Dijaspora traži reakciju Brisela zbog Zakona o registrima prebivališta: "Nijesmo prestali da pripadamo Crnoj Gori"
Crnogorski državljani koji žive i rade u državama članicama Evropske unije upozorili su Evropsku komisiju da bi predložene izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta mogle ugroziti njihova stečena prava, uključujući biračko pravo. Od Komisije traže da ovo pitanje pokrene u dijalogu sa crnogorskim vlastima, kao i da se prije usvajanja zakona zatraži mišljenje Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.
U obraćanju predsjednici Evropske komisije, državljani i državljanke Crne Gore koji žive u zemljama EU izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, koji je pripremilo Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore.
Ističu da su radnici, preduzetnici, studenti, penzioneri i porodice koje, uprkos životu u inostranstvu, ostaju duboko vezane za Crnu Goru, šalju doznake, investiraju, posjeduju imovinu i redovno se vraćaju u domovinu.
Naglašavaju i da snažno podržavaju evropski put Crne Gore i reforme koje taj proces zahtijeva, ali smatraju da predložena zakonska rješenja direktno pogađaju crnogorske državljane u inostranstvu i zadiru u njihova stečena prava. Navode da su sličnu zabrinutost javno iskazala i udruženja dijaspore u više država članica Evropske unije.
- U potpunosti podržavamo tačne, ažurne i pouzdane registre. Crna Gora ima sistem pasivne registracije birača, pa je registar prebivališta osnov za formiranje biračkog spiska. Vjerodostojan birački spisak u interesu je svih. Međutim, taj cilj ne smije biti ostvaren po cijenu osnovnih prava crnogorskih državljana - navodi se u obraćanju.
Kao jednu od ključnih primjedbi izdvajaju mogućnost gubitka biračkog prava bez odgovarajućih proceduralnih garancija.
Objašnjavaju da u sistemu pasivne registracije odjava prebivališta automatski dovodi do brisanja iz biračkog spiska. Prema njihovom razumijevanju nacrta, prebivalište bi moglo prestati nakon policijske terenske provjere u roku od 15 dana ili po službenoj dužnosti za lica koja nijesu podnijela zahtjev za novu ličnu kartu.
Upozoravaju da bi se na taj način biračko pravo moglo oduzimati upravnim aktom, bez jasno definisane procedure, prethodnog obavještavanja i djelotvornog pravnog lijeka.
Druga ozbiljna primjedba odnosi se na mogućnost retroaktivne primjene zakonskih odredbi. Kako navode, čini se da prelazne odredbe predviđaju primjenu novih pravila i na prijave prebivališta izvršene znatno prije donošenja zakona.
Podsjećaju da su organizacije civilnog društva, posebno Centar za demokratsku tranziciju (CDT), ukazale na mogućnost da takvo rješenje bude u suprotnosti sa članom 147 Ustava Crne Gore, kojim se zabranjuje povratno dejstvo zakona, osim kada to zahtijeva javni interes utvrđen u postupku donošenja zakona.
Zabrinutost postoji i zbog uloge policije u postupku provjere prebivališta. Nacrt predviđa da taj posao prvenstveno obavlja policija, dok je OEBS/ODIHR u Mišljenju o crnogorskim zakonima o registraciji birača iz 2025. godine preporučio da evidencije prebivališta vodi organ odvojen od policije, a da provjere obavljaju lokalni organi.
Posebno upozoravaju da bi posljedice prestanka prebivališta mogle prevazići pitanje biračkog prava.
Prema njihovim navodima, prestanak prebivališta mogao bi, kroz primjenu drugih propisa, uticati na prava povezana sa državljanstvom, socijalnom i zdravstvenom zaštitom, kao i na posjedovanje i nasljeđivanje imovine u Crnoj Gori. Smatraju da ove moguće posljedice nijesu adekvatno sagledane.
Kao dodatni problem ističu izostanak inkluzivnih konsultacija tokom pripreme nacrta zakona. Navode da dijaspora, njena zvanična tijela i relevantne organizacije civilnog društva nijesu suštinski uključeni u proces izrade.
Ocjenjuju da bi izmjene ovakvog značaja u izbornom okviru trebalo usvajati uz širok konsenzus i dovoljno vremena prije održavanja izbora, u skladu sa standardima Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a.
Od Evropske komisije traže da reaguje prije usvajanja zakona.
Podsjećajući da Evropska komisija u okviru pristupnih pregovora pažljivo prati vladavinu prava, osnovna prava i integritet izbornog procesa u Crnoj Gori, potpisnici obraćanja zatražili su da Komisija pokrene ova pitanja u dijalogu sa Vladom i Skupštinom Crne Gore.
Takođe traže da Evropska komisija podstakne crnogorske vlasti da prije usvajanja zakona zatraže mišljenje Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a, kao i da obezbijede punu primjenu preporuka ODIHR-a.
To, kako preciziraju, podrazumijeva uspostavljanje jasnih procedura, pojedinačno obavještavanje građana, pravo na žalbu i zaštitu od retroaktivne primjene zakona.
Od Komisije očekuju i da podstakne inkluzivan proces koji bi uključio opoziciju, civilno društvo i predstavnike dijaspore, te da ovo pitanje uzme u obzir prilikom ocjenjivanja napretka Crne Gore u poglavljima koja se odnose na osnovna prava i vladavinu prava.
U zaključku obraćanja poručuju da uređeni registri i puna zaštita prava građana nijesu međusobno suprotstavljeni ciljevi i da se oba mogu ostvariti pažljivim, transparentnim i inkluzivnim zakonodavstvom.
- Crnogorci i Crnogorke u inostranstvu nijesu prestali da pripadaju svojoj državi samo zato što žive u drugim djelovima Evrope i njihov glas mora biti saslušan - poručuju potpisnici, navodeći da su spremni da službama Evropske komisije pruže dodatne informacije i detaljnije predstave svoju zabrinutost.