<article><p>Bivši glavni specijalni tužilac <b>Milivoje Katnić </b>danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) <b>Dejana Peruničića</b>.</p><p>Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure><p>Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>Bivši glavni specijalni tužilac <b>Milivoje Katnić </b>danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) <b>Dejana Peruničića</b>.</p>
<p>Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Milivoje Katnić

Viši sud

Dejan Peruničić

Svjedočenje

Svjedok

Hronika

Katnić danas svjedočio u postupku protiv Peruničića

<p>Bivši glavni specijalni tužilac <b>Milivoje Katnić </b>danas je u podgoričkom Višem sudu svjedočio u postupku protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) <b>Dejana Peruničića</b>.</p>
<p>Kako saznaje Portal ETV, Katnićevo svjedočenje trajalo je više od sat i po vremena.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dg0LQKLay5T4&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>Detalji svjedočenja bivšeg GST-a nijesu poznati jer je suđenje zatvoreno za javnost.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DEUB_ebndD8U&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

<p>Lik italijanske premijerke <b>Đorđe Meloni</b> izbrisan je sa crkvene freske u Rimu poslije kontroverze oko restauracije tog umjetničkog djela, objavio je večeras briselski portal Politiko.</p>
<p>Afera je počela kada je slikar<b> Bruno Valentineti</b> restaurirao fresku u rimskoj bazilici San Lorenco in Lučina, koju je prvi put naslikao početkom 2000-tih godina, pa je primijećeno je da jedna od figura na restauriranoj fresci ima nevjerovatnu sličnost sa Meloni.</p>
<p>To je izazvalo negodovanje među opozicionim strankama, što je navelo Ministarstvo kulture i Rimsku biskupiju da pokrenu istragu.</p>
<p>Slikar je za list Republika rekao da je u utorak uveče prefarbao lice, jer je "to Vatikan želio".</p>
<p>Da, to je lik premijerke, rekao je Valentineti, dodajući da se radi o ranijoj fotografiji koju je preslikao.</p>
<p>Ministarstvo kulture je u srijedu saopštilo da je poslije izmjene freske obaviješten rektor bazilike o važećim pravilima.</p>
<p>Za svaki restauratorski rad šalje se zahtjev Fondu za vjerske objekte Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je vlasnik imovine, kao i Vikarijatu i Specijalnom nadzorniku Rima, uz skicu slike, navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dok je sama Meloni uz osmjeh prokomentarisala da "definitivno ne liči na anđela", Politiko nije mogao da dobije komentar uz njenog kabineta kako komentariše brisanje svog lika sa freske.</p>

Lik Đorđe Meloni izbrisan sa crkvene freske nakon kontroverze oko restauracije

<p>„Lopov 2.0“, kako su ga nazvale kolege iz Italije, odnosno redakcija uglednog italijanskog lista Corriere della Sera, jedna je od tema o kojoj se ovih dana govori u toj zemlji. Italijanski mediji analizirali su priče o tzv. tehnološkim lopovima koji navodno vrebaju u gužvama i, uz pomoć POS uređaja, zloupotrebljavaju beskontaktno plaćanje kako bi žrtvama ukrali iznose do 50 eura. No, koliko je takav oblik krađe zaista realan – pitaju se autori.</p>
<h2>Niz prepreka za lopove</h2>
<p>Od Milana do Rima, pa sve do nedavnog slučaja u Napulju, čini se da je ponovo prisutan talas strahova povezanih sa „fantomskim“ krađama, a dodatnu psihozu izazvali su snimci na društvenim mrežama za koje se sumnjalo da su inscenirani – tvrdilo se da su nastali u Italiji, iako su poticali iz različitih zemalja. Sada iz Napulja stižu novi izvještaji o krađama izvedenim istom kreativnom i tehnološkom metodom: žrtva je knjigovođa iz mjesta San Đorđo a Kremano, koji je krađu primijetio kada je njegov pametni telefon zavibrirao uz obavještenje iz bankarske aplikacije: „Plaćanje izvršeno: 50 eura, putem POS terminala“, piše Corriere della Sera.&nbsp;</p>
<p>List podsjeća da je prošlog avgusta u Sorentu uhapšena 36-godišnja žena kod koje je, nakon krađe novčanice od 100 eura, u torbi pronađen prenosni POS terminal.</p>
<p>Postavlja se pitanje: da li je zaista moguće ukrasti novac sa kartica ili pametnih telefona tako što se prenosni POS uređaj približi džepovima prolaznika i iskoristi mogućnost beskontaktnog plaćanja bez PIN-a? Odgovor glasi – da, ali samo pod veoma specifičnim uslovima, koji ovu vrstu krađe u praksi čine izuzetno teškom.</p>
<p>Kada je riječ o platnim karticama, lopov bi morao savladati niz fizičkih i tehnoloških prepreka. Kartice se, naime, „aktiviraju“ tek kada uđu u elektromagnetno polje koje generiše čitač (POS), a da bi se čip aktivirao i počeo da emituje signal, razdaljina između antene čitača i antene kartice mora biti minimalna – najčešće manja od četiri centimetra. Fizika slabljenja signala na frekvenciji od 13,56 MHz, na kojoj funkcionišu beskontaktne kartice, čini izuzetno teškim, gotovo nemogućim, da se standardnom opremom kartica „očita“ sa udaljenosti od jednog metra ili kroz debele torbe.</p>
<p>Lopovi bi, teoretski, mogli da koriste modifikovane antene, ali bi i one bile nepraktične za džeparoše, navodi Corriere della Sera. List dodaje da bi savremeni lopov, držeći POS terminal blizu džepa u kojem se nalazi kreditna ili debitna kartica, u teoriji mogao da ukrade iznos manji od 50 eura. Razlog je to što su kartice novije generacije stalno aktivne i ne zahtijevaju otključavanje.&nbsp;</p>
<p>Ipak, postoji velika prepreka poznata kao „kolizija kartica“: ako korisnik u novčaniku ima dvije beskontaktne kartice, obje će odgovoriti na elektromagnetno polje, a POS uređaji su programirani tako da u slučaju više odgovora prekidaju transakciju. Da bi krađa uspjela, žrtva bi morala imati samo jednu beskontaktnu karticu u novčaniku, novčanik bi morao biti u džepu ili dijelu torbe najbližem lopovu, a u blizini ne bi smjele biti druge RFID-kompatibilne kartice, poput službene legitimacije ili kartice za teretanu.&nbsp;</p>
<p>Dodatno, ne bi smjelo biti ni metalnih predmeta poput kovanica ili ključeva, jer i oni slabe signal. Sve to čini da je krađa tehnički moguća, ali da je vjerovatnoća da se svi uslovi istovremeno ispune – izuzetno mala.</p>
<h2>Pametni telefoni – još veći izazov</h2>
<p>Kada su u pitanju pametni telefoni, transakcije funkcionišu drugačije, a bezbjednost je dodatno pojačana zahvaljujući upotrebi tokena. Čak i da kriminalac uspije da presretne transakciju, dobio bi samo podatke vezane za token, koji su beskorisni za pravljenje klonirane kartice ili za onlajn kupovinu, gdje je potreban stvarni broj kartice, piše Corriere della Sera. Krađa sa iPhone uređaja gotovo je nemoguća, jer bezbjednosna arhitektura Apple Paya zahtijeva biometrijsku autentifikaciju ili unos koda kako bi se aktivirala NFC antena. iPhone sa zaključanim ili isključenim ekranom neće reagovati na POS uređaj, čime se onemogućava neprimjetna transakcija. Izuzetak predstavlja režim „Express Transit“, namijenjen bržem prolasku kroz barijere u metrou bez otključavanja telefona.&nbsp;</p>
<p>List navodi da su pojedini britanski istraživači u laboratorijskim uslovima pokazali da je moguće prevariti zaključani iPhone da „pomisli“ da se nalazi ispred takve barijere.</p>
<p>S druge strane, korisnici starijih Android uređaja morali bi da budu nešto oprezniji, jer je Google Wallet (ranije Google Pay) godinama omogućavao obavljanje manjih transakcija – obično do 25 ili 50 eura – samim uključivanjem ekrana, bez potpunog otključavanja uređaja.</p>
<p>To je predstavljalo veću potencijalnu ranjivost. Tim korisnicima se preporučuje da NFC funkciju drže isključenom i da je aktiviraju samo po potrebi. Ipak, sa uvođenjem Androida 15 došlo je do poboljšanja, jer Google sada zahtijeva otključavanje uređaja za sve NFC transakcije.</p>
<h2>Da li pomažu novčanici sa RFID/NFC zaštitom?</h2>
<p>Na tržištu postoje novčanici sa RFID/NFC zaštitom, a odgovor na pitanje da li su efikasni glasi – da. Materijali od kojih su izrađeni stvaraju barijeru koja reflektuje ili apsorbuje radio-talase na frekvenciji od 13,56 MHz, sprečavajući da elektromagnetno polje POS terminala dopre do antene kartice. Sličan efekat može se postići i umotavanjem kartice u aluminijumsku foliju. Ipak, za prosječnog korisnika to često nije neophodno, jer držanje dvije ili više kartica zajedno u novčaniku već eliminiše većinu rizika.</p>
<p>Zaključno, iako je „Lopov 2.0“ tehnički moguć, niz fizičkih, tehnoloških i praktičnih prepreka čini ovakav scenario malo vjerovatnim.</p>

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

<p>Oluja "Leo" danas je pogodila Španiju i Portugal, što se dogodilo sedmicu nakon oluje "Kristin", koja je širom Iberijskog poluostrva uzrokovala veliku materijalnu štetu.</p>
<p>Španska državna meteorološka agencija AEMET prognozirala je da bi na planini Siera Grazalema, na jugu zemlje, mogla pasti količina kiše jednaka količini kiše koja padne tokom cijele godine. Nadležni su zabrinuti zbog povećanog rizika usljed poplava jer je tlo zasićeno nakon prošlomjesečnih obilnih kiša.</p>
<p>Naime, količina padavina prošlog mjeseca u Španiji iznosila je 119,3 litra po metru kvadratnom, što je 85 odsto iznad prosjeka za period od 1992. do 2020. godine. Time je ovogodišnji januar drugi po količini padavina u 21. vijeka u Španiji.</p>
<p>Regionalna vlast južne španske regije Andaluzije pozvala je stanovnike da ne putuju ako to nije nužno. Nastava u mnogim školama je obustavljena dok je vojska u pripravnosti. Evakuisano je tri hiljade ljudi iz područja s najvećim rizikom, a to su Grazalema, Kampo de Gibraltar, Ronda i Jaen.</p>
<p>U Portugalu je najviši stepen pripravnosti jer se očekuje složena meteorološka situacija, prenosi agencija Rojters.</p>

Oluja "Leo" pogodila Španiju i Portugal: Evakuisano tri hiljade ljudi, vojska u pripravnosti

<p>Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza – sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku mapu zemlje.</p> <p>Ovaj američki investicioni zamah dolazi u trenutku kada se kineske kompanije sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regionu koji je u velikoj mjeri zavisan od ruskih energenata.</p> <p>Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu posljednjih mjeseci otvoreno radi na privlačenju investitora, ističući da iza tog angažmana stoji stvarni ekonomski i bezbjednosni interes, uz snažnu političku podršku.</p> <p>- Američke investicije mogle bi obezbijediti iskorak u ključnim sektorima, prije svega kroz izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge strane investitore - ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu <b>Azra Hadžiahmetović</b>.</p> <h2>Gasovod koji se čeka dvije decenije</h2> <p>Najveći američki interes u posljednjim mjesecima usmjeren je na projekat Južne gasne interkonekcije – novog gasovoda iz srednje Bosne ka terminalu na hrvatskom ostrvu Krk, koji je planiran prije više od 20 godina.</p> <p>Gasovod bi omogućio diversifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo pet decenija dugu zavisnost Bosne i Hercegovine isključivo od ruskog gasa.</p> <p>Interes za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine.</p> <p>Na njenom čelu je <b>Džesi Binal</b>, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a <b>Donalda Trampa</b>, dok je potpredsjednik <b>Džozef Flin</b>, čiji je brat <b>Majkl </b>bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Oni su sredinom januara razgovarali sa vlastima u Bosni i Hercegovini.</p> <p>Za izgradnju gasovoda interes je iskazala i korporacija Bechtel, čiji su predstavnici takođe posjetili BiH.</p> <p>Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet odsto energije dobija iz gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, kao i za industriju povezanu sa Željezarom u Zenici.</p> <p>Uprkos relativno maloj potrošnji ovog energenta, značaj projekta istakli su i članovi Savjeta za energetsku dominaciju SAD-a – američki sekretari za resurse i energetiku <b>Dag Bergam</b> i <b>Kris Rajt</b>, koji su o tome razgovarali sa zvaničnicima BiH i Hrvatske u Atini 7. novembra.</p> <p>Gasovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, gdje oko 60 odsto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak sa Bliskog istoka.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669" data-rendition-name="original" width="770" height="667" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <p>U budućnosti bi se Južna gasna interkonekcija mogla na jugu povezati sa Transjadranskim gasovodom, planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i kaspijskom regionu.</p> <h2>Gasne elektrane</h2> <p>Američki investitori razgovaraju sa vlastima u BiH i o izgradnji gasnih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli.</p> <p>Većina električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj, dio u hidroelektranama, dok se manji dio dobija iz solarnih i vjetroelektrana. Nameti Evropske unije na „prljavu energiju“, uvedeni ove godine, dodatno opterećuju izvozno orijentisanu privredu.</p> <p>Termoelektrane u BiH u prosjeku su stare oko 40 godina, troše više uglja, proizvode manje električne energije i često se kvare, zbog čega elektroprivrede uvoze struju i posluju sa gubicima.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701" data-rendition-name="original" width="757" height="728" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <p>Izgradnjom novih gasnih elektrana mogao bi se ublažiti problem nakon potpunog gašenja termoelektrana, na što se Bosna i Hercegovina obavezala do 2050. godine.</p> <h2>Koncesije nad aerodromima i izgradnja auto-puteva</h2> <p>Američke kompanije izrazile su interes i za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i u Mostaru, koji je u vlasništvu grada.</p> <p>Delegacija Bechtela, poznate američke inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u januaru 2026. godine razgovarala sa vlastima, iskazujući interes ne samo za gasovod Južna interkonekcija, već i za izgradnju auto-puteva.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4" data-rendition-name="original" width="758" height="702" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <p>U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 250 kilometara auto-puteva, u poređenju sa više od 1.300 kilometara u Hrvatskoj i oko 1.000 kilometara u Srbiji.</p> <p>Entitet Federacija BiH, uz pomoć evropskih kredita, gradi autoput od juga ka sjeveru, dok Republika Srpska, pored već izgrađenog auto-puta od Banje Luke do Doboja, realizuje još nekoliko kraćih dionica, koje izvode kineske kompanije.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d" data-rendition-name="original" width="847" height="803" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Ko će finansirati projekte?</h2> <p>Podršku projektima pružila je Američka trgovinska i razvojna agencija (USTDA), čiji je pravni savjetnik <b>Sem Kvon</b> sredinom januara boravio u Sarajevu.</p> <p>USTDA ne investira direktno, već finansira studije izvodljivosti, tehničku pripremu projekata i radi na povezivanju sa američkim investitorima. Prema dostupnim podacima sa sajta ove agencije, američke kompanije nude tri osnovna modela finansiranja.</p> <p>Prvi model je javno-privatno partnerstvo, u kojem entitet ili javno preduzeće ulazi u projekat zajedno sa američkim investitorom.</p> <p>Drugi modeli su „Izgradi – posjeduj – upravljaj“ (BOO) i „Izgradi – upravljaj – prenesi“ (BOT), u kojima američki koncesionar obezbjeđuje sredstva, gradi i upravlja projektom tokom određenog perioda, nakon čega eventualno prenosi vlasništvo.</p> <p>Treći model je „ključ u ruke“ (EPC), u okviru kojeg američka kompanija preuzima projektovanje, nabavku i izgradnju, dok se projekat finansira sopstvenim sredstvima, najčešće kreditima.</p> <p>Bechtel je već primjenjivao EPC model u regionu, gradeći stotine kilometara autoputeva u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, preuzimajući kompletnu odgovornost za projektovanje, nabavku i izgradnju. Strane banke često preferiraju ovaj model jer smanjuje rizik za države i koncentriše odgovornost na jednog izvođača.</p> <p>U Bosni i Hercegovini postoje dvije berze – u Sarajevu i Banjoj Luci – ali je tržište kapitala i dalje nerazvijeno. U oktobru 2025. godine objavljeno je da američki investitori, zajedno sa domaćim partnerima, planiraju uspostavljanje berze u Brčko distriktu BiH, trećoj administrativnoj jedinici u zemlji.</p> <p>Američki predstavnici razgovarali su sa vlastima BiH i o razvoju telekomunikacionog sektora, prije svega o uvođenju mobilnih mreža pete generacije (5G), koje su već dostupne u drugim državama Zapadnog Balkana.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e" data-rendition-name="original" width="842" height="596" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Zašto su američke investicije važne?</h2> <p>Trenutno najviše investitora u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije i Njemačke, uz značajna ulaganja iz Italije, Rusije i Turske.</p> <p>Potencijalna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država dolaze u trenutku kada se Rusija povlači iz naftnog sektora u Srbiji, dok je budućnost rafinerija Zarubežnjefta u Brodu i Modriči, koje godinama posluju sa gubicima, i dalje neizvjesna.</p> <p>Realizacija najavljenih projekata predstavljala bi strateški iskorak u diversifikaciji energetskih izvora, jačanju infrastrukture i smanjenju uticaja Kine, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u region.</p> <p>- Potencijal je ogroman i postoji ozbiljna šansa za uspjeh, imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države ključni geopolitički partner Bosne i Hercegovine još od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i garant političke stabilnosti, što je ono što investitori traže - ocijenio je makroekonomski analitičar <b>Faruk Hadžić</b>.</p> <p>On ističe da velike američke građevinske kompanije do sada nijesu bile zainteresovane za manje dionice autoputeva, ali da bi mogle pokazati interes za velike projekte, poput brze ceste od Tuzle prema Hrvatskoj i Srbiji, kao i prema Sarajevu, za koje je dio potrebne dokumentacije već pripremljen.</p> <h2>Moguće prepreke</h2> <p>Decentralizacija Bosne i Hercegovine, definisana Dejtonskim sporazumom i Ustavom, podrazumijeva da su nadležnosti za ekonomiju podijeljene između entiteta i kantona, što često usporava realizaciju projekata.</p> <p>Veliki energetski i infrastrukturni projekti u BiH zahtijevaju saglasnosti i dozvole na više nivoa vlasti, izmjene zakona, međudržavne sporazume, poštovanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa Evropskom unijom.</p> <p>- Ipak, vjerujem u dugogodišnju američku upornost da riješi određena pitanja unutar BiH kako bi ostvarili ono što su naumili - kazala je profesorica Azra Hadžiahmetović.</p> <p>Do sada su američka ulaganja u Bosni i Hercegovini bila rijetka i uglavnom koncentrisana u vojnoj industriji. Kao primjer navodi se kompanija Sitko Acquisition LLC, koja je preuzela udjele u preduzećima Pretis u Vogošći i Binas u Bugojnu, dok Vlada Federacije BiH zadržava većinski paket akcija.</p>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686" data-rendition-name="original" width="828" height="581" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>

Katnić danas svjedočio u postupku protiv Peruničića

Tagovi

Lik Đorđe Meloni izbrisan sa crkvene freske nakon kontroverze oko restauracije

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

Oluja "Leo" pogodila Španiju i Portugal: Evakuisano tri hiljade ljudi, vojska u pripravnosti

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO