<article>U cilju pružanja podrške i solidarnosti prema Ukrajini i njenim građanima, povodom 4. godišnjice ruske agresije na Ukrajinu zgrada Vlade osvijetljena je bojama ukrajinske zastave, poručili su iz Vlade.</article>

U cilju pružanja podrške i solidarnosti prema Ukrajini i njenim građanima, povodom 4. godišnjice ruske agresije na Ukrajinu zgrada Vlade osvijetljena je bojama ukrajinske zastave, poručili su iz Vlade.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Vlada Crne Gore

Rat u Ukrajini

Društvo

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Dva skupa – jedan mirovni, a drugi skup podrške Rusiji – održana su danas istovremeno na Trgu Republike u centru Beograda povodom četvrte godišnjice rata u Ukrajini.
Dvije grupe okupljenih razdvajali su policijski kordoni u punoj opremi za razbijanje demonstracija, javila je reporterka RSE.
Nakon kraće rasprave sa policijom, odveden je vođa ultradesničarske grupe „Narodne patrole“, Damjan Knežević, koja je organizovala skup podrške Rusiji.
Poruka mirovnih aktivista
Mirovni aktivisti i građani okupljeni na njihov poziv nosili su zastave Ukrajine, poruke „Ratu ne“, zastave Evropske unije, dok su sa razglasa puštane pjesme na ruskom i ukrajinskom koje pozivaju na mir, kao i himna Ukrajine.
Među govornicima na mirovnom skupu bio je i antiratni aktivista Peter Nikitin.
U dijelu govora, obraćajući se grupi pristalica ruske invazije koja se okupila na poziv „Narodnih patrola“, Nikitin je podsjetio na ratne zločine tokom ruske agresije na Ukrajinu.
Nabrajajući zločine, poručio im je: „To je učinio vaš Putin (predsjednik Rusije)“.
Ruski mirovni aktivisti zahvalili su se građanima Srbije koji su došli da podrže njihov skup.
Na povike desničara „Idite kući“, jedan od aktivista im je sa govornice poručio:
„Mi svi Rusi hoćemo da se vratimo kući, ali ne možemo zbog represije. Želimo da bude slobodna. Slava Ukrajini, Rusija bez Putina“, rekao je on.
Na mirovni skup podrške Ukrajini pozvala je na društvenim mrežama zajednica građana iz Rusije u Srbiji „Antiratna Srbija“.
Protest podrške ruskoj invaziji
Naspram policijskog kordona bila je grupa okupljena na poziv ekstremno desničarske „Narodne patrole“, koju je policija sprečavala da priđe drugoj grupi okupljenih.
Nosili su zastavu Rusije i simbol „Z“ ruske invazije na Ukrajinu. Na tom skupu čuli su se uzvici „Srbi i Rusi braća zauvek“, „Kosovo je Srbija, Krim je Rusija“ i povici protiv NATO-a.
Antiratni aktivisti su na skandiranje desničara odgovorili povicima „Fašisti“ i „Ratu ne“.
Grupa „Narodne patrole“ dospjela je u žižu javnosti zbog akcija protiv migranata u Srbiji 2020. godine.
Njihov lider Damjan Knežević više puta je hapšen zbog krivičnih djela rasne i druge diskriminacije. U martu 2022, dok je ruska invazija na Ukrajinu dobijala zamah, „Narodne patrole“ su organizovale nekoliko skupova podrške Rusiji i invaziji Ukrajine.
Više skupova na koje su pozivale „Narodne patrole“ policija je ranije zabranjivala. Neki od njih bili su zakazivani na godišnjicu ruske agresije na Ukrajinu.
Skup podrške Rusiji ili provokacija
Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava opisala je protest „Narodnih patrola“ za Radio Slobodna Evropa (RSE) kao „provokaciju“.
- Oni nisu tu da pošalju bilo kakvu poruku, čak ni podrške Rusiji, nego da se obračunaju sa mirovnim aktivistima. To je klasično zauzimanje prostora, na nasilan i neinventivan način. To rade dugi niz godina- ukazuje ona.
Ona smatra da su ovakve grupe opasne jer „šalju eksplicitne prijetnje i ponašaju se kao da sve što oni rade ne zaslužuje apsolutno nikakvu sankciju“.
- A naši zakoni i vrijednosti koje garantuje Ustav Republike Srbije vrlo jasno propisuju – njihovo ponašanje nije primjereno, niti je u duhu demokratije i zakona koji u ovoj zemlji važe- kaže Todorović.
S druge strane, ona smatra da vlasti u Srbiji šire proruski narativ, što omogućava djelovanje ovakvih grupa.
- Kad sve ovo uzmemo u obzir, tu se zapravo kreira prostor da ovakve grupe nesmetano djeluju i funkcionišu, i čak imaju pristalice, najčešće vrlo mlade ljude- rekla je Todorović.
Srbija je, inače, jedina zemlja kandidat za članstvo u EU na Zapadnom Balkanu koja nije uvela sankcije Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, uprkos pozivima Zapada.
Vlast u Srbiji godinama blisko sarađuje sa Rusijom. Ruska invazija na Ukrajinu počela je 2022. godine i predstavlja najveći oružani sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prema procjenama UN-a, stradalo je oko 15 hiljada civila u Ukrajini, a više od 40 hiljada je ranjeno. Milioni su se iselili iz te zemlje zbog rata.
Prema procjenama američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), oko 1,2 miliona ruskih vojnika i oko 600 hiljada pripadnika ukrajinskih trupa poginulo je, ranjeno ili nestalo.

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila sa dvije posljednje odluke Evropske unije (EU) o sankcijama Iranu, koje se odnose na situaciju unutar te zemlje, kao i na iransku vojnu podršku ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i oružanim grupama i subjektima na Bliskom istoku i u regionu Crvenog mora.
Riječ je o odlukama Evropske unije iz januara ove godine o ažuriranju liste sankcionisanih lica i entiteta iz Irana.
Sve ostale zemlje regiona sa statusom kandidata za članstvo u EU uskladile su se sa posljednjim odlukama evropskog bloka.
- Ove zemlje će obezbijediti da njihove nacionalne politike budu u skladu sa ovom Odlukom- saopštila je visoka predstavnica EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas.
Srbija ima status kandidata za punopravno članstvo u EU od 2012. godine, a pristupne pregovore otvorila je 2014. godine.
Od svake države kandidata očekuje se da se postepeno usklađuje sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, dok usklađenost mora biti potpuna u trenutku pristupanja.
To je jedan od razloga zbog kojih Srbija od decembra 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje i izgubila je status zemlje lidera u pristupnom procesu.
U međuvremenu, prema Izvještaju o napretku koji je Evropska komisija objavila u novembru 2025. godine, usklađenost Srbije sa restriktivnim mjerama EU povećana je na 63 odsto, u poređenju sa 59 odsto zabilježenih 2024. godine.
Ovo povećanje odnosi se na ostale restriktivne mjere koje EU uvodi prema takozvanim trećim zemljama, ali ne i na Rusiju.

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz škole Marko Miljanov u Bijelom Polju na kojem se vidi kako dječak ulazi u učionicu, prilazi drugom dječaku, drsko mu se obraća i udara ga po glavi. Roditelji s kojima smo razgovarali sumnjaju da je riječ o organizovanoj akciji u kojoj dječak upada u učionice i udara đake dok ga drugi snima. Kažu da su zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja u školu idu sa strahom da će biti sljedeći.
Iz Ministarstva prosvjete kazali su nam da su upoznati s događajem, te da imaju nultu toleranciju na svaki oblik nasilja i neprimjerenog ponašanja.
- Uprava škole ,,Marko Miljanov” iz Bijelog Polja obavijestila je Ministarstvo da se u toj ustanovi desio fizički konflikt između dva učenika osmog razreda. Škola je bez odgađanja preduzela mjere iz svoje nadležnosti u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima- kazali su nam iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
A mjere, kako nam je saopšteno iz škole, podrazumijevaju sljedeće:
 
- O događaju je službenim putem obaviještena Uprava policije. Stručna služba škole, pedagog i psiholog, razgovarali su s učenicima i drugim akterima radi potpunog utvrđivanja činjenica i procjene daljih koraka. Takođe, u skladu s važećim propisima, pokrenut je vaspitno-disciplinski postupak- kažu u OŠ Marko Miljanov.
Da ja nasilje svuda oko nas, upozoravaju stručnjaci. Kažu da se djeca ponašaju po ugledu na ono što ih okružuje, te da često usvajaju pogrešne modele ponašanja.
- Djeca sada koriste društvene mreže gdje su im idoli neki ljudi koji psuju, koji se bahate, koji na lagane načine dolaze do velikih količina novca i to nekoj djeci biva primamljivo, to su obično djeca koja nemaju jake porodične veze i koja nemaju roditelje koji dovoljno kvalitetnog vremena provode s njima- navodi Radmila Stupar Stanišić.
Iako je primarna odgovornost na roditeljima, naša sagovornica upozorava da se lanac odgovornosti tu ne završava.
- Ne možemo da kažemo da mama i tata ovog dječaka nijesu uradili svoj dio posla nego svi mi moramo time da se bavimo. Stvar je u tome da li će roditelji čije je to dijete napraviti određenu promjenu u svakodnevici i načinu ponašanja jer to je ona prva domina koja kad krene da se ruši sve ostale se poslože na negativan način. Tako da mi moramo podržati roditelja da se on promijeni, pa da bi on onda promijenio dijete, a onda svi mi ostali moramo da podržimo tu promjenu toga djeteta- kaže Stupar Stanišić.
Da je nasilje široko rasprostranjeno u društvu pokazuju podaci istraživanja prema kojima je samo tokom prethodne školske godine zabilježeno oko stotinu slučajeva nasilja među vršnjacima.

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman odlikovan je Ordenom za zasluge II stepena tokom boravka u Kijevu na četvrtu godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu.
- Ovo priznanje doživljavam kao potvrdu snažnog i prijateljskog partnerstva između Hrvatske i Ukrajine, ali i kao podsjetnik na Domovinski rat, kada sam primio odlikovanja od prvog hrvatskog predsjednika Franja Tuđmana. Hrvatski narod izborio je slobodu nakon agresije, a danas, svojim iskustvom kao jedina članica Evropske unije koja se uspješno obranila od agresije, želi nastaviti pružati političku, ekonomsku i humanitarnu podršku ukrajinskom narodu u borbi za slobodu- napisao je Grlić Radman na X-u.
Grliću Radmanu je odličje za značajan lični doprinos jačanju međudržavne saradnje, podršci državnom suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, humanitarnim aktivnostima te promociji Ukrajine u međunarodnoj zajednici uručio ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha.
„Hrvatska ostaje uz Ukrajinu“
- Hrvatska ostaje uz Ukrajinu – u odbrani slobode, suvereniteta i evropskih vrijednosti- naglasio je šef hrvatske diplomatije, koji je u Kijevu bio uz premijera Andreja Plenkovića, odlikovanog Ordenom kneza Jaroslava Mudrog I stepena.
Sibiha je na X-u napisao da mu je bila čast uručiti odličje „istinskom prijatelju Ukrajine“.&nbsp;
&nbsp;- Današnji posjet još je jednom pokazao nepokolebljivu solidarnost Hrvatske s Ukrajinom, na čemu smo iskreno zahvalni. Uz podršku naših prijatelja i partnera, pobijedićemo- poručio je Sibiha.
Sibiha je Grlića Radmana, te ministre vanjskih poslova Španije i Poljske, Hosea Manuela Albaresa i Radoslava Sikorskog, odveo u obilazak ukrajinske tehnološke i odbrambene kompanije Skyfall.
- Iz prve ruke smo vidjeli kako ukrajinske inovacije rastu pod pritiskom – brzo, pametno i provjereno u borbi. Proizvodnja se širi. Kapaciteti rastu. Odlučnost je nepokolebljiva. Ukrajinska odbrambena industrija ne brani samo našu zemlju – ona jača bezbjednost Evrope- objavio je Sibiha na X-u i pozvao partnere da ulažu u ukrajinsku odbrambenu industriju.

Zgrada Vlade u bojama ukrajinske zastave: Znak podrške i solidarnosti sa Ukrajinom i njenim građanima

Tagovi

Beograd: Policijski kordoni razdvajali dva skupa povodom godišnjice rata u Ukrajini

Srbija se nije uskladila s novim sankcijama EU protiv Irana

Učenik udario vršnjaka u učionici, slučaj prijavljen policiji

Ukrajina odlikovala Grlića Radmana

PRATITE TVe UŽIVO