<article>Automobil odborničke kandidatkinje sa liste ,,I riječju i djelom!” Demokratske partije socijalista (DPS) Ksenije Aranitović demolirano je sinoć nakon koncerta koji su crnogorske muzičke legende posvetile predvodniku te liste Nerminu Abdiću.U DPS-u osnovano sumnjaju da je napad politički motivisan, a slučaj je prijavljen Upravi policije. - Očigledno je da je nekom zasmetala činjenica što se bliže izvjesne političke promjene u Glavnom gradu te pokušava na ovaj način zastrašiti predstavnike i predstavnice sa naše liste - saopšteno je iz DPS-a.U toj partiji od nadležnih državnih organa očekuju da slučaj riješe u najskorijem roku.- Demokratska partija socijalista će sama pružiti zaštitu svojim članovima i članicama i omogućiti punu slobodu političkog angažmana - poručuju iz DPS-a.</article>

Automobil odborničke kandidatkinje sa liste ,,I riječju i djelom!” Demokratske partije socijalista (DPS) Ksenije Aranitović demolirano je sinoć nakon koncerta koji su crnogorske muzičke legende posvetile predvodniku te liste Nerminu Abdiću.
U DPS-u osnovano sumnjaju da je napad politički motivisan, a slučaj je prijavljen Upravi policije.&nbsp;
- Očigledno je da je nekom zasmetala činjenica što se bliže izvjesne političke promjene u Glavnom gradu te pokušava na ovaj način zastrašiti predstavnike i predstavnice sa naše liste - saopšteno je iz DPS-a.
U toj partiji od nadležnih državnih organa očekuju da slučaj riješe u najskorijem roku.
- Demokratska partija socijalista će sama pružiti zaštitu svojim članovima i članicama i omogućiti punu slobodu političkog angažmana - poručuju iz DPS-a.

Portal ETV

Demoliran automobil kndidatkinje za odbornicu u Podgorici

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

automobil

Ksenije Aranitović

Hronika

Demoliran automobil Ksenije Aranitović, U DPS-u sumnjaju na političke motive

Automobil odborničke kandidatkinje sa liste ,,I riječju i djelom!” Demokratske partije socijalista (DPS) Ksenije Aranitović demolirano je sinoć nakon koncerta koji su crnogorske muzičke legende posvetile predvodniku te liste Nerminu Abdiću.
U DPS-u osnovano sumnjaju da je napad politički motivisan, a slučaj je prijavljen Upravi policije. 
- Očigledno je da je nekom zasmetala činjenica što se bliže izvjesne političke promjene u Glavnom gradu te pokušava na ovaj način zastrašiti predstavnike i predstavnice sa naše liste - saopšteno je iz DPS-a.
U toj partiji od nadležnih državnih organa očekuju da slučaj riješe u najskorijem roku.
- Demokratska partija socijalista će sama pružiti zaštitu svojim članovima i članicama i omogućiti punu slobodu političkog angažmana - poručuju iz DPS-a.

Ujedinjene nacije su danas izrazile veliku zabrinutost zbog "pojačane eskalacije preko Plave linije" nakon izraelskih napada na Liban, upozoravajući da je region na rubu katastrofe, javlja Anadolija.
- Veoma smo zabrinuti zbog pojačane eskalacije preko Plave linije, uključujući smrtonosni napad koji smo vidjeli u Bejrutu danas - rekao je portparol generalnog sekretara UN-a Stefan Dujarik.
Pozivajući sve strane na deeskalaciju i maksimalnu suzdržanost, Dujarik je naglasio: "Region je na rubu katastrofe. Svi napori bi trebalo da budu usmjereni na hitno pronalaženje diplomatske aktivnosti".
Potvrdio je da Privremene snage UN-a u Libanu (UNIFIL) nastavljaju da "sprovode svoj mandat u očigledno izuzetno izazovnim uslovima".
Rekavši da je šef UNIFIL-a Aroldo Lazaro u stalnoj komunikaciji i s izraelskom i s libanskom vojskom, Dujarik je rekao da mirovna misija radi na "izbjegavanju bilo kakve pogrešne procjene duž Plave linije".
Plava linija je linija razgraničenja koja dijeli Liban od Izraela i Golanske visoravni.
Specijalna koordinatorka UN-a za Liban Žanin Henis-Plashart izrazila je zabrinutost u petak zbog najnovije eskalacije u regionu.
- Popodnevni napad u gusto naseljenom području u južnom predgrađu Bejruta je još jedna alarmantna eskalacija - navela je Henis-Plashart za društvenoj mreži X.
Dodala je da se to mora zaustaviti, kao i da je diplomatski izlaz i dalje moguć.
Ministarstvo zdravlja Libana saopštilo je da je u izraelskom napadu u petak na južno predgrađe Bejruta 12 ljudi ubijeno, a 66 povrijeđeno, od kojih je devet u kritičnom stanju.
Zvanična libanska nacionalna novinska agencija saopštila je da je u napadu pogođen stan u jednoj od stambenih zgrada u oblasti Jamous.
Izraelska vojska tvrdi da je u napadu dronom u južnom predgrađu Bejruta ubila Ibrahima Akvila, za kojeg je navela da je bio šef operacija Hezbolaha i de fakto komandant Radvan snaga.
U utorak i srijedu, 37 ljudi je poginulo, a više od 3.250 je povrijeđeno u seriji eksplozija pejdžera i voki-toki uređaja u Libanu.
Libanska vlada i Hezbolah optužili su Izrael da je izveo napad. Hezbolah je obećao osvetu, a Izrael nije komentarisao optužbe.
Ovi napadi izazvali su eskalaciju prekograničnog rata Izraela i Hezbolaha koji je počeo nakon pokretanja smrtonosne ofanzive Izraela u Pojasu Gaze, u kojoj je poginulo skoro 41.300 ljudi, uglavnom žena i djece.

Upozorenje UN-a: Izrael je doveo svijet na rub katastrofe

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina veoma računa na podršku Sjedinjenih Američkih Država Planu za pobjedu Ukrajine u ratu.
- Aktivno se pripremamo za pregovore u Americi, sa američkim predsjednikom Džozefom Bajdenom, predstavnicima obije stranke u Kongresu, računamo na sastanke sa oba kandidata za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država - rekao je Zelenski u večernjem video obraćanju naciji, prenosi Ukrinform.
On je naglasio da će u Ukrajini uvijek biti zahvalni Americi što je podržala njenu nezavisnost – "za svu pruženu pomoć kako bi Ukrajina mogla da izdrži ovaj rat".
Zelenski je naveo da će Ukrajina izneti konkretan plan, ne samo kako da se "odupre u ratu", već da "ojača i ostvari pravedan mir i pobjedu".
- Ukrajina mnogo računa na ovu podršku. I pošteno je. Jer kada jedan narod dobije bitku za svoju nezavisnost i poštovanje međunarodnog prava, pobjeđuje cijeli svijet. I upravo tako treba da bude - naglasio je Zelenski.
Ukrajinski lider će sljedeće nedjelje posjetiti SAD, gdje će učestvovati u radu Generalne skupštine UN i održati niz sastanaka, uključujući sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom, potpredsjednicom Kamalom Haris i bivšim predsjednikom Donaldom Trampom.

Zelenski očekuje da će SAD podržati ukrajinski plan pobjede

Bivši ministar pravde i nekadašnji funkcioner Pokreta Evropa sad Andrej Milović kazao je da su informacije o planiranom hapšenju premijera Milojka Spajića uoči parlamentarnih izbora prošle godine dobili od direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Borisa Milića i njegovih ljudi, zbog čega je, kako kaže, narušen odnos između Milića i generalnog inspektora Artana Kurtija.
Milović je iznio detalje, kako je rekao, montirane afere Do Kvon u kojoj su, tvrdi, učestvovali šef Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) Predrag Šuković i bivši premijer lider GP URA Dritan Abazović, a čiji je cilj bio hapšenje Spajića.
Milović je otkrio da je Abazović sa biznismenom, čije ime nije otkrio, dogovorio mjesto u Vladi, a da za uzvrat ne pokreće priču o finansiranju izborne kampanje Pokreta Evropa sad.
- Tu postoje dvije faze - faza Spajićevog poznanstva sa Do Kvonom prije i tokom politike i ona koja se odnosi na parlamentarne izbore. Kad je u pitanju faza za parlamentarne izbore - to je namještena afera, i ja sam branio Spajića i tada i sada, kao i Pokret Evropa sad jer nije istina da je Do Kvon učestvovao u bilo kakvim aktivnostima po pitanju parlamentarne kampanje i da PES ima neke crne fondove. To nije istina i to je iskoristio Dritan Abazović iako je dao riječ u kancelariji jednog biznismena tokom parlamentarnih izbora, gdje je napravljen dil da on bude potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova, a da ne pokreće temu Do Kvona - rekao je Milović gostujući na A plus TV.
<h2>Osujećeni plan</h2>
Kako dalje objašnjava, Abazović je bio obaviješten da funkcioneri PES-a znaju za te planove, ističući da je Spajićevo okruženje dobijalo informacije od ljudi iz Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji su, kako kaže, slali signale da će biti kooperativni samo da ne budu strogi prema njima kada preuzmu vlast.
- On je obaviješten da mi to znamo. Dobijali smo informacije o aktivnostima Dritana Abazovića, šefa Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i svih drugih po pitanju želje da se uhapsi Spajić i nanese mu politička šteta i PES-u, u čemu se i uspjelo gurajući ovu aferu. I tada su ljudi iz Spajićevog okruženja meni rekli: "Napravili smo dogovor sa Abazovićem - neće gurnuti tu aferu jer nemaju dokaze, a on će dobiti tu poziciju koju smo dogovorili". Ja sam pitao šta je dogovoreno, rečeno je da ništa ne treba da brinem, da će on biti potpredsjednik Vlade za bezbjednost i ministar unutrašnjih poslova. Bio sam nezadovoljan jer sam im objasnio da mi ne možemo da trgujemo sa pozicijama, pogotovo ne na taj način, pogotovo ne sa ljudima koji su, kada su postali premijer i ministri, odmah radili protiv interesa Crne Gore. Mislio sam da nije dobro da kao na pijaci nudimo pozicije i da se na taj način kompenzuje. Takođe sam rekao da će ih Abazović prevariti, da se njemu ne može vjerovati i da njemu ispružena ruka da se neće plasirati afera lažna priča i riječ ne znači ništa. Na kraju se ispostavilo da sam u pravu - ustvrdio je Milović.
Milović tvrdi i da su ljudi iz ANB-a tada informisali okruženje Spajića o aktivnostima šefa SPO-a Predraga Šukovića kog su, kao kasnije i glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, konstantno pratili.
- Tako smo i mi došli do one fotografije iz "Cioccolatitaliani" kafea gdje sjedi Šuković sa Abazovićem. Tada smo vodili veliku bitku da sačuvamo Spajića od nečega što je bilo pripremljeno. Od člana kolegijuma jedne televizijske stanice, koja je uvijek bila "naklonjena" PES-u, saznali smo da je glavni i odgovorni urednik rekao da se ne ide kući da su kamere spremne, da budu pripravne kod tužilaštva jer se sprema privođenje Milojka Spajića. Potrebno ga je samo snimiti da bi se to emitovalo svuda jer smatraju da će to oboriti 5-10 odsto procenata na izborima. Na njihovu žalost, to se nije desilo, mi smo slikali gospodu koja je sastančila i pokazali taj dokaz i još neke stvari koje smo imali. Tada je prestao pritisak za njegovo hapšenje jer su se uključili oni faktori koji se vazda uključe kada neko pretjera na nacionalnom i domaćem terenu po pitanju bezbjednosti i pravosuđa - naveo je bivši ministar pravde.
<h2>Nedostajući pazl</h2>
Komentarišući pismo Do Kvona i odgovarajući na pitanje da li ga je pročitao, Milović je rekao da je objavljeno nekoliko verzija, te da se još ne zna što je od tog sadržaja autentično.
- Do Kvon je osam sati saslušavan pred ljudima iz SPO-a i govorio je ko je uticao da se dopišu određeni djelovi pisma. Predmet je tajan, to je kod SDT-a i SPO, ja ne mogu da vidim to pismo. Imali smo nekoliko verzija što je objavljeno, mi nemamo potvrdu što je autentično, ali imamo potvrdu od advokata Do Kvona da je on objasnio ko je uticao da se dopiše nešto - naveo je Milović.
Očekuje da slučaj bude riješen, dodajući da fali jedan mali detalj - izručenje Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je Vrhovni sud preinačio odluke Višeg i Apelacionog suda.
- Mislim da fali mala puzla zbog koje sam insistirao da ministar pravde odlučuje o ekstradiciji Do Kvona. Na kraju je Vrhovni sud to utvrdio i sad čekamo da vidimo što će ministar Bojan Božović odlučiti - da li da se izruči SAD-u ili Južnoj Koreji. Puzla koja nedostaje je da se izruči Americi jer SAD i njene službe imaju najsavremeniji sistem otkrivanja svega po pitanju IT tehnologija i tehnike. I vjerujem da će insitutucije SAD-a biti puzla koja će riješiti enigmu oko Do Kvona i vidjeće se ko je uticao da se dopiše pismo, uloga advokata, prethodnog ministra pravde, da li je pozivana predsjednica Osnovnog suda, da li je zvala tužiteljku i koju, kako to da u svim predmetima izjašnjenje tužilaštva traje 15 dana na jemstvo, a u predmetu Do Kvona traje dan. To je cijela mreža koja će se odmotati i dobićemo rješenje situacije. Ja sam se kao ministar pravde zalagao da on bude izručen SAD-u, da se zadovolji pravda u Americi i nakon toga da ga izruče Koreji da tamo služi kaznu ako je potrebno. To je, mislim, pravedno - poručio je Milović.

Milović: Direktor ANB-a i njegovi ljudi nas informisali o planovima Šukovića i Abazovića za hapšenje Spajića

Prošlo je vrijeme plašenja DPS-om, poručila je u emisiji Na kraju dana, na TV E, kandidatkinja za odbornicu liste &nbsp;"Jakov Milatović - Za bolju Podgoricu" Nađa Ljiljanić.
- Kada ste čisti sve je lako. Kada imate savjest i radite po savjesti sve je lako. Sve te optužbe koje su lažne. Mi smo glasali svi sa DPS-om za besplatan prevoz učenika u Podgorici, to nikome nije smetalo. Mi smo glasali za mnoge odluke zajedno sa DPS-om to nikome nije smetalo, iste Demokrate, koje su sad u koaliciji sa PES-om, su glasale sa DPS-om obaranje 43. Vlade pa se o tome ne priča, u Berama sad opet treba da bude glasanje sa DPS-om. Znači kad odgovara ljudima da se glasa sa DPS-om onda je to okej, a kad im se fotelja drma onda optužuju druge da su glasali sa DPS-om. Prošlo je to vrijeme više plašenja sa DPS-om, ko je s kim glasao - kazala je Ljiljanić.
Komentarišući lokalnu vlast u Glavnom gradu koja sad već funkcioniše u tehničkom mandatu, Ljiljanić podsjeća da Olivera Injac nije bila prvi izbor za gradonačelnicu, već da je to bio sadašnji predsjednik Jakov Milatović.
- Gospođa Injac je preuzela da bude gradonačelnica, i znate kako, nije lako kad neko ko nije bio spreman da preuzme to i da se navikne na sve obaveze i probleme koje su je sačekale u Glavnom gradu, možda i zbog tima ljudi koje je povela sa sobom, ne znam šta bih rekla, ali znate i sami kada se preuzme neka funkcija, preuzme se i odgovornost. S obzirom da smo za godinu i po dana vidjeli da Podgorica nije išla razvojem kojim je potrebno, koji građani Podgorice, svi Podgoričani i Podgoričanke žele, s obzirom da su građani počeli da nam se obraćaju i govore da stvari koje smo obećali nijesmo ispunili, mi smo odlučili da izađemo iz odborničkog kluba PES-a i da nastupamo samostalno, jer se više tu nijesmo pronalazili, jednostavno nijesmo željeli da ostanemo dio tima - rekla je Ljiljanić.
<h2>“Ni Injac ni Borovinić-Bojović nijesu trenutno u Podgorici"</h2>
Kad su se odbornici PES-a &nbsp;dotakli fotelja - principe su ostavili po strani, kaže Ljiljanić i dodaje da su se odbornici koji su napustili taj klub, među kojima je i ona, zalagali za meritokratiju, za čistiji grad, zeleniji, bolju gradsku upravu i javnu odgovornost.
- Sve što je urađeno kako treba, urađeno je od tima Pokreta za Podgoricu, kao i našeg kandidata na listi, zamjenika gradonačelnice, gospodina Luke Rakčevića. I morate shvatiti da bi se sve te stvari odvijale mora da postoji osoba koja čvrsto stoji na zemlji, kojoj je Podgorica najbitnije mjesto, najbitniji grad. Sada, u ovom trenutku, gradonačelnica nije u Podgorici. Predsjednica Skupštine nije u Podgorici. Ja ne vidim razlog da ljudi koji se bave Glavnim gradom toliko putuju, i to o trošku građana i građanki Podgorice. Ja mislim da su ta sredstva mogla da se preusmjere za druge stvari - naglasila je Ljiljanić.
Sagovornica "Na kraju dana" smatra da ne postoji građanin Crne Gore koji ne misli da plate trebaju da budu veće, ali, naglašava ona, način za podizanje plata treba da bude racionalan, stabilan i da ne ostavlja dugove budućim generacijama.
- Što se cijena, vjerujte da me sretaju svakog dana, ili komšije, ili poznanici, i kažu da ono što su mogli da kupe ranije - više ne mogu da kupe. Ja ne znam da li moje kolege, iz mog bivšeg PES-a, možda žive u nekom drugom gradu, možda trguju u nekim prodavnicama u koje mi očigledno ne idemo. Većina građana koji se žale smatraju da su cijene izuzetno visoke i da standard nije dobar, odnosno da je velika inflacija koja ne prati porast plata - istakla je Ljiljanić.
<h2>“Nudili su mi da budem zamjenica gradonačelnice”</h2>
Govoreći o odborničkom klubu, kome pripada, a koji se odvojio od odborničkog kluba Pokreta Evropa sad, Ljiljanić podsjeća da je taj postupak za mnoge djelovao čudno, jer, u tom trenutku Pokret Evropa sad je imao premijera.
- To je prije svega čudno za građane, zašto su neki ljudi izašli iz vladajuće partije. Reći ću vam zbog čega, prije svega zato što nijesu imali čime da nas ucjene, jer ljudi koji čine Pokret za Podgoricu su prije svega pošteni i čestiti ljudi. A druga stvar - nijesu mogli da nas kupe. I sve ono što su nam obećavali i sve ono što su nudili, mi nijesmo željeli da prihvatimo, jer mi smo ostali dosljedni principima. Nijesmo željeli da budemo sezonska partija, koja će da traje jednu godinu ili jedan mandat - rekla je Ljiljanić.
Povjerenje građana PES je dobio na kritikama bivše vlasti, koja je smijenjena 2022. godine podsjeća Ljiljanić, međutim, dodaje ona, nastavilo se sa istom praksom, ako ne i gore, samo su se ljudi zamijenili, a da bi utišali odbornike koji su se suprotstavljali takvom ponašanju - nudili su im, kako tvrdi, razne funkcije.
- Meni lično su nudili da budem zamjenica gradonačelnice. Čak su mi to nudili ljudi iz DF-a, tako da sam se prosto pitala da li PES vodi &nbsp;DF. Ja sam bila u Pokretu Evropa sad, a funkcije i fotelje su nam nudili čelnici Demokratskog fronta, da mi je prosto bilo neobično, jer više ne znam ko vodi PES, da li PES vodi gospodin Mandić?! Jer ljudi iz PES-a su potpuno pogubljeni, jedno ti kažu, onda izađu pred kamere i kažu drugo. To su ljudi koji su se toliko umislili, i nakon onog fijaska u Budvi su se prizemili i shvatili. E tako će proći i u Podgorici – zaključila je Ljiljanić.
 Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu TV E:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDo1ldseL3yM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ljiljanić: Prošlo je vrijeme više plašenja sa DPS-om

Čula je Španija i osjetila moć usklika "Da je vječna Crna Gora". Za to su se pobrinuli maturanti Gimnazije "Stojan Cerović" iz Nikšića koji su u tu zemlju otputovali na ekskurziju.
Terase hotela, u kom su smješteni gimnazijalci, zasijale su jedne noći u crveno-zlatnim nijansama državne zastave, a atmosferu su podgrijale patriotske pjesme koje su puštali crnogorski učenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DzARpjPUTSqg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Sa njima su pjevali i gosti hotela i otpozdravljali ih osmjesima.
Nikšićki gimnazijalci otputovali su 13. septembra na ekskurziju u okviru koje će, pored Španije, posjetiti i Italiju i Francusku.

VIDEO: Španijom se pjeva "Neka živi zemlja moja, da je vječna Crna Gora"

Groznica je opšte medicinsko stanje povišene tjelesne temperature i uglavnom je indikator problema u tijelu, virusne ili bakterijske infekcije. Tako piše u medicinskom leksikonu.&nbsp; U realnom životu, u Crnoj Gori, groznica nije samo pokazatelj neke infekcije, niti predstavlja odbrambenu reakciju organizma. Naprotiv, groznica, ova aktuelna crnogorska, znak je opštedruštvene zaraze.&nbsp; One najgore, koju samo ljudi mogu uzrokovati.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240918130956_b62db2b2858fe0b0b15c625aa286ce0d42d38967bd96cc08b6713aa4c76e9c4c" data-rendition-name="original" width="1200" height="842" loading="lazy" alt="Ministar Vladimir Joković"> </figure>  Ono, kada neznaveni, a na položajima, pokušavaju da sačuvaju svoje pozicije i fotelje, tako što će, ako treba, žrtvovati, ne samo neku farmu krava, nego i nekog farmera. Poput onog samoživog ministra poljoprivrede Joko-Ono-Ovo Jokovića, što sam ne zna je li završio srednju elektrotehničku ili gimnaziju. Ili će, pak tražiti, da se uhapsi neki građanski aktivista koji se drznuo da spriječi nezakonito ponašanje države. I onda crnogorska policija, koja treba da sprovodi crnogorske zakone, na zahtjev vlasti privodi sve one koji upozoravaju - na kršenje istih tih zakona.&nbsp; Nije moralno, ali je ministar Joković miran i na položaju. Za sada.&nbsp; A kakva je to groznica odavno zahvatila Daria Daku Vraneša, prvog čovjeka opštine Pljevlja. Je li i kod njega Q-groznica ili je, možda, u pitanju groznica IQ-a?&nbsp; Jer, Vraneš je onaj tip što je svojevremeno, krajem avgusta 2020. godine, trčao da snima autobus kojim je, kako su mu dojavili, dolazilo dvadesetak Bošnjaka rođenih u Pljevljima koji privremeno rade u BiH. Onda je, snimajući telefonom, grozničavo skakutao, granao rukom prema svojim sugrađanima koji su došli da glasaju i podvikivao ,,Turci, snimite ih, došli Turci“. <blockquote>Umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240918130956_e47aea1f049e5ee928fd053048d58b605e65dc865579557dcff3582340d15abc" data-rendition-name="original" width="600" height="400" loading="lazy" alt="Dario Vraneš i Aleksandar Vučić"> </figure>  Da bi potom, već sljedećeg dana, uz poštovanje, brigu i dobru organizaciju, dočekivao, ugošćavao i raspoređivao širom Pljevalja sve one glasače-namjernike iz bratske Srbije koje je zvanični Beograd slao da glasaju za njega - Vraneša i ostale vraneše koji služe intersima vlasti u Srbiji. Nije bio u groznici, nije bio pod temperaturom i naravno da nije snimao srpsku-braću-birače, niti je naređivao da se snima njihov dolazak. Znao je što ne smije da se radi.&nbsp; Ali, znao je i što treba da radi.&nbsp; Tačnije, dobro je znao što može biti dobro za njega. I da, to je baš onaj Dario Vraneš koji je hodio ka Aleksandru Vučiću i obećao mu, za prošli Dan srpskog jedinstva i zastave, ništa manje nego ,,SAO Pljevlja i principe“ i još neka sela u zaleđu. Da se, u bliskoj budućnosti, duhovno – ali i teritorijalno - spoje sa srpskim dijelom BiH.&nbsp; Zvuči nekako zlokobno poznato, je li? ,,Srbija je svuda gdje žive Srbi i srpski grobovi“, galamio je početkom devedesetih Vojislav Šešelj, kada je ono želio da pod komandom Slobodana Miloševića, napravi Veliku Srbiju sa zapadnom granicom Karlovac-Karlobag-Virovitica.&nbsp; Tako je počeo veliki rat na „našem malom otoku“ zvanom Jugoslavija. Na kraju, sve granice su ostale iste, republike su postale države, desetine hiljada izgubljenih života i stotine hiljada raseljenih... Srbi više ne žive u jednoj državi, kao što su živjeli u toj Jugoslaviji.&nbsp; Čak su i grobovi Srba sada u raznim državama.&nbsp; Dario Vraneš je tada bio tek srednjoškolac, pa možda i danas pojma nema o istoriji i raspadu SFRJ, te u heroje želi da uzdigne sve one koji su rušili onu veliku zemlju. I, valjda obolio od te groznice IQ-a, možda je pod teškim uticajem Crkve Srbije koja voli da slavi zločince, pa ne vidi da je on sada karikatura karikaturalnog Vojislava Šešelja koji sluša zapovijesti srpskog vožda.&nbsp; Samo što, umjesto nekadašnjeg vožda Miloševića sada je srpski vožd Vučić, pa mu, malo-malo, ljekar-političar Dario privodi đecu Pljevalja da im u Beogradu potanko pripovijedaju da Crna Gora ne treba da postoji.&nbsp; Osim - kao dio “srpskog sveta”.&nbsp; Ili kao “srpska Crna Gora”, o čemu sanja Vladislav Dajković, profesionalni Srbin zapošljen kod Olivere Injac, koja se za nepune dvije godine vladavine ,,proslavila“ kao vjerovatno najgori čelnik Podgorice u njenoj savremenoj istoriji. Ostavljajući za sobom uneređen grad - tone smeća po podgoričkim ulicama i najezdu pacova u City kvartu.&nbsp; <blockquote>,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240918130956_82b01e49bda454633457c660a6fac860492bc86e627b403bdd3510e71001d51c" data-rendition-name="original" width="433" height="485" loading="lazy" alt="Dajković i Stanivuković"> </figure>  E, taj Veliki Srbin Vladislav Dajković, vršilac dužnosti nekakve Službe za građane Podgorice je, valjda poslovno, pohodio još jednog Velikog Srbina, Draška Stanivukovića, onog što je, baš onako zakonito preko tate-tajkuna, stekao bogatstvo, a onda preko političkog tate-Vučića, došao na čelo Banjaluke.&nbsp; Kad su popili po kriglu piva, razvezao im se jezik pa su osmislili kako da nadoknade Banjaluci dva slova, tačnije dvije figure ćiriličnih slova, izgubljene prilikom renoviranja centralnog parka. A da istovremeno i Dajkovićeva Podgorica ima neku korist, marketinšku i političku.&nbsp; Odmah se viđelo da odluka nije rezultat dubokog promišljanja, djelovalo je kao da su pod nekom groznicom. Ne onom subotnje večeri, već onom gorom – političkom groznicom dvojice političara “srpskog sveta”.&nbsp; ,,Daćemo vam dva izmišljena slova Ś i Ź, nama ništa ne trebaju“, dobacio je, sve smijuljeći se u kameru Dajković, politikolog sa čuvenog prevarantskog Megatrenda, dok je Stanivuković, doživotni student ekonomije, sa zadovoljstvom prihvatio poklon, ali i obavezu koju mu je zauzvrat nametnuo Dajković: da prihvati ponudu i da Podgorica i Banjaluka postanu gradovi pobratimi.&nbsp; Misli se, naravno, da postanu srpski gradovi-pobratimi. A kad će to biti, e to ni sam Vučić ne zna.&nbsp; Možda bi mogao da nasluti Marko Šubara Kovačević, koji je - u pauzama između „namještanja sata srednjim prstom“ tokom intoniranja državne himne i prijetnji da će svi koji se ne slažu sa njegovom politikom „proći kao Turci“ – uspio da brzinski zbratimi Nikšić sa opštinom Istočno Novo Sarajevo. Za neupućene, Istočno Novo Sarajevo je neka opština pomeđu brda iznad Sarajeva, nastala teškom agresijom na glavni bosanskohercegovački grad u kojoj je ubijeno skoro 11 hiljada ljudi.&nbsp; I, kad već čeprkamo po prošlosti, valja se podsjetiti i jednog (ne)uspjelog bratimljenja. Bolje rečeno – do sada neuspješnog. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024091814090_26b497f7ec0323843749dae72ad5bf02a6a0d987d6371d4b75194d28e0e9b088" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Stanivuković i Carević"> </figure>  Onog koje je Veliki Srbin – pogađate: riječ je o Drašku Stanivuković - obećao je još 2021. godine, još jednom Velikom Srbinu, Marku Batu Careviću, da će Budva biti grad pobratim Banjaluke.&nbsp; ,,Kroz razgovor smo zaključili da teško da postoji ijedan Banjalučanin koji nije bio na moru, u Budvi“, stručno je tada objasnio razloge inicijative Stanivuković. Prošlo je tri godine, Budva i Banjaluka su na istom odstojanju, nijesu pobratimi, a sad je u čitavu priču uletio uvijek spremni Dajko Dajković. Pa će, možda, da se uskoro trojno pobratime Budva-Banjaluka-Podgorica ili će, pak, da zovnu i Vranešova Pljevlja da uđu u četvorougaono bratmljenje tačaka “srpskog sveta”. Ili je, ipak, vrhunac da se napravi pentagram-bratimljenje, sa Vučićevim Beogradom kao centralom i centrom.&nbsp; Pentagram bratimljenja ,,srpskog sveta“?! Djeluje dijabolično, kao u nekom košmaru, noćnoj mori izazvanoj groznicom. Ali, takva je realnosti u današnjoj Crnoj Gori: to su klasični simptomi političke groznice “srpskog sveta” koja je odavno obuzela većinu u ovdašnjoj postavgustovskoj većini.&nbsp; I dok se Q-groznica, koju izaziva bakterija coxiella burnetii - ako ima znanja i stručnosti - relativno lako drži pod kontrolom i saniraju se štete, ova druga, politička groznica, koju je izazvao projekat ,,srpskog sveta“, a koja je zahvatila Crnu Goru nakon 30. avgusta 2020, za sada razara društveni organizam, kao što inficirana rana zagadi dio tijela.&nbsp; Pitanje je, kao i uvijek kada imperijali lanci stegnu grudi, ima li ovđe lijeka za tu zagađenu ranu? Za uspravljanje posrnulog pacijenta, valjalo bi najprije raskrinkati velikosrspke nakane koje viđamo svakog dana.&nbsp; Jer, buđenje iz košmara groznice, prvi je znak ozdravljenja.&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Groznica ,,srpskog sveta“

Upraviteljica pisarnice Višeg suda u Podgorici Maja Baćović pred tužiocem je ispričala da je na jednoj televiziji vidjela kada je tadašnji direktor Uprave policije Nikola Terzić pokazao fotografiju žene koju dovode u vezu sa obijanjem sudskog depoa, prepoznala je svoju kćerku Katarinu i o tome odmah obavijestila tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Baćović je rekla da je htjela da to saopšti i postupajućem tužiocu, ali joj je Savić rekao da će on to učiniti. Katarina Baćović se tereti da je bila dio grupe koja je izvela nezapamćen, skandalozan upad u depo Višeg suda odakle su, prema optužnici, provalnici, odnijeli 19 komada oružja, 11 telefona i manje količine herona, kokaina i marihuane.&nbsp; U optužnom aktu čije detalje portal ETV ekskluzivno objavljuje, navodi se da je svjedokinja Maja Baćović u iskazu pred tužiocem ispričala da njena kćerka više od 15 godina nije ušla u Viši sud, niti je znala „što se u zgradi dešava“. Ponekad je, prema riječima Baćović, dolazila ispred Suda da bi od nje uzela novac.&nbsp; - Unazad deset godina krenula je lošim putem i povezala se sa lošim ljudima – kazala je Baćović.&nbsp; Bila je izričita da sa kćerkom nikada nije pričala o poslu, jer je profesionalac. U posljednje tri godine, prema njenim riječima, rijetko su kontaktirale i to je bilo samo zbog djece. Svjedokinja je navela i da je u Višem sudu zaposlena od 2001. godine, a od 2014. njeno zaduženje je bilo upravljanje pisarnicom, naglašavajući da njena obaveza nije bila depo, već je za njega bio zadužen arhivar Mladen Radovanović.&nbsp; Objasnila je i da Radovanović za svoj rad nije odgovarao njoj, već predsjedniku suda. Upraviteljica pisarnice, pred tužiocem Markom Mugošem, detaljno je ispričala kada je i od koga saznala za obijanje sudskog depoa, ali i kako su sasvim slučajno otkrili da je prokopan tunel. <h2>Tragovi</h2> Navela je da je u poneđeljak 11. septembra 2023. godine u jutarnjim časova došla na posao i da je sa koleginicama pravila plan dnevnih obaveza za sedmicu, kada je Radovanović ušao u pisarnicu i rekao da mu hitno treba. Izašla je za njim i on je odveo do depoa, ali joj nije govorio o čemu se radi, već samo da treba nešto da joj pokaže. - Kada smo stigli do vrata od depoa, on ih je otključao i pokazao kancelariju sa desne strane i rekao da su vrata obijena. Znala sam da je to depo u kojem se smješta oružje i da su to jedina vrata koja se unutar depoa zaključavaju. Znam da se žalio na neku policu i pomislila sam da je to u pitanju – ispričala je Baćović. Radovanović joj je pokazao i tragove obuće kroz hodnik depoa i doveo je do posljednje kancelarije sa lijeve strane u kojoj su smješteni arhivirani predmeti i pokazao joj gomilu oružja na podu. Sve je to, kako je rekla, šokiralo i zajedno su izašli iz depoa. Istakla je da su ona i arhivar pazili da ne kontaminiraju tragove. Odmah su obavijestili predsjednika suda Borisa Savića, koji joj je reako da ona nastavi sa svojim obavezama u pisarnici.&nbsp; - Zbog svega ovoga je na zaposlenima bio veliki pritisak - zato što je postojala sumnja da je neko iz suda zloupotrijebio ključeve i nekome pomogao da uđe u depo. Oko 16. 30 me pozvao predsjednik suda i rekao mi hitno da dođem kako bi počeli popis – kazala je Baćović.&nbsp; Ona, Radovanović i dvije koleginice radili su popis do kasno uveče, a za to vrijeme je bila postavljena policijska traka, dok su ispred kancelarije bili policijski inspektori. Naglasila je da ih je policija pratila sve vrijeme, da slučajno ne bi koristili „telefon ili nekom nešto ne prenesu“.&nbsp; Baćović je ispričala da, dok su radili popis, sasvim slučajno su otkrile rupu u zidu i to nakon molbe jedne koleginice da isključe klimu, jer duva hladan vazduh. U toj prostoriji nije bilo klime i kada su pomjerile fasciklu sa predmetima ugledale su rupu u zidu. - Doživjeli smo veliki šok kada smo vidjeli rupu. Nakon što smo osvijetlili vidjeli smo da je u pitanju neki tunel. Odmah smo pozvali policiju i prekinuli popis &nbsp;– ispričala je Baćović. Iako im je to bilo šokantno, prema riječima svjedokinje, svi zaposleni su istovremeno osjetili i veliko olakšanje i komentarisali su da je to upravo dokaz da „niko iz Višeg suda nije dao ključeve i pomogao nekom da uđe u depo“. Što se dalje dešavalo Baćović ne zna jer je, kako je navela, uzela bolovanje zbog majke i na posao je došla kada je Savić obavijestio da je formirao komisiju koja će raditi popis. Poslije nekoliko dana od otkrivanja tunela ona i kolege su pozvani u policiju da daju izjave i na poligrafsko ispitivanje. Konstatovala je i da zna da je to „bilo sve u redu“. <h2>Čuvanje ključeva</h2> Upraviteljica pisarnice objasnila je i proceduru čuvanja ključeva kada arhivar Radovanović nije tu. Ključevi od depoa i cijele arhive, prema njenim riječima, čuvaju se kod predsjednika suda. U slučaju da nekom zatreba neki arhivirani spis predmeta od predsjednika suda traže se ključevi i samo uz njegovo odobrenje može da se uđe. U julu i avgustu Radovanović je bio na bolovanju i Baćović je u drugoj polovini jula bila zadužena za ključeve od depoa, ali je istakla da su sve vrijeme bili maksimalno obezbijeđeni. - Na kraju radnog vremena ključeve sam stavljala u fioku koju sam zaključavala i taj ključ sam nosila sa sobom. Potom zaključam kancelariju i taj ključ ponesem. Iznad te kancelarije postoji video nadzor, a na prozorima rešetke, što znači da je to maksimalno obezbijeđeno. Takođe, ta kancelarija se nalazi odmah pored pulta gdje je obezbjeđenje - navela je Baćović. Pojasnila je i da je od 4. avgusta do 4. septembra 2023. bila na odmoru i prije odlaska je predala ključeve predsjedniku Suda, samo ne zna da li je to uradila lično ili je umjesto nje to završila koleginica. Tužiocu je saopštila i da je posljedni kontakt sa kćerkom Katarinom imala početkom septembra, kada je primila platu, jer je sa djecom i roditeljima nevjenčanog supruga došla na vrata njenog stana. Djeca su ušla kratko, a ona je Katarini dala novac za kupovinu svesaka.&nbsp; Poslije svega što se deslio pokušala je da stupi u kontak sa njom, ali, kako je rekla, &nbsp;nije uspjela jer se javljala govorna pošta. Navela je i da su se vidjele „negdje u junu“, a u međuvremenu su se čule telefonom samo zbog djece i da joj da nešto novca.&nbsp; Njena kćer, optužena Katarina Baćović, kako je portal ETV objavio, priznala je da je po nagovoru Nikole Milačića iznajmila stan u Njegoševoj ulici, ali je negirala članstvo u kriminalnoj organizaciji i da je znala za kopanje tunela i pljačku depoa. Smatra da je bila „tipovana“ za ovaj angažman, jer je Milačić znao da njena majka radi u Višem sudu. <h2>I Erić negira optužbe</h2> Osim Katarine Baćović, na optužnici je i Marko Vuljaj iz Podgorice koji pred tužiocem nije sporio da joj je pomagao u skrivanju, iako je znao da je policija potražuje. Okrivljeni Predrag Mirotić branio se ćutanjem, dok su crnogorski državljanin Nikola Milačić i srpski držvaljanin Vladimir Erić negirali navode iz optužnog akta. Za pljačku sudskog depoa u septembru prošle godine optuženi su i srpski državljani Veljko i Milan Marković i Dejan Jovanović, za njima su raspisane međunarodne potjernice, jer su nedostupni crnogorskim vlastima. Na teret im se stavlja krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa, a Baćović će se suditi i za &nbsp;krivično djelo falsifikovanje isprave. Vuljaj će odgovarati za krivično djelo pomoć učiniocu poslije izvršenog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091907090_155454ece4ef41b747572ea77701afca29bf1d7beda9d6d1cc751cbbfd523a0f" data-rendition-name="original" width="712" height="303" loading="lazy" alt="Adžić pokazuje fotografiju Erića"> <figcaption>Adžić pokazuje fotografiju Erića(Photo: Screenshot)</figcaption> </figure>  Optužnica je podignuta dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; I optuženi Erić je kategorično negirao bilo kakvu umiješanost u pljačku sudskog depoa. Ispričao je da je 5. avgusta sa prijateljem Veljkom Markovićem, na njegovu molbu, krenuo u Crnu Goru. Marković mu je rekao da je izgubio vozačku dozvolu, pa ga je zamolio da on vozi. Krenuli su uveče iz Loznice, preko Bosne i Hercegovine, a sljedećeg dana, nešto poslije ponoći, ušlu su u Crnu Goru, preko Graničnog prijelaza Šćepan Polje. Prema dogovoru, trebalo je prvo da idu u Podoricu, kako bi se Marković sreo sa drugom sa fakulteta koji ima apartmane na moru, ali do sastanka nije došlo. U Budvu su krenuli oko četiri ujutro, da bi se četiri sata kasnije vratili u Podgoricu. Pošto je Erić sjutradan morao da radi, vratio se u Loznicu, o čemu, kako je kazao, postiji evidencija sa graničnih prijelaza. Rekao je i da Veljka Markovića poznaje više od 20 godina, da su školski drugovi, a Milana Markovića, Veljkovog strica, sretao je na nekim proslavama. Optuženog Jovanovića ne poznaje. U prilog tvrdnjama da nema nikakve veze sa obijanjem sudskog depoa, naveo je i podatak da je od 6. avgusta do 21. septembra 2023. godine, kada je pošao u Švedsku, sve vrijeme bio u Loznici. Dan nakon što je stigao u Švedsku sestra mu je, kako je ispričao, poslala link jednog crnogorskog portala gdje je objavljena njegova fotografija kao jednog od učesnika kopanja tunela do sudskog depoa. Objasnio je da je po zanimanju automehaničar i da je u Švedsku pošao jer mu je servis loše poslovao. Bio je kategoričan da od okrivljenih poznaje samo Markoviće, dok ostale ne zna. Kada mu je sestra javila za optužbe, nije imao novac za put, pa mu je kartu za 13. oktobar kupio poslodavac. U Srbiju je, kako je kazao, krenuo da bi angažovao advokata, a potom otišao u Crnu Goru da razjasni situaciju. Iako je optužni akt napisan na 40 strana u ovom slučaju javnost je ostala uskraćena za odgovore na brojna pitanja, jer istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje ni godinu od nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade. Zgrada sudova u Njegoševoj ulici smještena je u najzaštićenijoj gradskoj zoni, gdje se u prečniku od nekoliko stotina metara nalaze najvažnije državne institucije – od Centralne banke. Skupštine, Vlade, zgrade predsjednika, do zgrade sudova i Ustavnog suda. Nema odgovora ko je i sa kojim motivom organizovao obijanje sudskog depoa. Afera „Tunel“ bjelodano je pokazala u kakvom je rasulu crnogorski bezbjednosni sektor. Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091907090_1136aef78aa3fe35b939b50ae19d9b592cfaf6335ece56af0da7c25193a6495e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Abazović sa ministrima na uviđaju"> <figcaption>Abazović sa ministrima na uviđaju(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>

Baćović: Ja sam profesionalac, sa kćerkom nijesam pričala o poslu

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici optužilo je osmoro državljana Srbije i Crne Gore da su, sa namjerom da „sebi i drugima pribave protivpravnu imovinsku korist“, prošle godine, kao organizovana kriminalna grupa, bili ključni akteri skandala koji je pokazao potpuno rasulo u bezbjednosnom sektoru Crne Gore, kada je u centru glavnog grada, zaštićenoj zoni u kojoj se nalaze ključne državne institucije, prokopan tunel od jedne zgrade do depoa Višeg suda i koji je, da skandal bude teži, slučajno otkriven. Portal ETV u narednih nekoliko dana ekskluzivno će objaviti dijelove optužnice koja, međutim, nije pružila odgovore ko je i zašto naručio upad u depo. Prema navodima iz optužnice, koja je napisana na 40 strana, ističe se da svi prikupljeni dokazi u istrazi nedvosmileno ukazuju na postojanje osnovane sumnje da su okrivljeni učinili krivična djela koja im se stavljaju na teret. Zaključak tužioca je da su svi članovi grupe postupali sa direktnim umišljajem i ciljem pribavljanja imovinske koristi. Optuženi su državljani Srbije - Veljko Marković, Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erića, te crnogorski državljani - Predrag Mirotić, Katarina Baćović i Nikola Milačić zbog sumnje da su početkom jula 2023. godine postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda. Prema navodima optužnice iz depoa je nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manja količina marihuane, kokaina i heroina. Podgoričanin Marko Valjuj optužen je za pomoć učinocu poslije izvršenog krivičnog djela. U optužnom aktu, koji potpisuje tužilac Marko Mugoša, navodi se da nije identifikovan organizator, niti svi članovi ove grupe.&nbsp; Srpski državljani Veljko i Milan Marković, kao i Jovanović nedostupni su crnogorskim vlastima i za njima su raspisane međunarodne potjernice. Optužnicom je predloženo da im se sudi u odsustvu. Dva dana uoči godišnjice nezapamćenog skandala, 9. septembra, podignuta je optužnica, da bi tužilac tri dana kasnije obustavio istragu protiv Veljka i Milana Markovića, Jovanovića, Erića, Mirotića, Baćović i Milačić za krivično djelo sprječavanje dokazivanja, koje im je bilo stavljeno na teret.&nbsp; Protiv jednog okrivljenog, crnogorskog državljanina, obustavljena je istraga.&nbsp; Zastupnik optužnice Marko Mugoša u svom aktu ističe da se tužilac može „kretati jedino u granicama pribavljanja dokaza, pri čemu je policija organ otkrivanja učinalaca krivičnih djela i prikupljanja dokaz, a na tužiocu je da cijeni sve dokaze i donese odluku“. - Očigledno je da se od otkivanja tunela koji je vodio do depoa Višeg suda prikupila određena količina dokaza koji su doveli do podizanja optužnice u jednom dijelu, odnosno gonjenja učinililca za dio preduzetih radnji. U nedostatku drugih dokaza nije moguće bolje razjašnjenje od postojećeg, s obzirom da je tužilac nadležan za gonjenje učinalaca krivičnih djeka isključivo na osnovu dokaza iz spisa predmeta – navodi on u optužnici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240917060936_409e02887037c097cfe9bfa7b35ad2d1eddf6e9c9789da69d903ce6bb615f569" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Boris Savić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;ZAKUP STANA A prema navodima ovog dokumenta postoje dokazi da su Markovići, Jovanović, Erić, Mirotić, Baćović i Milačić postali su članovi grupe koju je organizovala za sada nepoznata osoba s ciljem vršenja krivičnog djela teška krađa. Istražitelji do podizanja optužnice nijesu identifikovali ni sve saučesnike. - Milačić je angažovao Baćović da zakupi poslovni prostor u Njegoševoj ulici i ona je na to pristala. On je prisilio Baćović da se preruši (stavi periku) i tako fotografiše. Nakon toga joj je donio lažnu ličnu kartu izdatu od Područne jedinice Kotor na ime Andrijana Marić, koju je Baćović koristilia prilikom iznajmljivanja stana – navodi se u optužnici. Ugovor sa vlasnicom Baćović je potpisala 24. jula 2023. i to na tri godine. Cijena mjesečnog zakupa bila je 1.400 eura. Poslovni prostor imao je i podrum odakle je, kasnije ova grupa, prokopala tunel do sudskog depoa.&nbsp; - Veljko i Milan Marković, Jovanović i Erić su iz podrumskih prostorija zakupljenog poslovnog prostora prokopali podzemni tunel 30 metara do depoa Višeg suda, u kojem je smješten dokazni materijal iz predmeta koji se vode ili su završeni pred tim sudom. Oni su probili betonski zid pa su kroz taj otvor u periodu od 8. do 11. septembra ušli u prostorije depoa i obili zaključanu kancelariju u kojoj se nalazi oružje i ukrali telefone, oružje i manje količine droge – piše u optužnom aktu Tužilaštva.&nbsp; Tužilac Mugoša je taksativno naveo koji telefoni su ukradeni i ko im je bio vlasnik, koje oružje je nestalo i koja količina droge i iz kojih premeta. Grupa je, kako se navodi, ukradene stvari odnijela do podruma poslovnog prostora koji su zakupili, zatim su ih stavili u najlonske kese i potom se odvezli taksijem do stana u Ulici Ksenije Cicvarić u Podgorici, koje je zakupila osoba koja se predstavila kao Miloš Marković. Predrag Mirotić je 11. septembra, u Botunu, prema navodima Tužilaštva, zajedno sa okrivljenim Veljkom i Milanom Markovićem, Jovanovićem i Erićem „ostvarujući zajedničku odluku sa umišljajem bitno doprinio izvršenju krivičnog djela“. Okrivljen je da je „renoom klio“ navodio teretno vozilo „mercedes sprinter“ u kojem su bili ostali okrivljeni. &nbsp;UNIŠTILI DOKAZE - Nesporno je da je Mirotić upravljao vozilom „klio“ i da je navodio kombi do mjesta Botun, gdje su Veljko i Miilan Marković, Jovanović i Erić izbacili stvari koje su prethodno otuđene iz depoa Višeg suda – piše u optužnici, dodajuć i da su sakrili kombi. Mirotić je Veljka i Milana Markovića, Jovanovića i Erića potom vratio u stan u Ulici Ksenije Cicvarić, čime je, prema mišljenju tužioca, svoj dio posla završio. Veljko i Milan Markovć su istog dana napuštili Crnu Goru na Graničnom prijelazu Šćepan Polje, a Jovanović na Graničnom prijelazu Dobrakovo.&nbsp; Optuženi Marko Vuljaj je, prema optužnici, od 15. septembra do 12. oktobra 2023. godine krio okrivljenu Baćović koja mu je saopštila da je policija potražuje zbog učešća u obijanju depoa Višeg suda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240917060936_a372a35608c522f16bf7d4a965256362159eb25fea003003e593196470f545a9" data-rendition-name="original" width="900" height="477" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Adžić pokazuje Erićevu fotografiju na konferenciji za novinare(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tužilac ga krivi što je, iako je znao da se za Baćović traga, pomogao da nađe stan i da se krije. Ocjenjuje da je Vuljaj postupao sa direktnim umišljajem.&nbsp; &nbsp;PREUZIMANJE KLJUČA U optužnici se citiraju i iskazi svjedoka, saslušanih tokom istražnog postupka, a među njima je i arhivar u Višem sudu Mladen Radovanović, koji brine o depou. Ispričao je da je od 4. juna do 1. septambra 2023. bio na bolovanju i kada se vratio ključeve od depoa je preuzeo od tadašnjeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića. Kako je svjedočio, ključevi se mogli da budu jedino kod Savića, kada bi on bio odsutan.&nbsp; Radovanović je ispričao i da je postojao samo jedan ključ - kojim je otvarana metalna kapija prije depoa i bijela vrata od depoa. Tokom prve sedmice kada se vratio sa bolovanja, prema njegovim riječima, nije primijetio ništa sumnjivo. Jedino je imao problem sa policom koja se nalazi u kancelariji sa oružjem u depou, jer je od težine počela da propada. To je prijavio domaru V. Đ, koji je rekao da će zvati nekoga da to popravi, međutim, to se nije desilo.&nbsp; Opisao je da se dopo sastoji od jednog hodnika dužine oko 10 metara, a „kad se uđe kroz bijela vrata sa desne strane je kancelarija u kojoj je smješteno oružje, a sa lijeve je kancelariija u kojoj su predmeti“. Sa prednje desne strane je, kako je ispričao, prostorija koja se sastoji iz dva dijela u kojoj je smještena droga i druge oduzete stvari, dok je u krajnjem lijevom dijelu depoa kancelarija u kojoj su predmeti. Objasnio je i da je u depou „pod ključem“ bila jedino kancelarija sa oružjem. Kako se navodi u optužnici, ispričao je da je 8. septembra u 14.10 završio svoje obaveze i zaključao vrata od depoa i kapiju. Pošao je kući i ključ je ponio sa sobom, jer po pravilu ključ je stalno bio kod njega. Tokom vikenda, kako je rekao, nije dolazio na posao, a u poneđeljak, 11. septembra, stigao je oko 7.30. Prva stvar koju uradi kad dođe, prema njegovim riječima, je da otvori kapiju i bijela vrata depoa i upali svijetlo u hodniku. Tog jutra nije obratio pažnju na hodnik, odmah je zaključao vrata i otišao u kancelariju koja se nalazi blizu depoa. U kancelariji je ostao do 8.30 sati, a onda je ponovo pošao do depoa. Morao je da slaže predmete. Čim je ušao sa desne strane je primijetio da su vrata od kancelarije sa oružjem odškrinuta.&nbsp; TRAGOVI Primijetio je i tragove prljavštine u hodniku kojih, kako je rekao, u petak nije bilo. S obzirom na prethodno iskustvo sa policom u kancelariji sa oružjem, prva pretpostavka mu je bila da je polica pala i oštetila vrata. - Kada sam pokušao da otvorim vrata nijesam mogao, potom sam u donjem dijelu vidio opiljke, a onda i tragove obijanja. Pratio sam tragove prljavštine na hodniku i pošao sam u zadnju lijevu kancelariju gdje sam primijetio tragove čizama i na jednoj gomili nabacano razno oružje. U prvoj kancelariji sam vidio paket sa oduzetim telefonima iz 2023 - ispričao je Radovanović.&nbsp; Dodao je da mu je sve to bilo čudno i počela je da ga „hvata panika“ i odmah je pošao u kancelariju gdje se nalazi droga gdje je zatekao razbacene stvari. Odmah je, kako kaže, pošao kod upraviteljke pisarnice Maje Baćović kojoj je rekao da hitno pođe sa njim u depo. Svjedok nije mogao da se sjetio ko je pozvao predsjednika suda Borisa Savića, ali zna da je ovaj odmah sišao u depo i tražio da neko pozove policiju. Rekao je da je policija odmah došla i počela uviđaj. Osim njega, Baćović i Savića, kako je svjedočio, tog jutra niko nije ulazio u prostorije depoa.&nbsp; On je prisustvovao uviđaju kako bi policajcima davao informacije o predmetima. Rekao je i da u kancelariju sa oružjem niko nije ulazio do dolaska policije, a da je u toj prostoriji on oružje slagao po godinama predmeta. Primijetio je da su premetani paketi za 2022. i 2023. Osim njih, premetani su i paketi sa predmetima iz 2017. i 2018. godine, kao i paketi iz 2009. i 2010.&nbsp; Naveo je i da zna da je policija izuzela pet paketa i da je moguće da su to upravo ti paketi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240917060936_71b5a1e42c5ed51168d5362649ae3a8c9ea8ef0c73abf3e5a7b64fce2293407e" data-rendition-name="original" width="675" height="432" loading="lazy" alt="Slučaj Tunel"> <figcaption>Ispremještani predmeti u depou Višeg suda(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;„SITNA DROGA“ - Što se tiče kancelarije gdje se nalazi droga i drugi oduzeti predmeti, jedan je paket sa vrha police spušten na druge džakove i to je bio paket na kojem je pisalo „sitna droga 2016“. Inače u toj kancelriji se ne nalazi veća količina ostalih droga osim marihuane. U pitanju je manja količina kokaina, heroina i tableta. Inače, u ovoj kancelariji su bila dva paketa iz predmeta „Kašćelan“ i ti paketi su pronađeni na istom mjestu gdje je pronađena gomila sa oružjem. U tim paketima su bili dron, mobilni telefoni i još neke stvari – ispričao Radovanović. Uviđaj je, kako kaže, trajao cijeli dan i sve vrijeme je bio prisutan, a u poslijepodnevnim satima su koleginice došle kako bi počele popis.&nbsp; U kasnim večernjim satima, kako je rekao, koleginice su sasvim slučajno otkrile rupu u zidu, koja je bila sakrivena iza predmeta koji su arhivirani i nose oznaku GŽ 2017.&nbsp; - Pošto policiji tokom uviđaja u tom dijelu police ništa nije bilo sumnjivo, iz tog razloga se nije ni odmah otkrilo postojanje te rupe – rekao je Radovanović.&nbsp; Istakao je i da je popis stavri u depou počeo odmah da se radi, kako bi se utvrdilo što nedostaje.&nbsp; Ponovio je da je ključeve od depoa nosio kući, te da ih je krio i od ukućana. Dok je bio na bolovanju, kako je rekao, ne zna kome je predsjednik suda davao ključeve, niti o tome postoji evidencija. - Dok sam bio na bolovanju zvale su me neke koleginice. B. V. me zvala kako bi otvorila kancelariju na prvom spratu u kojoj se nalazi dokumentacija iz predmeta Duška Kneževića i Blaža Jovanića, a u kojoj bi radnici zamijenili klimu. Zvala me i koleginica S. N. kojoj je trebao ključ iste ove kancelarije, s obzirom da je ona radila kod sudije za istragu Zorana Radovića - ispričao je Radovanović.&nbsp; Interesantno je i da je kazao da mu je „bilo poznato da je nemoguće bilo obavljati popis zbog velike količe stvari koja se tu nalazi“. Radovanović je iznio i detalj da u depou ne postoje kamere. Kazao je kako se „prethodno obraćao predsjedniku suda za zahtjevom da se u hodniku i depou postave kamere, ali je dobio odgovor da za tako nešto nema novca“. - Taj zahtjev je bio prije godinu - godinu i po, čak zna da je bilo komentara od kolega da ne trebaju kamere u depou, osim da ga neko gleda što radi. O usmenom zahtjevu prema predsjedniku je sačinio službenu zabilješku čiji original je predao sekretarici predsjesnika a on posjeduje kopiju – piše u optužnici. Ispričao je i da su „iz Sudskog savjeta, kada su postavljali kamere u sudu, stručne osobe za video nadzor bile upoznate „sa njegovim zahtjevom da se u depou postave kamere. Tada je rečeno, kazao je on, da je to sve maksimum 200 eura, ali da za to nema para.&nbsp; Da li su se nakon upada u depo Višeg suda u Podgorici našle pare „maksimum 200 eura“ da se ovaj prostor „pokrije“ video nadzorom javnosti nije poznato. Portal ETV u sljedećem nastavku će objaviti detalje iz odbrane optuženih i iskaz bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića.

Demoliran automobil Ksenije Aranitović, U DPS-u sumnjaju na političke motive

Očigledno je da je nekom zasmetala činjenica što se bliže izvjesne političke promjene u Glavnom gradu te pokušava na ovaj način zastrašiti predstavnike i predstavnice sa naše liste - saopšteno je iz DPS-a

Tagovi

Upozorenje UN-a: Izrael je doveo svijet na rub katastrofe

Zelenski očekuje da će SAD podržati ukrajinski plan pobjede

Milović: Direktor ANB-a i njegovi ljudi nas informisali o planovima Šukovića i Abazovića za hapšenje Spajića

Ljiljanić: Prošlo je vrijeme više plašenja sa DPS-om

PRATITE TVe UŽIVO