprijedi društveni dijalog na temama iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog interesa.

Da li Crna Gora ima strategiju(e) održivog razvoja?

Predstavnici 12 zemalja Jugoistočne Evrope usvojile su danas Dubrovačku deklaraciju na Samitu kojem je prisustvovao i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Ovo je treći Samit Ukrajine i zemalja Jugoistočne Evrope od kako je Rusija februara 2022. započela invaziju na tu zemlju. Održan je u Duborovniku, pod jakim mjerama bezbjednosti. Deklaracijom se osuđuje ruska agresija, podržava teritorijalni integritet Ukrajine, uključujući i poluostrvo Krim, iskazuje podrška za mirovni plan Zelenskog, te naglašava da je uslov za mir povlačenje ruskih trupa. Lideri zemalja su podržali evropske integracije Kijeva i članstvo u NATO-u kada se za to steknu uslovi. Deklaracijom je naglašena važnost energetske bezbjednosti Ukrajine, posebno imajući u vidu predstojeću zimu. U tom kontekstu je razmotreno pružanje pomoći toj zemlji kako bi se ublažile posledice koje je energetski sektor pretrpio u ruskim napadima. Dalje se navodi da nuklearna elektrana Zaporožje mora vratiti pod nadzor Ukrajine i da funkcioniše u skladu sa principima Međunarodne agencije za atomsku energiju. Zaporožje je trenutno pod ruskom kontrolom. Deklaracijom se podsjeća na važnost usklađivanja Zajedničke spoljne i bezbednosne politike Evropske unije. EU je ovom politikom uvela sankcije Rusiji, koje se u Deklaraciji eksplicitno ne pominju. - Dubravačka deklaracija rezimira snažnu političku volju država ovog dijela Evrope koje, svaka na svoj način, u protekle dvije i po godine snažno podupire Ukrajinu. To ćemo činiti i dalje - kazao je na konferenciji nakon Samita njegov domaćin, hrvatski premijer Andrej Plenković. Sastanku su prisustvovali predstavnici zemalja regiona - Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije, članica Evropske unije Slovenije, Grčke, Bugarske i Rumunije, kao i Moldavije i Turske. Na početku Samita ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poručio da se ne može očekivati mir ukoliko Evropa nije ujedinjena. - Nikoga u Evropi ne treba podsjećati koliko je mir, pogotovo ovdje na Balkanu, dragocjen. Ono što se događa na Balkanu i ono što se događa kod nas u Ukrajini na neki način određuje stabilnost čitave Evrope. Hvala na podršci i što ustajete protiv nastojanja Rusije da destabilizuje i ovaj region - kazao je Zelenski On je pozvao učesnike Samita da se uključe u mirovni proces, rekavši da Ukrajina radi na dokumentu koji će sadržati uslove koje je "potrebno zadovoljiti za pravičan kraj rata". Na pitanje novinara o mogućim ustupcima u mirovnim pregovorima, hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao da bi "dopuštanje koncesija koje bi podrazumijevale teritorijalne gubitke bila najgora moguća poruka i međunarodnom pravu i odnosima". - Time bi dali ogromno zeleno svjelo bilo kojem snažnijem akteru sa ekspanzionističkim ambicijama da sličnu agresiju napravi bilo gdje u svijetu - poručio je Plenković. On je napomenuo da ruska invazija na Ukrajinu traje gotovo 1.000 dana. - Neosuđivanje Rusije u ovom napadu na Ukrajinu ohrabrilo bi i druge režime da učine slično ili isto. U jugoistočnoj Evropi ne smijemo dopustiti da se to događa - rekao je Plenković. Dvojica lidera su pred početak Samita potpisali bilateralni sporazum o dugoročnoj podršci i saradnji. Sporazum je fokusiran na iskustvima Hrvatske u procesuiranju ratnih zločina, podrške ratnim veteranima i uklanjanju mina. Zelenski se zahvalio Hrvatskoj za podršku Ukrajini i to što je, kako je rekao, od početka ruske agresije 2014. uz ukrajinski narod. Rusija je 2014. anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Tokom posjete, on je sa premijerom Plenkovićem posjetio ukrajinsku djecu koja borave u Hrvatskoj. Inače, susret u gradu pod zaštitom UNESCO, koji prate visoke mjere bezbjednosti, treći je Samit Ukrajine i Jugoistične Evrope. Prvi je bio u Atini 2022, a drugi u Tirani u februaru ove godine, kojem je takođe prisustvovao ukrajinski predsjednik. Tom prilikom je pozvao na veću podršku ukrajinskim naporima u odvraćanju ruskih snaga. <h2>Srbija uspijela da izmijeni neke stavove, kazao Vučić</h2> I prije nego je objavljena Dubrovačka deklaracija, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na samostalnoj konferenciji za novinare saopštio da je delegacija Srbije uspjela da izmijeni nekoliko stavova u tom dokumentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241009211024_a48683b8234874f321f3c728e2c7ddb64cbedf00b8a780f568e10e624d59e9e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241009211024_a48683b8234874f321f3c728e2c7ddb64cbedf00b8a780f568e10e624d59e9e9" data-rendition-name="original" width="1597" height="1198" loading="lazy" alt="Vučić"></figure>  Kako je rekao, iz prvobitne verzije Deklaracije je izmjenjen stav o obavezi uvođenja sankcija Rusiji. "Promijenjen je taj stav i sada glasi da se 'zemlje podstiču' da se usklade sa mjerama EU prema Rusiji", naveo je Vučić. Srbija se do danas nije usaglasila ni sa jednom odlukom o sankcijama Rusiji. Prema njegovim riječima, na zahtjev Srbije izbačene su odrednice "vojna pomoć" i "okupacija Krima". Vučić je iskazao želju da se uspostavi mir u Ukrajini.

U znak podrške Kijevu, usvojena Dubrovačka deklaracija

Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Atini, nakon slabijeg izvođenja peteraca, od Olimpijakosa 20:19, u utakmici prvog kola D grupe Lige šampiona.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 12:12.
Primorac je bio blizu podviga, pružio je snažan otpor i mogao do pobjede i u regularnom toku.
U penal seriji više sreće i koncentracije imao je domaćin.
Primorac je u šestoj seriji imao priliku da slavi, Konstantinois Genidunijas je pogodio prečku, ali ukzanu šansu za trijumf nije iskoristio Nika Šušijašvili.
Kod rezultata 20:19, Đorđu Stanojeviću je odbranio šut Panjajotis Corcatos i svom timu donio dva boda.
Genijudinas je sa četiri pogotka bio najefikasniji u pobjedničkom sastavu.
Kod Primorca dvostruki strijelci bili su Savo Ćetković, Dušan Matković, Šušijašvili i Stanojević.
Primorac će u narednom kolu ugostiti Savonu 16. oktobra.

Primorac nakon peteraca poražen od Olimpijakosa

U zgradi Višeg sudu u Podgorici danas se dogodio incident kada je iz toaleta sa prvog sprava propala wc šolja usred kancelarije gdje se nalazi krivična pisarnica, saznaje portal ETV. Srećom, prilikom ovog ekscesa nije bilo povrijeđenih, a nije poznato kolika je šteta pričinjena i da li je uništet sudski materijal. Takođe, prema saznanjima našeg portala, uslijed nevremena prokišnjavale su i kancelarije u Vrhovnom sudu koji se nalazi u istoj zgradi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241004201028_f387651168aea48793fadc67f4b54af1f069c3ffb5c2bbc095d983c43f4dc770" data-rendition-name="original" width="641" height="855" loading="lazy" alt="Viši sud"> <figcaption>Havarija u krivičnoj pisarnici(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, zgrada u kojoj se nalaze Viši, Vrhovni i Apelacioni sud nedavno je renovinara, očigledno ne i iznutra. Za adaptaciju zgrade, koja je počela prošlog ljeta, ugovoreno je nešto više od 1,3 miliona eura. Rekonstrukcija je bila dio projekta „Unaprijeđenje efikasnosti sudstva“ kojim su rekonstruisane i adaptirane i zgrade osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Kotoru i Beranama, kao i zgrada Osnovnog i Višeg suda u Bijelom Polju. Investitor je bila Uprava za kapitalne projekte, vrijednost radova iznosila je oko 3,5 miliona eura, a sredstva su obezbijeđena kroz finasijsku podršku Evropske unije.

SKANDALOZNO: WC šolja sa prvog sprata Višeg suda propala u krivičnu pisarnicu

Ne postoji nikakva Republika Kosovo. Ne postoji po međunarodnom pravu, povelji Ujedinjenih nacija, po Rezoluciji 12 44. Ne smeta mi to što se radujete i što želite namjerno da provocirate govoreći "Republika Kosovo".. Zamislite da ja govorim "republika Gusinje" ili "republici Pljevlja" - rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odgovarajući na pitanje novinara Televizije E.
Novinar TV E mu je na to odgovorio da su to gradovi u Crnoj Gori, a Vučić mu je odbrusio: "nemoj da me prekidaš, malo se upristoji".
Ovo nije bio jedini potez Vučića koji je tokom konferencije na Samitu Brdo Brioni bio neprijatan.
<h2>"Srbija čuva svoju neutralnost - municiju izvozimo uz dozvole"</h2>
Na pitanje novinara Televizije E kako komentariše to što se na ukrajinskom ratištu našlo oružje srpske proizvodnje i je li to promjena u odnosu na njihov neutralni status, Vučić je rekao &nbsp;da njihove municije ima i na ruskoj strani, kao i ukrajinskoj, te da municiju izvoze uz dozvole.
- Mi ne izvozimo ništa ni u Ukrajinu ni u Rusiju. Ima i na ruskoj strani naše municije, kao što ima, pretpostavljajm i u Ukrajini.. Dok je ratova ima i u Sudanu, Siriji, Izraelu, na svakom mjestu gdje se ratuje.. Mi smo zemlja koja i dalje proizvodi mnogo municije, ali mi uvijek izvozimo dozvoljeno. Nekada je to Češka, Španija, ili neka druga zemja.. Da li će one da daju nekome tu municiju, to je njihova stvar a ne naša - dodao je on.
Rekao je da Srbija čuva svoju neutralnost, te da je to mala zemlja koja nije u NATO-u i koja sama sebe čuva.
- Srpski narod je volio da sam čuva svoju teritoriju i nebo - naveo je on.
Na pitanje o dvojim državljanstvima je rekao da nema pojma o čemu novinari pričaju.
- &nbsp;Da li bi Srbi iz regiona željeli da imaju državljastvo Srbije - vjerovatno bi. Nekima to smeta. To je vaša unutrašnja stvar. Dogovorite se vi ovdje. Ne smeta vam američko, albansko, samo vam smeta srpsko - rekao je Vučić.
<h2>Uskoro posjeta Srbima u Crnoj Gori</h2>
Uskoro će, kaže, posjetiti Srbe na teritoriji Crne Gore.
- Siguran sam da ćete podijeliti radost i oduševljenje kao što ste posjeti Zorana Milanovića njegovom narodu - dodao je on.
Što se tiče izbornog turizma, rekao je da su i u Beogradu govorili da je izborna krađa.
- Pa smo izašli na nove pa su svi izgubili sa duplom razlikom. I u BiH to govore pogotovo za Srebrenicu pa izgube ubjedljivije - naveo je Vučić.
Dodao je da NATO-u "smijem u lice da odgovori" - a ne nama.
- Što se tiče Svetozara Marovića, zamoliću vas da nam manje šaljete kavčane i škaljare, pa ćemo lako da se dogovorimo oko svih drugih pravnih procedura i svega drugog. Imali bismo oko 120 mrtvih manje u Beogradu da je manje bilo narko biznisa i svega drugog. Molim vas da uputite te ljude da im ne bude Beograd glavno mjesto njihovog djelovanja. Neka rade ovdje hvala bogu - tamo gdje su nastali. Kako god hoće i dokle im vi dozvolite - rekao je on.
<h2>Nije "imao pojma" ko učestvuje na izborima</h2>
Nije, tvrdi, imao pojma ko učestvuje na lokalnim izborima u Podgorici.&nbsp;
- Andrija Mandić i Milan Knežević su mi drugari koje pozanjem decenijama.. Čime smo se to umiješali u izbore? Niko se u beogradskim medijima time nije bavio - rekao je on iako je prethodno izjavio da u "Crnoj Gori ne znaju kako da naprave koaliciju i da zato neki misle da mogu da se iživljavaju nad Srbijom".
Svaki put kad se neko upliće to, prema njegovom mišljenju, radi Crna Gora.
- Ne pada mi na pamet da se miješam u unutrašnje stvari. Pravite koalicije kakve god hoćete. Ako se neko u našim odnosima ogriješio to nije Crna Gora. Srbija nikad ništa nije uradila ni strateški ni taktički protiv Crne Gore. Uopšte nas ne interesuju lokalni izbori u Podgorici. Jedino nas zanima da imamo poštovanje kakvo vi imate kod nas - naveo je Vučić.
Rekao je da pokušava da utiče na medije u Srbiji kada se bave prljavom kampanjom protiv političara u Crnoj Gori.
- Što se tiče nas sa političke scene mi to ne radimo i ne pada nam na pamet - dodao je on.
<h2>"Izbjegnuti" odgovor</h2>
Razgovarao je, kaže, sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem.
- I on je kao domaćin zamolio da mu vratim uslugu za vrijeme kad je boravio u Beogradu. Zato ću se ja, bez obzira na svoju namjeru da nekim političarima iz prošlosti, poput Mila Đukanovića, žestoko odgovorim - ostaviću ga ovog puta u prošlosti - rekao je Vučić.
Ocijenio je da je nekima "jedina municija da izgovore nešto protiv Vučić".
- Jer se drugom politikom i ne bave. Srbija je jedina tema i njen "vožd". To govori o nedostatku sopstvenih tema. Kako neki misle da je uvijek dovoljan razlog napasti predsjednika Srbije i Srbiju. Postaviću pitanje što je to Srbija učinila protiv Crne Gore? Je li Srbija uzela 14 odsto teritorije Crne Gore? Je li glasala za to? To se nije desilo. Srbija poštuje međunarodno-pravne norme, rezolucije i povelju Ujedinjenih nacija. Je l Crna Gora poštuje? Vi stalno nas optužujete za teritorijalne pretenzije što nas uopšte ne zanima. Sami ste donijeli odluku da odete od nas 2006. godine. Rekli smo u redu je: vaša slobodna volja. Jedino nijesmo očekivali da ćete dvije godine kasnije da priznate nezavisnost Kosova. I sad kao da se okrenemo budućnosti. Oćete to sjutra da kažete Ukrajincima u Dubrovniku - da se okrenu budućnosti? Šta ih briga za teritoriju.. Kao što je Srbije baš briga za to. Izgleda da ste se spremili da do posljednjeg metka branite Ukrajinu - a zato Srbiji može da se uzima teritorija i sve drugo. I opet ste vi ljuti na nas? A oko čega tačno? Je l srpska mafija ubija u Crnoj Gori ili je to obrnuto? Ili to niko ne smije da vas podsjeti i da vam kaže u lice? Kavači i Škaljari su odavde - a ne beogradske mjesne zajednice. Možete da vodite hajku protiv mene koliko god hoćete, ali činjenice ne mogu da se zaustave - rekao je Vučić.
On je na početku konferencije saopštio da je razgovarao sa svim liderima iz regiona - osim sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
- Mi ćemo da nastavimo da gradimo dobre odnose ali u njima nećemo da budemo džak za udaranje koji možete da mlatite kako stignete - a da vam niko ne odgovori - naveo je Vučić.

Vučić se obrušio na novinara TVE nakon pitanja o Kosovu: Ne prekidaj me, malo se upristoji

Srpska pravoslavna crkva je za dvosatni ručak u eksluzivnom hotelu Regent u Porto Montenegru platila 10.500 eura, pokazuje račun tog hotela koji je objavljen na društvenoj mreži X.&nbsp; Ručak za poglavara te organizacije Porfirija Perića i stočlanu svitu koja ga je pratila održan je danas od 13 do 15 sati u dvorani Teodo hotela Regent, a u Porto Montenegro su stigli pod policijskom pratnjom, stoji u napomeni osoblju hotela, kojom im je naloženo da obezbijede parking za goste.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240929160952_fa6f51e83ccf39e61dd932f61d0a6bfe9287dc9c196940b8bc3698a66a46d769" data-rendition-name="original" width="1080" height="1434" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Na meniju su bili goveđi tartar biftek sa prepeličjim jajima, majonezom sa renom i brioš pecivom, potom salata od tunjevine sa maslinama, avokadom, čeri paradajzom, miješanom zelenom salatom i domaćim čipsom.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240929160956_146b63b0a83a31404d76b6702564791b7eb5b739632e89585772324f3899ef22" data-rendition-name="original" width="649" height="194" loading="lazy" alt="Račun SPC u Regent"> </figure>  Potom je poslužena supa od šargarepe sa đumbirom, narandžom, vlašcem i pavlakom, a za glavno jelo je poslužen file brancina sa kremastom palentom, grilovane tikvice i sos od limuna. Za desert su pripremljeni čizkejk od borovnice, kolač od čokolade i narandže bez brašna i sezonsko voće.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240929160956_ad81473f3ba90b948dd0e07b83aaedc6aa57c09332cc972254244ba72cff124f" data-rendition-name="original" width="720" height="916" loading="lazy" alt="SPC račun u Regent"> </figure>  Od pića su se, osim crnog i bijelog vina, služili votka, rakija, džin i viski.&nbsp; Ručkom u jednom od najeksluzivnijih hotela na crnogorskom primorju, u rizortu koji je aktuelna vlast najviše osporavala svojim prethodnicima, završena je izborna posjeta Porfirija Perića Crnoj Gori.&nbsp;

Crkva platila 10.500 eura ručak u hotelu Regent

Radnici i građevinske mašine kompanije Bemax stigli su jutros u Šavnik, gdje će narednih dana pomagati u sanaciji štete koja je nastala krajem prošle sedmice od poplava uzrokovanih velikim količinama kiše i nevremenom koje je pogodilo region.&nbsp;  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/95cf45ba98312a39708c3d75757c8d7025947b186f8120dfc9259af6e6e7cb2b.jpg" alt="" /> </figure>  Mada je predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić još u petak ujutro obavijestio nadležne državne institucije o situaciji u Šavniku, nikakva pomoć im nije upućena, već su opštinske službe i građani proteklih dana sami rješavali probleme. U međuvremenu su iz sela Komarnica evakuisali tridesetak mještana i deset turista koji su tu boravili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241007121044_61a7236065c06cdd8124d92da1e2436324aa1fb9222dc54a4d817781580befec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1163" loading="lazy" alt="Operativa Bemax-a stigla u Šavnik"> </figure>  &nbsp;Prema fotografijama koje je M portal dobio iz Šavnika, gotovo potpuno je uništen prilaz kanjonu Nevidio, gdje je opština počela da gradi ugostiteljski objekat. Ni na drugim mjestima u Šavniku koja su zahvaćena poplavama nije mnogo bolja situacija.  <figure> <img src="https://superdesk-pro-c.s3.amazonaws.com/sd-etv/20241007151020/67108f212b5290aa18b93981e072ef0ee3307dd27cc9613683193b892eb2d2ab.jpg" alt="" /> </figure>  &nbsp;Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241007151020_2b72da652a204ff20f3aad462e7f8181a82bfac7d7c3d42d9e1e064c89e79f03" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Radovi Bemax-a u Šavniku"> </figure>  Bemax je prva privatna kompanija koja je pružila pomoć Opštini Šavnik, opštine Bar i Bijelo Polje su najavile finansijsku i pomoć u ljudstvu, a M portal nezvanično saznaje da Prijestonica Cetinje u komunikaciji sa predsjednikom Opštine Šavnik Jugoslavom Jakićem dogovara vidove pružanja pomoći. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DH3zdxwcKNB0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Od državnih institucija nije najavljena nikakva pomoć, a predstavnici MUP-a i Vojske Crne Gore najavili su da će danas "obići teren" u Šavniku.

Milatović: Ohrabrujem NVO da nastave da prate izborni proces

Tagovi

Olenik: Uvođenje Zakona o stranim agentima je i formalna diktatura

Da li Crna Gora ima strategiju(e) održivog razvoja?

U znak podrške Kijevu, usvojena Dubrovačka deklaracija

Primorac nakon peteraca poražen od Olimpijakosa

PRATITE TVe UŽIVO