Drakić: Neophodna diversifikacija ekonomije i unapređenje poslovnog ambijenta

Crnogorska ekonomija je u prošloj godini nastavila rast, iako je došlo do značajnog usporavanja, a akcenat u narednom periodu treba staviti na unapređenje poslovnog ambijenta i diversifikaciju privrede, saopštila je predsjednica Privredne komore (PKCG) Nina Drakić.

- U narednom periodu, poseban akcenat potrebno je staviti na unapređenje poslovnog ambijenta, diverzifikaciju privrede, posebno sektora turizma koji je prepoznat kao glavni pokretač lanca vrijednosti u cijeloj ekonomiji. Takođe, dodatnu pažnju treba usmjeriti na snaženje kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora - rekla je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.

Ona je kazala da projekcije međunarodnih organizacija za ovu godinu ukazuju na nastavak umjerenog rasta crnogorske ekonomije, ali sa značajnim izazovima. Prema projekcijama, realni rast bruto domaći proizvod (BDP) očekuje se u rasponu od tri do četiri odsto. Evropska komisija (EK) je nešto optimističnija u odnosu na Svjetsku banku (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) i predviđa rast od 4,2 odsto, dok Ministarstvo finansija procjenjuje da će stopa rasta u ovoj godini iznositi 4,8 odsto.

Međutim, kako smatra Drakić, nekoliko faktora ograničava ovaj optimizam.

- Slabija turistička sezona u prošloj godini, zajedno sa planiranim povećanjem poreza na dodatu vrijednost (PDV) na 15 odsto za usluge u turizmu, mogla bi dodatno opteretiti ovaj sektor koji ima dominantnu ulogu u našoj ekonomiji. S obzirom na multiplikativni efekat turizma, posljedice bi se mogle osjetiti i u drugim granama privrede - poručila je Drakić.

Dodatno, kako je istakla, rizici za javne finansije i dalje su prisutni.

- Značajno povećanje minimalnih zarada, redovna indeksacija penzija i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje povećavaju pritisak na budžet. Očekuje se da će javni dug rasti, kako bi se osigurala sredstva za refinansiranje obaveza koje dospijevaju u ovoj godini. To može uticati na fiskalnu stabilnost i sposobnost sprovođenja strukturnih reformi - smatra Drakić.

Prema istraživanju koje je PKCG realizovala u aprilu prošle godine, privreda je saopštila da očekuje unapređenje poslovnog ambijenta u ovoj godini, ali privrednici ostaju zabrinuti zbog administrativnih barijera, sive ekonomije, rastućih troškova poslovanja, nedostatka kvalifikovane radne snage i ograničenog pristupa izvorima finansiranja.

- Fokus ekonomske politike, u smislu horizontalnih mjera, trebalo bi da bude na olakšanju pristupa finansiranju, podršci zelenoj tranziciji i klimatskoj otpornosti, te sprovođenju digitalne transformacije društva i unapređenja efikasnosti javne administracije, što će podstaći rast i razvoj, odnosno ekonomsku integraciju u EU - saopštila je Drakić.

Ona je, govoreći o ekonomskoj situaciji u prošloj godini, naglasila da je Crna Gora u protekle tri godine bila u samom vrhu liste zemalja sa najbrže rastućim BDP-om, sa prosjekom 8,6 odsto godišnje.

- Iako je rast nastavljen i u prošloj godini, došlo je do značajnog usporavanja. Naime, realna stopa rasta BDP-a za prošlogodišnjih devet mjeseci iznosi tri odsto, dok je u istom periodu 2023. iznosila sedam odsto - precizirala je Drakić.

Rastu je najviše doprinijela lična potrošnja, koja je povećana 8,3 odsto u odnosu na 2023. godinu, podstaknuta rastom minimalnih penzija, zarada i pojačanim kreditiranjem.

Ohrabrujući je i podatak da su bruto investicije u osnovna sredstva rasle po stopi od deset odsto.

Drakić je kazala i da su tokom deset mjeseci prošle godine, kretanja na tržištu rada pratila trend ukupnog rasta ekonomije.

- Priliv stranih direktnih investicija bilježi blagi oporavak u odnosu na negativni trend iz prethodne godine, iako bi bilo poželjno da je struktura povoljnija. Zabilježeni su pozitivni trendovi u trgovini na malo, građevinarstvu, poljoprivredi i prehrambenoj industiji, svim vidovima saobraćaja, osim prevoza robe željeznicom - dodala je Drakić.

Ipak, kako je rekla, strukturni izazovi sa kojima se suočava crnogorska ekonomija i dalje su prisutni. Deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom iznosio je 2,9 milijardi eura, čemu je najviše doprinio pad vrijednosti izvoza električne energije i aluminijuma, uz rast uvoza.

Negativna kretanja zabilježena su u šumarstvu i industriji, posebno u sektoru snabdijevanje električnom energijom, gasom i parom.

- Turizam kao djelatnost koja ima najveći multiplikativni efekat na našu ekonomiju ostvario je rezulatate koji su ispod očekivanja, što je i bio jedan od najvećih rizika u prošloj godini. Niz faktora kao što su loša avio-povezanost, radovi na putnoj infrastrukturi tokom sezone, jačanje regionalne konkurencije, kao i hronični izazovi sa kojima se suočava turistička privreda, ukazivali su da se tako nešto može desiti - istakla je Drakić.

Ono što, prema njenim riječima, još više zabrinjava, je pad prihoda od turizma četiri odsto za devet mjeseci prošle godine u odnosu na uporedni period 2023. „Imajući u vidu značaj turizma za cjelokupnu ekonomiju, neophodno je otkloniti rizike koji bi mogli usloviti nastavljanje ovog trenda i u ovoj godini”, poručila je Drakić. Na pitanje koliko su u prošloj godini na stanje u crnogorskoj ekonomiji uticali eksterni faktori, a u kolikoj mjeri je poslovni ambijent bio definisan internim dešavanjima, Drakić je odgovorila da globalni geopolitički, zdravstveni i klimatski kontekst ima snažan uticaj na uvozno zavisnu i uslužno orijentisanu ekonomiju Crne Gore. To je čini i izuzetno osjetljivom na eksterne prilike. „Ekonomski rast u prošloj godini dominantno je podržan kroz ekspanzivne fiskalne mjere i lakšu dostupnost kredita, što je dovelo do rasta potrošnje. Naime, minimalne penzije su početkom godine povećane 52 odsto, na 450 EUR, a u septembru je usvojen program Evropa sad 2, u okviru kojeg je jedna od ključnih reformi povećanje minimalne zarade sa 450 EUR na 600 i 800 EUR i smanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje 50 odsto. Usporavanje inflacije i povećanje plata tokom godine dodatno su podstakli rast kroz povećanje raspoloživih prihoda”, kazala je Drakić. Takođe, kako je dodala, ukupni krediti banaka su na kraju oktobra prošle godine bili veći 15 odsto u odnosu na oktobar 2023, a u strukturi dominatno učešće imaju krediti stanovništva koji čine 41 odsto i bilježe rast od 15 odsto. Krediti dati privrednim društvima iznosili su 1,4 milijarde EUR ili 30 odsto ukupnih kredita i porasli su 12 odsto. „I prošle godine je naša ekonomija bila pod uticajem pozitivnih i negativnih eksternih faktora, ali ključna karakteristika bila im je umjerenost. Naime, globalna inflacija se polako stabilizuje, što se, imajući u vidu uvoznu zavisnost, umjerenom dinamikom prelilo i na naše tržište. Takođe, u našoj zemlji i dalje borave državljani Rusije, Ukrajine i Turske, što ima pozitivan uticaj na ekonomiju. Međutim, slabiji ekonomski rezultati glavnih evropskih partnera negativno su se odrazili na spoljnu potražnju, investicije, doznake i turizam”, ocijenila je Drakić. Ona je dodala da ne treba zanemariti ni klimatske prilike, koje su imale značajan uticaj na ekonomiju.

Nepovoljna hidrometeorološka situacija uticala je na pad izvoza električne energije, a mrazevi tokom proljeća i suša tokom ljeta na primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Komentarišući to što se dugi niz godina Crna Gora suočava sa visokim stepenom uvozne zavisnosti, Drakić je saopštila da deficit u robnoj razmjeni sa inostranstvom u kontinuitetu raste i značajno utiče na usporavanje rasta ekonomije.

- Međutim, važno je praviti razliku između deficita koji je nastao usljed uvoza tehnologija ili materijala za realizaciju krupnih infrastrukturnih i razvojnih projekata i deficita čija je struktura dominantno ili u cjelosti sačinjena od proizvoda za finalnu potrošnju, koji ukazuje na veoma nizak stepen konkurentnosti domaće proizvodnje - naglasila je Drakić.

U PKCG su, kako je navela, svjesni da imaju problem pa i dalje ostaju na istom stanovištu - diversifikacija crnogorske ekonomje je neophodna.

- I to je nesporno čini mi se za sve aktere na ekonomsko-političkoj sceni. Pitanje je kako doći do toga. Možemo rješenje tražiti u kratkom, srednjem ili dugom roku, ali prije svega toga važno je da imamo strategiju ili plan kako doći do cilja. Iako naš Ustav propisuje obavezu donošenja plana razvoja takav dokument nemamo, a često smo lišeni osjećaja da strateški promišljamo i planiramo – i tu leži ključni problem. Tek ako zajednički krenemo da strateški pristupamo ovom izazovu možemo očekivati pozitivan ishod. A potencijala nesporno imamo - tvrdi Drakić.

Prema njenim riječima, činjenica je da određene vrste robe, kako poljoprivredne tako i industrijske, Crna Gora ne može da proizvodi i mora ih uvoziti.

- Ali, zato imamo proizvode koji bi uz određene podsticaje mogli biti konkurentni na našem, kao i na međunarodnom tržištu, pa da u određenom dijelu supstituišemo uvoz domaćim proizvodima. Imajući u vidu usitnjenost parcela i status ekološke države, mišljenja sam da fokus treba staviti na proizvodnju organskih i proizvoda visokog kvaliteta, koje je lakše plasirati kroz turističku ponudu, što se smarta izvozom na kućnom pragu - rekla je Drakić.

Takođe, proizvodnja električne energije iz obnovljih izvora, kako smatra, predstavlja ogroman potencijal i u budućnosti će sve više doprinositi smanjenju trgovinskog deficita.

- Naravno, tu je turizam, ali i druge usluge poput transporta i potencijalno razvoja pametnih usluga koje ne treba zanemarivati, već podsticati, imajući u vidu konkurentske prednosti kojima Crna Gora raspolaže - poručila je Drakić.

Da bi proces diversifikacije bio uspješan, kako je naglasila, potrebno je zajedničko, strateško djelovanje donosilaca odluka, akademske i poslovne zajednice, a posebna pažnja mora biti posvećena sinhronizaciji sektorskih strategija.

Na pitanje kakva je, sa stanovišta zakonske regulative, bila prošla godina i da li je Vlada osluškivala potrebe privrede, Drakić je odgovorila da veoma često zakonodavni okvir predstavlja izazov za poslovanje i to ne samo zbog neadekvatno definisanih odredbi i njihovog sprovođenja u praksi, već u pojedinim slučajevima zbog izostanka komunikacije sa privredom u procesu kreiranja propisa.

- Preporuka donosiocima odluka je da privredu uključe u ranoj fazi pripreme zakona kako bi zajednički došli do rješenja i odredbi koje prilikom sprovođenja neće predstavljati nove biznis barijere - navela je Drakić.

Izmjenama zakonskih rješenja bez prethodne najave, kako je upozorila, kreira se nepredvidiv poslovni ambijent, ali i stvaraju problemi privredi, posebno onim sektorima koji poslove ugovaraju mnogo ranije, kao što je slučaj sa sektorom turizma.

- Kao primjer, bez blagovremene najave, imali smo izmjene Zakona o PDV-u, koje pored ostalog, predviđaju povećanje stope PDV-a na smještaj sa sedam na 15 odsto, a hotelijeri su već potpisali ugovore primjenjujući važeću stopu od sedam odsto - navela je Drakić.

Ona je podsjetila da su u toku prošlu godine razmatrana i dva sistemska zakona - Zakon o privrednim društvima i Zakon o radu.

Na zahtjev privrede, nacrti zakona su pripremljeni, ali brojne sugestije privrede nijesu uvažene.

- Kao pozitivan primjer pomenuću da smo uz podršku GIZ-a i u saradnji sa Ministarstvom rada radili na pripremi nacrta zakona kojim treba da se uvode pojam stalnog sezonca i pojednostave procedure zapošljavanja sezonske radne snage, a sve u cilju obezbjeđivanja radne snage koja nedostaje. Stoga je važno donijeti ovo rješenje u što kraćem roku, jer su pripreme za ovogodišnju sezonu uveliko počele, i uspostaviti institut stalnog sezonca na način koji neće opteretiti samo privredu, već i da država prepozna svoje obaveze, što jeste praksa u zemljama u kojima ovaj vid zapošljavanja postoji - saopštila je Drakić.

Dobar primjer zajedničke i uspješne saradnje na pripremi zakona je i Zakon o posredovanju u prometu i zakupu nepokretnosti, koji je PKCG pripremila sa predstavnicima ovog sektora i u formi nacrta uputila Ministarstvu ekonomskog razvoja koje ga je stavilo u dalju proceduru uz potpunu uključenost predstavnika privrede.

- U ovoj godini, prije svega, očekujemo usvajanje pomenutih zakona, donošenje podzakonskih akata kao i rad na novim zakonskim rješenjima iz sektora saobraćaja, rudarstva, e-trgovine i drugog - saopštila je Drakić.

Prema njenim riječima, PKCG će i dalje insistirati na stalnoj komunikaciji donosioca odluka sa privredom i njenom uključivanju u pripremu propisa jer stimulativan, stabilan i predvidljiv poslovni ambijent osnov za privlačenje domaćih i stranih investicija.

Govoreći o postavljenom cilju Vlade za ulazak Crne Gore u EU do 2028. godine i spremnosti privrede, Drakić je kazala da je postavljeni cilj ambiciozan, ali ostvariv, pod uslovom da svi akteri – Vlada, privreda i civilno društvo, djeluju sinhronizovano.

- Vjerujem da je crnogorska privreda u značajnoj mjeri spremna kada je u pitanju usklađenost sa evropskim zakonodavstvom, ali predstoji još posla na polju jačanja kapaciteta, digitalne transformacije i podizanja standarda kvaliteta, posebno u malim i srednjim preduzećima - naglasila je Drakić.

Na pitanje da li se u dovoljnoj mjeri “osluškuje puls privrede”, ona je ocijenila da je prostor za unapređenje u tom dijelu uvijek prisutan.

- Privrednici su svakodnevno suočeni sa izazovima u prilagođavanju regulatornim zahtjevima i očekuju aktivnu podršku u vidu jasnih smjernica, edukacije i naprednih digitalnih rješenja. Povratne informacije iz privatnog sektora su neophodne kako bi proces integracija bio efikasan i održiv - rekla je Drakić.

Takođe, kako je dodala, važno je istaći da EU integracije treba posmatrati kao priliku za unapređenje poslovnog ambijenta, povećanje konkurentnosti i otvaranje novih tržišta za crnogorsku privredu.

PKCG će nastaviti da bude pouzdan partner Vladi u ovom procesu, kako bi osigurala da se glas privrede jasno čuje i sa dužnom pažnjom uze u razmatranje.

Na pitanje koje će biti ključne aktivnosti koje će PKCG realizovati u ovoj godini, Drakić je odgovorila da će Komora, u cilju unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranja preduslova za dalji ekonomski rast, i u ovoj godini nastaviti aktivnosti usmjerene na analizu uslova i mogućnosti poslovanja, pokretanje inicijativa za donošenje i izmjene zakona i drugih propisa, te praćenju sprovođenja mjera ekonomske politike.

- Takođe, radićemo na poslovnom povezivanju, promovisanju privrednih potencijala i privlačenju stranih investicija organizovanjem poslovnih foruma i nastupa na sajmovima, izdavanjem promotivnih publikacija i kataloga, prezentovanjem privrede posredstvom interneta, društvenih mreža i drugo. Pomenula bih da će crnogorska privreda po prvi put prezentovati svoje potencijale na zajedničkom štandu na sajmu GITEX Berlin 2025, jednom od najvećih tehnoloških sajmova na svijetu. Očekuje nas i prezentovanje naše zemlje na najvećoj svjetskoj izložbi EXPO 2025 koja se održava u Osaki, u okviru koje ćemo organizovati i poslovni forum - navela je Drakić.

Komora će u ovoj godini raditi i na implementaciji 30 projekata finansiranih iz fondova EU i drugih međunarodnih donatora koji su usmjereni na unapređenje znanja i vještina, inovacije, održivo zapošljavanje, cirkularnu ekonomije, zelene javne nabavke, elektronsku trgovinu, digitalnu i zelenu transformaciju malih i srednjih preduzeća, promociju ESG i brojne druge oblasti.

- Ljudski resursi predstavljaju jedan od najvažnijih faktora za uspjeh privrede i društva u cijelini. S tim u vezi, PKCG će nastaviti sa aktivnosti usmjerenim na razvoj sistema obrazovanja za potrebe privrede, i organizovati formalne i neformalne oblike poslovne edukacije, usavršavanja i obuke kadrova u privredi kroz specijalizovane kurseve, predavanja, seminare, radionice - saopštila je Drakić.

U ovoj godini nastaviće sa radom i sudovi pri PKCG.

- Posebno bih pomenula Arbitražni sud gdje smo planirali intenzivnu promociju prednosti arbitraže u odnosu na tradicionalno rješavanje sporova pred sudovima, budući da ovaj vid rješavanja sporova donosi brojne benefite privredi sa aspekta uštede i vremena i novca - zaključila je Drakić.