Đurašević: Skupština mora osigurati kontrolu vlasti i odgovorno zastupanje građana

Skupština Crne Gore ne smije se svoditi na formalno usvajanje zakona i politička nadmetanja, već mora obezbijediti učinkovitu kontrolu izvršne vlasti, odgovorno zastupanje građana i transparentno upravljanje javnim resursima, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Saradnik na programima CGO-a Nikola Đurašević kazao je, uoči Dana parlamentarizma koji se obilježava 31. oktobra, da 120 godina od konstituisanja prve Narodne skupštine predstavlja važan istorijski jubilej, ali i povod za kritičko sagledavanje kvaliteta savremenog parlamentarnog života.

- Skupština Crne Gore ne smije se svoditi na formalno usvajanje zakona i politička nadmetanja, već mora obezbijediti učinkovitu kontrolu izvršne vlasti, odgovorno zastupanje građana i građanki i transparentno upravljanje javnim resursima, a to sada izostaje - naveo je Đurašević.

On je podsjetio da je 31. oktobra 1906. godine na Cetinju konstituisana prva Narodna skupština Knjaževine Crne Gore, čime su postavljeni temelji institucionalnog parlamentarizma.

Đurašević je ukazao na analize CGO-a koje pokazuju značajne razlike u parlamentarnom angažmanu poslanika, ali i otvaraju pitanja opravdanosti troškova i mjerljivosti rezultata njihovog rada.

Prema tim analizama, od konstituisanja aktuelnog saziva Skupštine, 27. jula 2023., do 31. marta ove godine, u raspravama su bili najaktivniji predstavnici opozicije, dok je dio poslanika vlasti imao vrlo skroman angažman.

Đurašević je kazao da posebno zabrinjava odnos izvršne vlasti prema parlamentu, što se ogleda u održavanju Premijerskog sata, jednog od ključnih mehanizama kontrole Vlade.

Prema analizi CGO-a iz jula, od početka mandata premijera Milojka Spajića, od 21 poslovnički predviđenog termina održano je svega 14, dok u sedam slučajeva predsjednik Vlade nije neposredno odgovarao na pitanja poslanika.

- Ovaj institut ne smije zavisiti od političke volje ili raspoloživosti predsjednika Vlade, jer je Vlada odgovorna upravo Skupštini iz koje crpi demokratski legitimitet -  istakao je Đurašević.

On je naveo da je od konstituisanja aktuelnog saziva Skupštine do kraja juna ove godine evidentirano 888 službenih putovanja poslanika, koja su građane koštala 1.010.904 EUR.

- Samo u prvih šest mjeseci ove godine, za 181 putovanje utrošeno je 212.769 eura - kaže se u saopštenju.

Đurašević je kazao da su službena putovanja legitiman dio parlamentarne i međunarodne saradnje, ali da zabrinjava izostanak sistematičnih informacija o njihovim rezultatima. 

Prema podacima CGO-a, na dan 31. maja ove godine u kabinetima predsjednika i četiri potpredsjednika Skupštine krajem maja bilo je 31 zaposleno ili angažovano lice, dok je za već zaključene ugovore o djelu u ovoj godini predviđeno najmanje 133.450 eura neto.

- Angažovanje ličnih konsultanata poslanika, uvedeno prošle godine, samo u prvih pet mjeseci ove koštalo je 85,2 hiljade eura neto - rekao je Đurašević, dodajući da su tu mogućnost iskoristila 22 poslanika, angažujući ukupno 27 osoba.

Đurašević je ukazao i na izostanak djelotvornih mehanizama etičke odgovornosti poslanika.

Prema studiji CGO-a, za više od 11 godina primjene dva Etička kodeksa, od decembra 2014. do kraja prošle godine, nijedna od pet podnijetih prijava nije rezultirala odlukom kojom je utvrđena povreda Kodeksa niti je izrečena ijedna sankcija.

Đurašević je kazao da od 2017. godine nije podnijeta nijedna nova prijava, uprkos slučajevima neprimjerenog ponašanja i komunikacije.

- Skupština koja treba da kontroliše druge institucije mora najprije pokazati sposobnost da uspostavi odgovornost u sopstvenim redovima - poručio je Đurašević.

On je ocijenio da su nedavni događaji u parlamentu, uključujući odbijanje inicijative za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića, nakon njegovog javnog odavanja počasti Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid u Srebrenici, otvorili ozbiljna pitanja političke odgovornosti i odnosa prema žrtvama.

Đurašević je naveo da je povjerenje građana u parlament ozbiljno narušeno, podsjećajući na istraživanje CG Puls, koje su sproveli CGO i Institut DAMAR, prema kojem je Skupština pri dnu ljestvice povjerenja u institucije, sa prosječnom ocjenom 2,27 na skali od jedan do četiri.

On je naglasio da Skupština, u kontekstu evropskih integracija, mora pokazati kapacitet za suštinski dijalog, uključivanje stručne javnosti i civilnog društva, pažljivo razmatranje zakonskih rješenja i kontrolu njihove primjene. 

- Ubrzavanje zakonodavnih procedura ne smije biti zamjena za kvalitetan parlamentarni rad, niti evropska agenda opravdanje za zaobilaženje demokratskih standarda - istakao je Đurašević.

On je poručio da Dan parlamentarizma mora biti podsjetnik da poslanički mandat nije samo privilegija, već javna odgovornost.

- Potrebna je Skupština koja će svakodnevnim radom opravdavati povjerenje građana, štititi javni interes i potvrđivati da parlamentarna demokratija nije samo ustavno načelo, već praksa odgovorne vlasti - zaključio je Đurašević.