<article>Jaume Bofarul Barnes postavljen je za počasnog konzula Crne Gore u Barseloni na današnjoj sjednici Vlade.Vlada je imenovala i Komisiju za nestala lica u sasatavu: Dragan Đukanović, predsjednik i članovi: Esmir Cikotić, Sofija Kalezić, Ana Čubranović, Dalida Prelević, Astrit Hoxha, Andrijana Vujošević i Veselin Pajović. Za sekretarku Komisije imenovana je Darka Džabasan.Pored toga, Vlada je donijela rješenje o određivanju Maje Mijušković za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva saobraćaja, imenovanju Srđana Raičevića i Aleksandre Mugoše Golubović za članove Disciplinske komisije, te Majde Mujević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju i upravljanje evropskim projektima u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa.Marko Radonjić je, odlukom Vlade, postavljen za generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.</article>

Jaume Bofarul Barnes postavljen je za počasnog konzula Crne Gore u Barseloni na današnjoj sjednici Vlade.
Vlada je imenovala i Komisiju za nestala lica u sasatavu: Dragan Đukanović, predsjednik i članovi: Esmir Cikotić, Sofija Kalezić, Ana Čubranović, Dalida Prelević, Astrit Hoxha, Andrijana Vujošević i Veselin Pajović. Za sekretarku Komisije imenovana je Darka Džabasan.
Pored toga, Vlada je donijela rješenje o određivanju Maje Mijušković za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva saobraćaja, imenovanju Srđana Raičevića i Aleksandre Mugoše Golubović za članove Disciplinske komisije, te Majde Mujević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju i upravljanje evropskim projektima u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa.
Marko Radonjić je, odlukom Vlade, postavljen za generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jaume Bofarul Barnes

Komisija za nestala lica

Dragan Đukanović

Vlada Crne Gore

Kadrovska rješenja

Politika

Jaume Bofarul Barnes počasni konzul u Barseloni, Dragan Đukanović predsjednik Komisije za nestala lica

U Budilniku na Televiziji E ujutru se bavimo položajem žena u Crnoj Gori, uoči 8. marta – Dana žena.&nbsp;
Provjerićemo da li je opravdan prijedlog da se uvede menstrualno odsustvo i da li je Crna Gora spremna na taj korak.&nbsp;
Najavljeno je strože sankcionisanje pušenja u zatvorenom prostoru – da li će to osigurati poštovanje zakona?
Vrijeme nakon Budilnika, od devet do 11 sati, rezervisano je za Srećan dan.&nbsp;
Jedna od naših tema je mizoginija u online prostoru.&nbsp;
Družićemo se sa ikonom modne scene devedesetih - Jelenom Ivanović Tomašević, a o novom spektaklu u Bemax areni, najvećoj žurki devedesetih, razgovaraćemo sa pjevačem Ivanom Gavrilovićem.
&nbsp;Za dobru atmosferu u Srećnom danu zadužen je i muzičar Taško Ademović.

U ''Budilniku'' o položaju žena u Crnoj Gori, u ''Srećnom danu'' o mizoginiji u javnom prostoru, ali i žurci devedesetih

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano, uz povremeno malu do umjerenu oblačnost, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Tokom jutra, na sjeveru, ponegdje po kotlinama moguća je kratkotrajno magla. 
 
Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od minus dva do devet, najviša dnevna od 15 do 22 stepena.

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Britanska vlada isporučiće vojsci Ukrajine nove jurišne bespilotne letjelice za, kako je saopštila, suprotstavljanje ruskoj agresiji u Crnom moru, prenosi agencija Mina. 
 
London je potpisao ugovor vrijedan 35,7 miliona EUR s britanskim ogrankom američke odbrambene tehnološke kompanije Anduril Industries, saopštilo je britansko Ministarstvo odbrane na marginama posjete ministra Džona Hilija Vašingtonu. 
 
Hili bi danas trebalo da se sastane sa američkim kolegom Pitom Hegsetom u Pentagonu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Sastanak dolazi u vrijeme kada su Sjedinjene Američke Države najavili obustavu vojne i obavještajne pomoći Ukrajini. 
 
Ugovorom je predviđena isporuka bespilotnih letjelica koje mogu nadgledati područje i potom gađaju ciljeve, navodi se u saopštenju u britanskog ministarstva, ali se ne precizira koliko će dronova biti kupljeno i isporučeno u Kijev. 
 
- osvećeni smo postizanju sigurnog i trajnog mira u Ukrajini, što uključuje stavljanje Ukrajine u najjaču moguću poziciju da spriječi dalju rusku agresiju- rekao je Hili. 
 
On je dodao da je Velika Britanija već isporučila Ukrajincima više od deset hiljada dronova. 
 
London je prošle godine pokrenuo koaliciju sa Letonijom kako bi organizovao proizvodnju i isporuku Ukrajini hiljada dronova, koji su na terenu postali ključni za usporavanje napredovanja ruskih snaga.

Velika Britanija isporučuje Ukrajini nove napredne dronove

Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je danas dan kada se sve može promijeniti. - I vjerovatno hoće kada je u pitanju odlučnost Evrope da se naoruža i odbrambena industrija, kao i naša spremnost da se suočimo sa ruskim izazovom za svijet - rekao je on uoči Samita u Briselu o odbrani i podršci Ukrajini. Evropa u cjelini je, kaže, zaista sposobna da pobijedi u svakoj vojnoj, finansijskoj, ekonomskoj konfrontaciji sa Rusijom. - Jednostavno smo jači - dodao je on. Situaciju upoređuje sa hladnim ratom, navodeći da je siguran da će “Rusija izgubiti ovu trku u naoružanju, baš kao što je to učinio Sovjetski Savez prije 40 godina.” Tusk dodaje da je francuski prijedlog o nuklearnoj odvraćanju “vrijedan razmatranja” i da bi trebalo da bude dio šireg nastojanja za koordinaciju evropskih odbrambenih napora. Norveška vlada najavila je finansijsku podršku Ukrajini, koju će više nego udvostručiti, kazao je norveški premijer Jonas Gar Store. Store, sa ministrom finansija Jensom Stoltenbergom, koji je ujedno i bivši generalni sekretar NATO-a, odigrao je ključnu ulogu u osiguravanju dvostranačke podrške za dramatično povećanje pomoći. - Povećavamo podršku jer za njom postoji potreba, a to je snažan doprinos miru i stabilnosti u Evropi- izjavio je Store novinarima. Takođe je naglasio da su mu razgovori sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim pružili „detaljan uvid“ u trenutne potrebe Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski podijelio je danas dopunjene informacije o svojim diplomatskim razgovorima tokom samita EU u Briselu. U detaljnoj izjavi, Zelenski je naglasio nekoliko ključnih oblasti fokusa dok Ukrajina traži dodatnu međunarodnu podršku i jasnoću u pogledu budućih koraka. On je izrazio nadu u “značajan sastanak” sa Sjedinjenim Američkim Državama naredne sedmice. Ovo dolazi dok obije strane nastavljaju da rade na definisanju naredne faze ukrajinske strategije u tekućem konfliktu sa Rusijom. Šef ukrajinske države je naglasio da želja Ukrajine za mirom ostaje snažna, ali je istakao da on neće doći “po cijenu odustajanja od Ukrajine”. - Da li je Rusija sposobna odustati od rata?- pitao je Zelenski. On je upozorio na stalne prijetnje od strane ruskih snaga, uključujući balističke raketne napade i sabotažne grupe koje pokušavaju da prodru na ukrajinsku teritoriju, posebno u oblastima Sumija i Harkova. Zelenski je pozdravio nedavni prijedlog Evropske komisije o naoružavanju Evrope, nazivajući ga “pravom inicijativom”. Pozvao je evropske lidere da dodijele dio tih resursa za proizvodnju naoružanja u Ukrajini. Takođe je pohvalio napore da se investira u evropsku odbrambenu industriju, ističući da bi kontinent trebalo da postane centar za proizvodnju najnaprednijeg i najsposobnijeg oružja u svijetu. Zelenski je ponovio svoju podršku sankcijama EU protiv Rusije, pozivajući na ubrzani proces u razvoju specijalnog evropskog finansijskog instrumenta za podršku otpornosti Ukrajine. Takođe je zatražio od Evropske komisije da “otključa” napredak u pristupanju Ukrajine Evropskoj uniji. U završnim riječima, Zelenski je zahvalio evropskim zemljama na njihovoj kontinuiranoj podršci Ukrajini tokom konflikta, naglašavajući značaj nastavka jedinstva i saradnje kako situacija bude napredovala. Podrška Slovačke sve izvjesnija, dok Mađarska odbija da se priključi.&nbsp; Slovačka je postigla pobjedu u sporu o tranzitu gasa, zahvaljujući novim formulacijama u tekstu, ali Mađarska i dalje odbija da se priključi, što će vjerovatno dodatno izolovati ovu zemlju. Slovačka je dobila podršku jer je u tekstu spomenut njen spor sa Ukrajinom u vezi sa tranzitom gasa. Lideri EU će pozvati Slovačku i Ukrajinu da pronađu "prihvatljiva rješenja za problem tranzita gasa, uključujući njegov nastavak", kako stoji u posljednjem nacrtu teksta. Ukrajina je 1. januara obustavila rad gasovoda koji je decenijama snabdijevao Slovačku ruskim gasom, jer je istekao sporazum o tranzitu. To je izazvalo prijetnje slovačkog premijera Roberta Fica da će smanjiti finansijsku pomoć ukrajinskim izbjeglicama. Pitanje šta učiniti sa zamrznutom ruskom imovinom, tema koju je u današnjem obraćanju u Vašingtonu pomenuo američki izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog, postalo je tačka razdora među evropskim saveznicima. Njemački odlazeći kancelar Olaf Šolc rekao je da je današnji sastanak posvećen obezbeđivanju nastavka podrške Ukrajini, ali takođe naglašava važnost održavanja dobrih odnosa sa SAD. Šolc takođe priznaje planove koje je izložio budući kancelar Friedrich Merc o povećanju izdataka za odbranu, „uključujući promjenu ustava“, i kaže da se čini da postoji rastući domaći konsenzus o ovom pitanju. On kaže da EU treba da promijeni svoja pravila na sličan način kako bi mogla da odgovori na izazov, ali uz pažnju na „dugoročna rješenja“. Na pitanje o Makronovim preijdlozima o nuklearnom odvraćanju, kaže da Evropa ne bi smjela da se odrekne učešća SAD. Njegova dugoročna kritika ove tačke odnosi se na strahove da bi svako proširenje francuskog programa omogućilo SAD da se još više povuče iz evropske bezbjednosti. Šolc je takođe ponovo odbacio ideju o zajedničkim evropskim odbrambenim obveznicama. - Veoma je važno da obezbijedimo da Ukrajina ne mora da prihvati diktirani mir, već da imamo pravedan, pravičan mir koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine - rekao je odgovarajući na pitanje o očekivanjima od mirovnih pregovora. Baltičke zemlje su, inače, pozdravile predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona o razgovorima o korišćenju francuskog nuklearnog odvraćanja za zaštitu kontinenta od ruskih prijetnji. Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda nazvao je to „vrlo zanimljivom idejom“ po dolasku na vanredni samit EU o odbrani i Ukrajini u Briselu.&nbsp; - Imamo velika očekivanja jer bi nuklearni kišobran zaista predstavljao veoma ozbiljno sredstvo odvraćanja prema Rusiji - rekao je Nausėda. Premijerka Letonije Evika Siliņa rekla je da vidi francuski predlog „kao priliku za diskusiju“, naglašavajući da je potrebno više vremena za razgovore sa evropskim saveznicima i kod kuće. Makron je izjavio da je odlučio da otvori „stratešku debatu“ o zaštiti evropskih saveznika putem francuskog nuklearnog odvraćanja. Takođe je naglasio da bi upotreba francuskog nuklearnog oružja ostala isključivo u rukama francuskog predsjednika. <h2>Odlazeći njemački kancelar pružio podršku Ukrajini</h2> Odlazeći njemački kancelar Olaf Šolc rekao je novinarima po dolasku na samit EU u Briselu da je „veoma važno da osiguramo da Ukrajina ne mora da prihvati nametnuti mir, već da dođe do pravednog i pravičnog mira koji garantuje suverenitet i nezavisnost Ukrajine.“ On je naveo da podržava konkretne prijedloge, poput obustave napada iz vazduha i sa mora, prestanka daljih prijetnji ukrajinskoj infrastrukturi i razmjene zarobljenika, što „može postaviti temelje za prekid vatre.“ <h2>Zelenski stigao na samit EU</h2> Ukrajinski predssjednik Volodimir Zelenski, iako je ranije najavljeno njegovo uključenje putem video linka, ipak je stigao danas na vanredni samit EU i zahvalio se liderima Evropske unije na njihovoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini. - Tokom cijelog ovog perioda, a i prošle sedmice, bili ste uz nas... Velika zahvalnost. Veoma smo zahvalni što nismo sami. I to nisu samo riječi — to i osjećamo - rekao je Zelenski. On je istakao da podrška EU Ukrajini „šalje signal za povećanje naše proizvodnje i signal za novi program jačanja evropske bezbjednosti.“ <h2>Kremlj kritikovao Makronov govor kao konfrontacioni</h2> Kremlj je govor Emanuela Makrona u kojem je francuski predsjednik Moskvu označio kao „prijetnju“ Evropi., nazvao „izuzetno konfrontacionim“,&nbsp; Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je tokom redovnog razgovora sa novinarima da je govor „izuzetno konfrontacioni“ i naglasio da je jasno da Francuska ne razmišlja o miru. - Može se zaključiti da Francuska više razmišlja o ratu, o nastavku rata - dodao je Peskov. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov &nbsp;kazao je da Makronov govor i njegove izjave o razgovoru o nuklearnom odvraćanju sa evropskim saveznicima predstavljaju „prijetnju“ protiv Rusije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250306120352_958c6b30e28b3154df3316dc96fcae05bdcfbfc477a5500cde66813f214844fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250306120352_958c6b30e28b3154df3316dc96fcae05bdcfbfc477a5500cde66813f214844fa" data-rendition-name="original" width="960" height="640" loading="lazy" alt="Pro-ukrajinski aktivisti razvili su ogroman transparent, pozivajući evropske lidere da zaplijene zamrznutu rusku imovinu kako bi finansirali Ukrajinu u njenom sukobu protiv Rusije, u Briselu, Belgija, 5. marta 2025."> <figcaption>Pro-ukrajinski aktivisti razvili su ogroman transparent, pozivajući evropske lidere da zaplijene zamrznutu rusku imovinu kako bi finansirali Ukrajinu u njenom sukobu protiv Rusije, u Briselu, Belgija, 5. marta 2025.(Photo: REUTERS/Yves Herman)</figcaption> </figure>

Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja; zemlje EU podijeljene oko pitanja zamrznute ruske imovine, Orban može da uloži veto

Glavno ročište na suđenju po tužbi novinarke Tanje Pavićević protiv autorke propagandnog uratka - skandalozne mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović, danas je u Osnovnom sudu završeno.
Jovanović i Tomović se do sada nijesu pojavile ni na jednom ročištu, a i današnju raspravu su namjeravale da odlože - nepojavljujući se, a prilažući preko svoje advokatice predstavku u kojoj su nanovo pokazale da je kritika vlasti i crkve za njih – ekstremizam.
Pavićević je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je, oslonivši se na „znanje lokalnih saradnica“, sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima su Pavićević i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari i vjerski i nacionalni ekstremisti.&nbsp;
Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle zbog obaveza da pristupe“, ističući da ne može decidno da se izjasni da li imaju namjeru da pred sudom daju iskaz u svojstvu parnične stranke „s tim što pretpostavlja da ukoliko to nijesu učinile do sada, da takve namjeru nemaju“.
Umjesto iskaza tuženih Jovanović i Tomović, koji su na prošlom ročištu tražili i advokat tužilje i sutkinja, tužene su neposredno prije početka današnjeg ročišta, preko svoje advokatice, dostavile podnesak u kojem optužuju Pavićević da je ekstremistkinja jer je bila na protestu Bogougodnica ispred Hrama u Podgorici, jer je potpisnica peticije protiv ustoličenja mitropolita SPC Joanikija, te zato što je bila na protestu ispred Vile Gorica uoči potpisivanja Temeljnog ugovora, ali i jer je bila na protestu podrške Bobanu Batrićeviću, iako se taj protest desio gotovo pola godine nakon što je objavljena skandalozna BIRN-ova mapa, a optužnica protiv univerzitetskog profesora „pala“.
Na skandalozne i nedokazane navode iz Birn mape su reagovale domaće i regionalne organizacije, kao i eksperti iz oblasti ekstremizma.
Jovanović i Tomović su u podnesku pomenule i dokument SOCTA, navodeći kako se u tom dokumentu navodi da je „procjena ozbiljnih i organizovanih prijetnji po bezbjednost u Crnoj Gori identifikovala prisustvo nekoliko radikalnih grupa u zemlji“, te da je Vlada Crne Gore 2022. godine izrazila zabrinutost zbog porasta vjerskog ekstremizma, ali da su „vlasti tada procijenile da je nivo prijetnje od terorizma u Crnoj Gori nizak“.
Sutkinja Radović je ponudila odlaganje završetka ročišta kako bi se tužilja upoznala sa navodima, ali je Pavićević to odbila i na licu mjesta dematovala navode uz jasnu konstataciju da tužene nijesu dostavile niti jedan dokaz o njenom bilo religioznom bilo nacionalnom ekstremizmu, te da sa svim što su činile i dalje čine pokušavaju da ograniče i ugroze njeno pravo na slobodu govora, kretanja, okupljajna, te da pominjanje SOCTA-e uz njeno ime daje osnov za novu tužbu.
- Kao što su javnost prije dvije godine zapljusnule dezinformacijama koje su demantovane, sada opet čine isto sa sudom, dostavljaju dezinformacije – kako bi odložile kraj suđenja - kazala je Pavićević.
Takođe, u podnesku su Jovanović i Tomović, reagujući na iskaz Pavićević dat na prošlom ročištu da ne bi uopšte reagovala da su njih dvije napisale kolumnu koja dozvoljava vrijednosne sudove, ustvrdile da „kolumna predstavlja jedan od novinarskih žanrova, isto kao i vijest, analiza, intervju, istraživanje“.&nbsp;
- Student prve godine novinarstva zna da postoje faktografski i analitički žanrovi. One su javnosti predstavile navodno faktografski žanr da bi se sada pozivale na vrijednosne sudove - pojasnila je Pavićević.
Nakon izjašnjenja Pavićević i čitanja dokaza dostavljenih uz tužbu, sutkinja je zaključila glavnu raspravu i prisutnima saopštila da će odluka biti donešena u zakonskom roku.&nbsp;
Prema Zakonu o parničnm postupku, sud će donijeti presudu najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.
Pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorki skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru, a u Sarajevu je protiv BIRN-a i direktora Denisa Džidića podnešeno osam pojedinačnih tužbi, od čega su 4 za sada dobile epilog u vidu sudske presude da su crnogorski građani oklevetani.

Tužene pokušale da odlože suđenje; bez pojavljivanja kroz podnesak iznijele nove skandalozne tvrdnje

NATO bi mogao biti u svojim posljednjim danima, upozorio je bivši komandant savezničkih snaga, dok Amerika pokazuje kolebljivost u svojoj posvećenosti transatlantskom savezu.
Admiral Džejms Stavridis, Amerikanac koji je služio kao NATO komandant za Evropu od 2009. do 2013. godine, rekao je da bismo mogli svjedočiti „posljednjim danima“ saveza i početku nove „Evropske ugovorne organizacije“.
Insistiranje Donalda Trampa da evropski lideri povećaju svoje budžete za odbranu, u kombinaciji s njegovim sukobom s Volodimirom Zelenskim u Ovalnom kabinetu, izazvalo je zabrinutost među članicama saveza.
- Mogli bismo gledati posljednje dane NATO-a. Ovo je suštinsko pitanje: koga ćete podržati? Demokratiju koja je pod napadom ili diktatora u Moskvi? Ovo će zabiti klin duboko u srce saveza i preliti se dalje od Ukrajine - na pitanje da li se Sjedinjenim Državama može vjerovati kao partneru. Mogli bismo vidjeti kraj NATO-a i početak nečega što bi se moglo nazvati Evropskom ugovornom organizacijom (ETO) - rekao je admiral Stavridis za CNN.
Njegovi komentari dolaze uoči samita u Londonu danas popodne, gdje se okupljaju generalni sekretar NATO-a, Volodimir Zelenski i drugi evropski lideri.
Razgovori, koje je planirao britnaksi premijer Kir Starmer kako bi informisao svoje kolege o razgovorima sa Trampom, zasjenjeni su eksplozivnim sastankom američkog predsjednika i Zelenskog u Bijeloj kući u petak.
Zelenski je stigao u Vašington kako bi potpisao sporazum o mineralima s predsjednikom, ali su razgovori propali nakon što je ukrajinski lider problematizovao pokušajie nove američke administracije da se upusti u diplomatiju s Rusijom.
Admiral Stavridis je rekao da će Moskva „otvoriti najbolje flaše votke“ u slavlju nakon ovog sukoba, koji će, kako je naglasio, biti crveni alarm za evropske članice NATO-a.
- Donald Tramp je jasno dao do znanja da ne želi imati nikakvu ulogu u pomaganju Ukrajini u budućnosti. To je geopolitička greška epskih razmjera. Sada će se u Evropi upaliti alarmi – moraće da preuzmu odgovornost. Da sam Evropljanin, sada bih govorio: moram povećati izdvajanja za odbranu, moram osnažiti svoje evropske odbrambene kompanije, moram izgraditi evropske oružane snage, moram uspostaviti komandnu strukturu izvan NATO-a - rekao je admiral.
U proteklim nedjeljama spekulisalo se o tome da li Tramp planira povući SAD iz NATO-a, čiji je Amerika osnivač.
Predsjednik Tramp je više puta pozivao članice da povećaju vojnu potrošnju na dva odsto BDP-a, upozoravajući tokom izborne kampanje da bi ohrabrio Rusiju da „radi šta god hoće“ zemljama NATO-a koje ne ispune svoju finansijsku obavezu.
U posljednjem mjesecu, Tramp je dodatno pojačao svoje zahtjeve, podstičući članice NATO-a da povećaju izdvajanja za odbranu čak na pet odsto BDP-a.
Očekuje se da će samitom u Londonu dominirati rasprave o potrebi za većom evropskom odbrambenom saradnjom, usljed straha da savez više ne može računati na podršku SAD.
Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je spreman „otvoriti raspravu“ o mogućem budućem evropskom nuklearnom odvraćanju, nakon zahtjeva Fridriha Merca, budućeg njemačkog kancelara.
U međuvremenu, Merc je naglasio potrebu da kontinent brzo djeluje kako bi „postigao nezavisnost“ od Sjedinjenih Država po pitanju odbrane.

Moguće je da svjedočimo posljednjim danima ovog vojnog saveza i rađanju ETO-a

Ponašanje Trampa i Vensa prema Zelenskom u Bijeloj kući i podrška Zaharove njima dvojici, može se uporediti sa tretmanom češkog predsjednika (Emila) Hahe, od strane Ribentropa, Geringa i Himlera 1939, kada su ga nacisti maltretirali čitavu noć - udarali, šamarali, pljuvali, boli injekcijama sa drogom, da bi ujutro, potpuno slomljen, potpisao ugovor o protektoratu i okupaciji Češke od Trećeg rajha. To je i u Nirnbergu kvalifikovano kao zločin protiv mira – ocijenio je bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava prof. dr Nebojša Vučinić za Portal ETV.&nbsp;
U Bijeloj kući u Vašingtonu 28. februara sastali su se američki i ukrajinski predsjednici Donald Tramp i Volodimir Zelenski, međutim, mediji koji su prisustvovali sastanku, prenijeli su mučne scene drskih, arogantnih pokušaja Trampa i njegovog potpredsjednika Džeja Di Vensa da ponize i zastraše Zelenskog.
Sve je počelo kada je Zelenski kazao Trampu da se s „ubicom“ ne smije ići na kompromise i da su potrebne garancije za dugotrajan mir između Ukrajine i Rusije, na što je Tram odgovorio da ne želi da govori ružne stvari o Vladimiru Putinu (predsjednik Rusije), jer će to otežati pregovore.&nbsp;
Zelenski je u Americi boravio kako bi sa Trampom potpisao sporazum o rijetkim mineralima, koje bi eksploatisala Amerika, a Ukrajina zazvrat dobila njenu zaštitu u pregovorima sa Putinom za prekid agresije na ovu zemlju.&nbsp;
Potpredsjednik SAD-a Vens optužio je Zelenskog da ne pokazuje poštovanje, da se prepire i agituje pred američkim medijima, te konstatovao da su mu komentari nepristojni.&nbsp;
- Jeste li ijednom rekli hvala – kazao je Vens.
Tramp je ponavljao Zelenskom da mu je zemlja u velikoj nevolji. Nije mu dozvolio da mu odgovori uz konstataciju: „Ne, ne, mnogo ste pričali“.
- Ne dobijate ovo. Imate prokleto dobre šanse da izađete dobro zbog nas - rekao mu je Tramp, uz konstataciju da su Ukrajini, „preko ovog glupog predsjednika /Džo Bajdena/“ dali „350 milijardi dolara“...
Tramp je insistirao da Zelenski mora da se dogovori s Rusijom – „ili smo van toga“, optužujući ga da nije dovoljno zahvalan na vojnoj i političkoj podršci SAD, te da se „kocka s Trećim svjetskim ratom“.
Sastanak je prekinut, sporazum nije potpisan i Zelenski je napuštio Ameriku.&nbsp;
Ubrzo se oglasila portparolka ruske diplomatije Marija Zaharova ističući kako su Tramp i Vens pokazali „uzdržanost“ u verbalnom obračunu sa Zelenskim, kojeg je nazvala „ološem"“.
Evropske zemlje, poslije ovog skandaloznog sastanka, stale su uz Ukrajinu i Zelenskog.
U Londonu je juče održan evropski mirovnom samit, a razgovaralo se o bezbjednosnim garancijama koje evropski kontinent može da ponudi Kijevu u slučaju prekida vatre sa Rusijom.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute, sinoć je, nakon samita, novinarima rekao da saveznici žele „osigurati da Putin nikada, nikada više ne pokuša napasti Ukrajinu“.
- To znači da će u Ukrajini biti prisutni evropski vojnici kako bi bili sigurni da se taj mir održava i da je održiv, da je postojan, trajan - naveo je Rute.
U nekoliko gradova u SAD juče su održani proukrajinski protesti.

Vučinić: Nacisti maltretirali Hahu, kao Tramp i Vens Zelenskog

Ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio. &nbsp; Istinu o ratu Ukrajini predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je oteo i hladnokrvno strijeljao, pred televizijskim kamerama, u direktnom prenosu. A Volodimira Zelenskog, predsjednika Ukrajine, zemlje-heroja koja teško krvari pod ruskom agresijom pune tri godine, bezočno je pokušao da predstavi kao diktatora koji bahato provocira treći svjetski rat. &nbsp; NEOSJETLJIVOST NA UŽAS Trampa, baš kao i potpredsjednika Vensa, nije dodirniula mučna ukrajinska priča. Nijesu željeli da znaju išta o masovnom masakru u Buči, toj monstruozno planiranoj likvidaciji staraca, žena, đece; o masovnim grobnicama o Izjumu, o mučionici i stratištima u Hersonu... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025030319038_be1b55f57af6f6bbddd867bf2496b0570781122fa141d6d5c373a5aa97af43cc" data-rendition-name="original" width="1024" height="684" loading="lazy" alt="UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči "> <figcaption>UŽAS PRED LICEM SVJETSKE JAVNOSTI: Leševi otkriveni u Buči(Photo: UGC)Copyright 2022 The Associated Press. All rights reserved.</figcaption> </figure>  Nije njih dvojicu bilo briga - ni za dugotrajnu opsadu i stravično ubijanje Marijupolja; za raketni napad na dječju bolnicu u Kijevu, za granatiranje Željezničke stanice u Kramatorsku; za Bahmut, Andrijevku, Pokrovsk, za još desetine i desetine gradova i sela, sprženih u ruskoj agresiji... Na kraju, nije ih bilo briga za sudbinu hiljada ukrajinske đece koje su ruski vojnici oteli i odveli ih, tamo neđe u nedođiju ogromne ruske stepe... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250303190320_9371ba80c1a2e856b45762c4007768ca78011f8ece9d87747e02b4fd43b75348" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj"> <figcaption>SPRŽENA ZEMLJA: Marijupolj(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Taj 1. mart, taj razgovor u Vašingtonu, u Ovalnom kabinetu, tužan je dan za Sjedinjene Američke Države, ali i za demokratski svijet. Zgaženi su principi na kojima se decenijama i decenijama formirala velika američka nacija, još od vremena Deklaracije o nezavisnosti. &nbsp; Razbucana je u paramparčad ona, dugo formirana, slika američkog predsjednika kao lidera slobodnog svijeta. I još gore: ugušena je nada da će oni kojima funkcija daje veliku moć, znati da je koriste u cilju humanosti a ne golog interesa, ličnog ili grupnog ili državnog... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250303190324_afdde546075f58ebdc27b666ff41d2872d3196bf66f49f420317baad7fb47b24" data-rendition-name="original" width="495" height="369" loading="lazy" alt="NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp"> <figcaption>NEFORMALNI ALI ČVRSTI SAVEZ: Putin i Tramp(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Da, ko je htio da čuje – sve je čuo. Ko je želio da vidi – sve je vidio: predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp otvoreno je pokazao da, osim za svoj interes, predano radi i za interes ruskog predsjednika Vladimira Putina. &nbsp; Neki su to besramno žrtvovanje ukrajinskog naroda i ukrajinske države poredili sa onim evropskim ćutanjem pred Drugi svjetski rat. Kada su 1938. godine, prestrašene Velika Britanija i Francuska nacističkoj Njemačkoj predale veliki dio Čehoslovačke, čiji je predsjednik Emil Hala tada doživio srčani udar tokom razgovora sa Adolfom Hitlerom. &nbsp; Ipak, Trampovo i Vensovo postupanje nije bilo farsično ponavljanje istorije nego brutalna trgovina tuđim ljudima i tuđom državom. I sve to kao nekakav bestijalni politički rijaliti: htjeli su pred kamerama da ponize i ucijene Zelenskog i tako ga slome prije stvarnih razgovora ili pregovora. &nbsp; I, možda će se, nakon onog udesa u Ovalnom kabinetu, tek sada neki Amerikanci prisjetiti riječi predsjedničke kandidatkinje Kamale Haris koja je prije četiri mjeseca tvrdila da će Tramp pokušati da primora Ukrajinu da se preda u borbi protiv ruskog agresora. &nbsp; ,,Vidjećete, Putin će sjedjeti u Kijevu, ako Tramp pobijedi“, poručila je Haris prošlog oktobra. &nbsp; UKRAJINSKA VJEČNA ,,ČERVENA KALINA" Ne, neće se to desiti. Ukrajina nikada neće dopustiti da postane država-rob. Prije će nestati u plamenu borbe za svoju slobodu. Posred Vašingtona, Volodimir Zelenski je pokazao da je istinski predstavnik jednog istinski hrabrog, herojskog naroda. &nbsp; I sigurno je: ona pod okupacijom povijena červena kalina - cvijet koji tako jasno simbolizuje nezavisnost Ukrajine i samobitnost ukrajinskog naroda – uzdignuće se opet. I to s proljeća, baš kao u slavnoj pjesmi, i baš na nepreglednim ukrajinskim poljima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250303190328_dc7cbf903818590b9fdd17f6225dba9f2948576b9e733a726a006f560ed1dfae" data-rendition-name="original" width="166" height="304" loading="lazy" alt='UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina" '> <figcaption>UKRAJINSKI SIMBOL: ,,Červena kalina"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ukrajinska pjesma o červenoj kalini bila je zabranjena od 1919. do 1991. godine. Pa je preživjela I dočekala nove generacije spremne da se bore za svoju slobodu i slobodu domovine. I tako je Zelenski ostavio putokaz za nove generacije Ukrajinki i Ukrajinaca. &nbsp; Ili, što bi naš veliki pjesnik rekao: na groblju će iznići cvijeće za daleko neko pokoljenje. &nbsp; Ta budućnost osvojene slobode, izvojevane uz ogromne žrtve, ne smije da zamagli vidik sadašnjosti novog vremena koje rađaju Tramp i trampisti. Teškog vremena. Dešavanja u Vašingtonu pokazuju tektonski poremećaj koji desničarsko nastrojeni, sebi i svom biznisu okrenuti, pohlepni tim Donalda Trampa izaziva na svjestkoj političkoj sceni. TEŠKO PITANJE ZA CRNOGORSKO DRUŠTVO A za Balkan, pa naravno i za Crnu Goru, otvara se pitanje: ako jedna velika zemlja od 44 miliona građana može biti bizaran ulog u nemoralnoj trgovini Trampa i Putina, kako će se ta nova uloga Sjedinjenih Američkih Država odraziti na pozicije malih država na zapadnom Balkanu, poput Crne Gore ili Bosne i Hercegovine ili Makedonije? Država koje su već bile meta imperijalnih politika. &nbsp; Nije to naučna fantastika. Sjećate se, nedavno, one velike, prljave igre oko projekta ,,Otvoreni Balkan”, tobožnje zamisli o tobožnjem jedinstva balkanskih država? U stvari: novom pokušaju realizacije starih planova o stvaranju Velike Srbije i Albanije na Zapadnom Balkanu. Samo, ovog puta ne ratom, nego kroz varke međunarodne politike. &nbsp; I baš kako su u Crnoj Gori mnogi ćutali juče, ćute i danas. Na skaradnu predstavu iz Bijele kuće, osim hitre i precizne reakcije bivšeg predsjednika Mila Đukanovića i jedva čujne polurečenice aktuelnog predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića – većinska crnogorska vlast je većinski šutala. &nbsp; Ćutnja predsjednika Skupštine Andrije Mandića je sasvim razumljiva: četničkom vojvodi, koji se upinje da Crna Gora bude dio srpskog sveta, sasvim odgovara da Ukrajina što prije postane dio ruskog sveta. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250303190336_5b784322a9a9369ba1e6454f53245008ac702d9bebc4e1dceef9aad0b5d30b0d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"'> <figcaption>,,PJESMA GA JE ODRŽALA": Milojko Spajić pjeva ,,God bless America"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  A zašto danima ćuti govorljivi premijer i lider PES-a Milojko Spajić? Moguće da ga baš briga za Zelenskog, jer u sebi još pjeva onu ,,Gad bless America” posvećenu inauguraciji Trampa. Ili ga, što je najbliže istini, ne interesuje ona Crna Gora koja ne služi njegovim ličnim interesima ili interesima velikosrpske politike kojoj on vjerno služi kao premijer? &nbsp; Principi ga, svakako, odavno ne sputavaju, ako su ikad. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250303190340_aa442ac298442169fab90e155146c1487afee9898ccaca32a1e9336fa6773c84" data-rendition-name="original" width="864" height="486" loading="lazy" alt="UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke "> <figcaption>UVIJEK IMA IZLAZ: Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade Crne Gore i lider Bošnjačke stranke(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Baš kao i Ervina Ibrahimovića, potpredsjednika Vlade i lidera Bošnjaka. I on uporno ćuti. Mada, tu je šutnju najlakše objasniti jednim stihom Blaševićeve pjesme: ,,...vlast je vlast, a čast je čast”.&nbsp; Predsjednik Bošnjačke stranke izgleda ne prihvata da su ta dva pojma u istoj liniji prioriteta. &nbsp; Žalosna je istina o stvarnoj politici aktuelne većine u parlamentarnoj većini: ćutanje na nepravdu koja se čini Zelenskom i Ukrajini je znak odobravanja Trampove politike. &nbsp; Zato je sada na potezu građanska Crna Gora koja ne smije da ćuti. Samo da vidimo: kolika je ta i koliko je glasna ta građanska Crna Gora? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Jaume Bofarul Barnes počasni konzul u Barseloni, Dragan Đukanović predsjednik Komisije za nestala lica

Tagovi

U ''Budilniku'' o položaju žena u Crnoj Gori, u ''Srećnom danu'' o mizoginiji u javnom prostoru, ali i žurci devedesetih

Sjutra sunčano, do 22 stepena

Velika Britanija isporučuje Ukrajini nove napredne dronove

Tusk: Ovo je dan kada se sve mijenja; zemlje EU podijeljene oko pitanja zamrznute ruske imovine, Orban može da uloži veto

PRATITE TVe UŽIVO