Baćović: Dugoročno uvijek svi platimo cijenu inflacije

Najavljeni intenzivan rast zarada uticaće na cijene svih, ili barem većine proizvoda i usluga u Crnoj Gori, a domaća proizvodnja će izgubiti na konkurentnosti, pa Euro model može kreirati probleme velikom broju preduzeća, rekla je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, profesorica na Ekonomskom fakultetu Maja Baćović.

Iznenađujuće je, kaže Baćović, što jedan snažan i sveobuhvatni ekonomski model, kakav je Euro model, predložen bez analize koja nije bila dostupna javnosti i nije predmet rasprave sa zainteresovanim stranama. 

- Predlaganje ovog modela jeste iznenađujuće i očekivalo se da ćemo dva mjeseca nakon toga dobiti neku ozbiljnu analizu ili studiju koja će se fokusirati, ne samo na fiskalnoj održivosti na budžet, već pokazati kako će se primjena jednog ovakvog modela odraziti na privredu, investicije, zaposlenost, standard građana, motivisanost mladih da ostanu, ili se vrate u Crnu Goru. Niko nije dobio odgovore na ta pitanja - rekla je Baćović.

Ona napominje da Fiskalni savjet nije dao stav o ovom modelu, kao ni Centralna banka. Inflacija, bazirana na određenom setu pretpostavki, može biti 12 -13 odsto, a ona će najveći negativan efekat imati na one grupe kojima, kako navodi, dohodak ne prelazi 15 odsto, a u toj kategoriji je značajan dio zaposlenih.

- Ako se ostvari ovaj model u zonu negativnih realnih zarada ući će oni kojima su plate iznad prosječne i kojima će se povećavati samo po osnovu ukidanja doprinosa. Oni sa nižim platama osvjeiće najveće kratkoročne benefite jer je i rast njihovih zarada najveći - istakla je Baćović.

Baćović navodi da će dio benefita osjetiti i penzioneri kojima je najavljen rast prenzija više od 15 odsto, ali ne u obimu koliko je najavljeno samim programom. 

- Ukoliko zarade rastu možda se i ostvari neki efekat, ali srednjoročno i dugoročno uvijek svi platimo cijenu inflacije. U krajnjem zbog toga je uvedena njemačka marka, pa euro, kao zvanično sredstvo plaćanja, kako bi se odbranili tih fiskalnih uticaja na monetarna kretanja - naglasila je Baćović.

Savjet stranih investitora u Crnoj Gori upozorio je da bi Euro model mogao značajno povećati troškove poslovanja, posebno u turizmu i ugostiteljstvu i procjenjuju da bi za 38 kompanija dodatni godišnji troškovi mogli dostići 30 miliona eura. 

Ono što su predstavnici Savjeta stranih investitora objavili primjenjivo je, smatra Baćović, na svako preduzeće u Crnoj Gori, a u najvećem broju će zbog rasta zarada doći i do rasta cijena i onda će se, cijeni ona, u određenoj mjeri narušiti konkurentnost  

- Ovaj problem je možda najviše izražen u sektoru turizma, jer oni svoje usluge prodaju godinu unaprijed i nemaju mogućnost korekcije cijena. Ako imate vremenski period u kome vam se povećavaju troškovi, a vi nijeste u mogućnosti da prodajnu cijenu prilagodite rastućim troškovima, onda morate tu razliku da finansirate iz nekog drugog izvora. Upitno je da li ćete to uraditi tako što ćete smanjiti investicije, ili ćete da finansirate iz profita bilo koje komponente operativnog viška, ali potpuno je razumljiva njihova reakcija, naročito u sektoru turizma - rekla je Baćović.

Ona podsjeća da privreda generiše 70-80 odsto BDP-a, stvara novu vrijednost, zapošljava mnogo više radnika nego što je to slučaj sa javnim sektorom i oni u krajnjem, ističe ona, plaćaju poreze državi.

Smatra i da je važno napraviti analizu kako će jedan ovakav model uticati na investicionu aktivnost u Crnoj Gori, zapošljavanje u privatnom sektoru i profitabilnost i rad preduzeća.

- Kad primijenite neki model, ili neku politiku koja direktno utiče na poslovanje tog sektora onda je vrlo važno da se sa tim sektorom konsultujete. Svi smo čuli stavove Unije poslodavaca, ali ja nijesam čula stavove predlagača modela zašto je i kako je jedan takav model dobar za privredu. Često čujemo argumentaciju da je model održiv i funkcionalan, ali ta argumentacija se vezuje uglavnom za budžetsku održivost - naglasila je Baćović.

Podsjeća da su već najavljene poreske prekompozicije, od povećanja poreza na dobit, poreza na nepokretnosti i prihoda koje su tradicionalno pripadali opštinama. Zbog rasta potrošnje doći će, ističe ona, do rasta PDV-a.

- U idućoj godini možda računaju na rast poreza od PDV-a, jer je on izvjestan zbog rasta potrošnja i inflacije. Tada možda neće morati da primjenjuju neke ozbiljnije poreske intervencije, ali kad se privreda stabilizuje u 2028, onda ćemo ostati sa deficitom kreiranim 2027. - zaključila je Baćović.