„Mirandolina“ – priča o ženskoj snazi, slobodi i vječitoj borbi ljubavi i novca

Predstava „Mirandolina“, u režiji i adaptaciji Tatjane Mandić Rigonat, biće izvedena u utorak, 27. oktobra, u velikoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati. Riječ je o komadu koji, kroz duhovitu i provokativnu priču o jednoj od najpoznatijih junakinja svjetske dramske književnosti, preispituje položaj žene, njenu težnju ka nezavisnosti i slobodi, ali i složeni odnos ljubavi, moći i novca.

Predstava Centra za kulturu Tivat nastala je po motivima djela Karla Goldonija i Petera Turinija, a uloge tumače Katarina Marković, Vučić Perović, Lazar Dragojević, Goran Slavić, Goran Vujović, Lara Dragović i Julija Milačić Petrović Njegoš.

Rediteljka Tatjana Mandić Rigonat ističe da je Mirandolina jedan od najupečatljivijih ženskih likova u istoriji pozorišta, simbol inteligencije, mudrosti, samosvijesti i nepokolebljive težnje ka slobodi.

– Krčmarica Mirandolina jedan je od najčuvenijih ženskih likova u istoriji pozorišta. Ona slavi autentičnu snagu žene, njenu inteligenciju, mudrost, eros života, kreativnost i žudnju za nezavisnošću i slobodom. U njoj iskonska snaga žene nalazi svoj uzbudljiv i duhovit oblik – navodi rediteljka.

Podsjeća da je Goldoni komediju „Krčmarica“ napisao 1751. godine, dok je prvi put izvedena 1753. u Veneciji. Od tada Mirandolina ne prestaje da osvaja pozorišne scene, nadmudrujući se sa muškarcima i boreći se za sopstveno dostojanstvo.

– Ona je feministkinja iz 18. vijeka. U muškim fantazijama je đavolica, Venera, gospodarica, bludnica, svetica i čarobnica. Ona je sirena koja začarava muškarce i oduzima im razum. Opasna žena. Bilo da je zamišljaju kao sirenu ili pin-ap djevojku, u bilo kom vizuelnom obliku ona je simbol samosvjesne, buntovne žene – objašnjava Mandić Rigonat.

Kroz lik Mirandoline, kako ističe, prepliću se iskustva različitih epoha i načini na koje su se žene borile za svoje mjesto u društvu, nerijetko kroz nadmudrivanje i sukob sa muškim autoritetima.

Predstava istovremeno otvara pitanja koja ni nakon gotovo tri vijeka nijesu izgubila aktuelnost – može li žena sačuvati nezavisnost u svijetu kojim upravljaju novac i pohlepa, đe je granica između ljubavi i interesa i da li je sloboda stvarnost ili tek velika iluzija.

– Kakva je Mirandolinina sudbina u svijetu kojim vlada Mamon, novac i pohlepa? Da li su sloboda i nezavisnost mogući ili su samo velike iluzije? Što je s ljubavlju? Kakav je odnos između ljubavi i novca, Erosa i Mamona? – pita rediteljka.

Pozivajući se na misao francuskog filozofa Žana Bodrijara da je umjetnost čin zavođenja, Mandić Rigonat naglašava da će Mirandolina publici ispričati sopstvenu priču, istovremeno je stvarajući i preispitujući na sceni.

– Mirandolina će nam pričati priču o sebi, kao umjetnica koja u pozorištu igra svoj život, konstruiše i dekonstruiše narativ o ženi koja iznad svega cijeni sopstvenu slobodu – poručila je rediteljka.