<article>Sudski savjet odlučiće sjutra da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Valentina Pavličić biti nova predsjednica Vrhovnog suda. Savjet će na sjednici, koja će početi u 14 sati, obaviti intervju sa Pavličić, nakon čega će donijeti odluku o njenoj kandidaturi. Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance. Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku. Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju. Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.</article>

Sudski savjet odlučiće sjutra da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Valentina Pavličić biti nova predsjednica Vrhovnog suda. 
 
Savjet će na sjednici, koja će početi u 14 sati, obaviti intervju sa Pavličić, nakon čega će donijeti odluku o njenoj kandidaturi. 
 
Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance. 
 
Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku. 
 
Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju. 
 
Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Valentina Pavličić

Vrhovni sud

Sudski savjet

Društvo

Sudski savjet sjutra o kandidaturi Pavličić

Sudski savjet odlučiće sjutra da li će bivša zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu Valentina Pavličić biti nova predsjednica Vrhovnog suda. 
 
Savjet će na sjednici, koja će početi u 14 sati, obaviti intervju sa Pavličić, nakon čega će donijeti odluku o njenoj kandidaturi. 
 
Pavličić, koja je nacionalna konsultantkinja Savjeta Evrope za oblast vladavine prava u vezi implementacije presuda ESLJP u nacionalni pravosudni sistem, je prošle sedmice na Opštoj sjednici Vrhovnog suda dobila podršku deset sudija te instance. 
 
Osim Pavličić, na javni oglas za izbor predsjednika Vrhovnog suda su se prijavili i predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić, vršiteljka dužnosti predsjednice Vrhovnog suda Vesna Vučković i sutkinja tog suda Ana Vuković, ali su dobili manju podršku. 
 
Javni glas objavljen je 10. jula i to je deveti pokušaj izbora predsjednika Vrhovnog suda, pozicije koja je upražnjena od kraja 2020. godine kada je Vesna Medenica dala ostavku na tu funkciju. 
 
Najvažniju poziciju u pravosuđu od septembra 2021. u v.d. mandatu pokriva Vučković.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je u četvrtak da bi njegova zemlja mogla da promijeni svoju nuklearnu doktrinu i razvije nuklearnu bombu ako se Teheranu ponovo uvedu sankcije Ujedinjenih nacija.
Arakči je u obraćanju novinarima u Lisabonu rekao da Iran odavno ima tehničko znanje da napravi bombu, ali da to "nije dio bezbjednosne strategije Teherana", prenijeli su iranski mediji.
Pregovarači iz Irana i takozvane grupe E3 – Francuska, Njemačka i Velika Britanija – trebalo bi da se sastanu u Ženevi kako bi razgovarali o nizu pitanja, uključujući iranski nuklearni program i sukobe na Bliskom istoku.
Arakči je za sastanak u petak rekao da bi trebalo da bude rasprava kako bi se vidjelo "da li zaista postoji izlaz" iz trenutne nuklearne pat pozicije.
Za sastanak u Ženevi nijedna strana ne navodi da su razgovori o nuklearnim pitanjima, ali se očekuje da će iranski nuklearni program biti centralna tema. Pregovori između Irana i svjetskih sila o obnavljanju nuklearnog sporazuma iz 2015. od septembra 2022. godine su na pauzi.
Prošle nedjelje je odbor guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) donio rezoluciju s osudom Irana i zadužio je tu agenciju UN da pripremi "sveobuhvatnu i ažuriranu procjenu" stanja iranskog nuklearnog programa koji se širi, uključujući ranije i sadašnje pokušaje da razvije bombu.
Taj dokument bi mogao da otvori put sa se slučaj Irana proslijedi Savjetu bezbjednosti UN u pokušaju da se pokrene mehanizam za ponovno uvođenje sankcija UN koje su ukinute prema uslovima sporazuma Teherana sa svjetskim silama iz 2015.
Kao odgovor na rezoluciju, Iran je aktivirao nekoliko "novih i naprednih" centrifuga za obogaćivanje uranijuma.
Arakči je rekao da "nije optimista" u vezi s pregovorima u Ženevi pošto, kako je rekao, nije siguran da li Teheran "razgovara sa pravom stranom".
Nuklearni sporazum iz 2015. počeo je da se raspada nakon što je tadašnji i novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp povukao SAD iz sporazuma 2018. i ponovo uveo sankcije Iranu. Teheran je odgovorio širenjem svog nuklearnog programa, ograničavanjem inspekcija nuklearnih lokacija u zemlji i obogaćivanjem uranijuma na do 60 odsto.

Iran uoči pregovora s evropskim silama upozorava da može da razvije nuklearnu bombu

Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru - ocijenio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić gostujući u emisiji "Argumenti" na Javnom servisu, dodajući da je to "dobra stvar koja nam se desila". 
Mandić, kako prenosi Portal RTCG, ističe i da su ranija rukovodovstva Skupštine pokušala da naprave svoj logo, ali da im to nije pošlo za rukom. 
Smatra i da nije bilo potrebe za jučerašnjim performansom opozicije, jer im on, kako kaže, nije donio nijedan novi glas.
- Imamo fantastičan logo koji sabira Crnu Goru ujedno gdje možemo da kažemo da sa tom prelijepom zgradom koja je, po ocjeni mnogih, najljepša u Crnoj Gori, da je to dobra stvar što nam se desila, da to imamo kao logo. Pokušavali su i ranije rukovodstva Skupštine da naprave svoj logo jer svaka Skupština ima svoj logo, ali im nije polazilo za rukom, jer komisije koje su se sastajale i ljudi koji su učestvovali u radi imali su različita mišljenja da je to ponekad završavalo i skandalima, a tamo gdje je došlo do prijedloga oni nijesu odgovarali onima koji su zaduženi za donošenje loga, a to je rukovodstvo Skupštine - rekao je Mandić.
Sada su, dodaje, uspjeli da dođu do novog loga.
- Mislim da nije bilo potrebne za takvim izvođenjem predstave kao što je juče uradila opozicija, ali ona se čvrsto zakucala u svojim stavovima na Cetinju kada je to predstavljeno, i razumijem da su očigledno morali nešto da urade i opredijelili su se za varijantu koja ne mislim da im je donijela bilo koji novi glas - kazao je Mandić.
Smatra da su uradili dobar posao, i dodaje da ga novo logo podsjeća na onaj koji ima Bijela kuća.
Komentarišući odluku cetinjskog Parlamenta da nije dobrodošao na Cetinju dok se ne izvini i ne povuče sve što je kazao o tom gradu, Mandić kaže da je to neodgovaran zaključak koji je donijela Skupština Cetinja.
- Zamislite u onim opštinama gdje mi vršimo vlast da počnemo da proglašavamo nepoželjnim osoba u Pljevljima, Beranama, Mojkovcu, Kolašinu i Nikšiću kažemo 'vi ste nepoželjni'... Mislim da je to neodgovorno i da nije pametno politički, ali kako nema nikakvu obavezujuću snagu izuzev političke deklamacije kojom izlaze odbornici Skupštine Cetinja, ja ću se tako i odnositi prema tome - naveo je Mandić.

Mandić: Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru, nije uspio performans opozicije

Svijet će u petak biti u prilici da vidi obnovljenu parisku katedralu Notr Dam, kada u nju uđu francuski predsjednik Emanuel Makron i televizijske ekipe.
Pet i po godina nakon razornog požara 2019. godine, gotički dragulj Pariza je spašen i renoviran, nudeći posjetiocima ono što obećava da će biti vizuelna poslastica koja oduzima dah, prenosi BiBiSi (BBC).
Makron će, u pratnji supruge Brižit i nadbiskupa Pariza Lorana Ulriha, obilaskom katedrale početi program koji će kulminirati zvaničnim otvaranjem katedrale 7. decembra i prvom misom dan kasnije.
Nakon što mu budu prikazani najvažniji djelovi renoviranja zgrade, koje je koštalo 700 miliona eura, Makron će održati govor i zahvaliće se svima koji su radili na obnovi Notr Dama.
Preuređena unutrašnjost Notr Dama je strogo čuvana tajna i u prethodnih pet godina objavljeno je samo nekoliko fotografija, kako bi se pokazao napredak radova na renoviranju.
Ljudi širom svijeta 15. aprila 2019. godine mogli su uživo da gledaju kako vatra guta katedralu, a kulminaciju je predstavljalo rušenje djelova krova.
Oko 600 vatrogasaca borilo se sa vatrenom stihijom 15 sati.

Završena obnova Notr Dama, svijet će sjutra moći da vidi čuvenu parisku katedralu

Vladajuća partija Gruzije, Gruzijski san, saopštila je da će ta država prekinuti pregovore o pristupanju Evropskoj uniji (EU) do 2028. godine, istovremeno odbijajući sve budžetske grantove iz Brisela, prenio je Rojters.
Evropski parlament (EP) ranije danas je proglasio nedavno održane parlamentarne izbore u Gruziji za nevažeće, tvrdeći da oni ne predstavljaju pouzdano volju gruzijskog naroda.
EP je i zatražio održavanje novih izbora u roku od godinu, pod međunarodnim nadzorom, prenosi Tanjug.
Ovom odlukom EP poziva Evropsku komisiju i druge institucije EU da ne stupaju u kontakt sa novoformifanom vladom koju je formirala partija Gruzijski san.
EU je suspendovala proces podnošenja zahtjeva za članstvo Gruzije na neodređeno vrijeme u junu, nakon što je parlament te zemlje usvojio zakon kojim se od organizacija koje dobijaju više od 20 odsto sredstava iz inostranstva zahtijeva da se registruju kao da "ostvaruju interese strane sile".

Gruzija prekida pregovore o pristupanju EU do 2028.

Prijedlog za imenovanje crnogorskih ambasadora u Beogradu i Prištini rezultat je dogovora prvog čovjeka parlamenta Andrije Mandića i predsjednika države Jakova Milatovića, istovremeno i dio plana lidera parlamentarne većine da posredno pokuša, nakon konsenzusa oko diplomatskih imenovanja, napraviti postizborni dogovor sa koalicijom Pokret za Podgoricu i Ura oko formiranja vlasti u Podgorici, saznaje Portal ETV.&nbsp; Mediji su nedavno izvijestili da bi Odbor za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore trebalo 2. decembra da raspravlja o kandidatu za ambasadora u Srbiji Nebojši Đokoviću i ambasadoru na Kosovu Bernardu Čobaju.&nbsp; Đoković, koji je bio član i predsjednik borda Aerodroma Crne Gore, prijedlog je Mandićeve Nove srpske demokratije, dok je Čobaj bio, još decembra 2022. godine za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, postavljen za otpravnika poslova u ambasadi Crne Gore na Kosovu. Milatović smatra da je Čobaj, godinama unazad službenik Ambasade SAD u Podgorici, dobro rješenje za budućeg ambasadora u Prištini.&nbsp; Ukoliko se, uskoro imenuju dva diplomatska predstavnika, biće to tek uvod u jednu drugu, zanimljivu, političku kombinatoriku.&nbsp; VEZANA NAGODBA&nbsp; Prema informacijama Portala ETV, upravo je Mandić preko posrednika predložio Milatoviću neku vrstu ,,vezane političke nagodbe“: da lider NSD prihvati imenovanje ambasadora na Kosovu koje njegova politička grupacija ne priznaje, dok Milatović neće posezati za opstrukcijom imenovanja aktiviste NSD-a u Beogradu.&nbsp; ,,Diplomatski dil“ Mandića i Milatovića je tek dio plana koji je osmislio lider parlamentarne većine. Ogromne lične netrpeljivosti između Jakova Milatovića, neformalnog lidera Pokreta za Podgoricu, i premijera Milojka Spajića, čelnika PES-a, ključne su prepreke - ne za postizanje dogovora - već i za početak bilo kakvih pregovora oko vlasti u Glavnom gradu.&nbsp; Kada bi se gledali politički principi, teško je očekivati da rasplet političkih trvenja bude dogovor i naprasna saradnja do srži suprotstavljenih i ličnim omrazama i javnim blaćenjem beskrajno udaljenih političkih ekipa. Tačnije, čak i da bi sjeli za pregovarački sto, Spajić i Milatović bi morali da ,,progutaju“ neke svoje riječi i data obećanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126031156_c65be494bb07170fbaebec6b14430e763c8a88cabb4fb14ea6922fdafb190cc8" data-rendition-name="original" width="1865" height="1080" loading="lazy" alt="Spajić, Mujović, Bečić"> <figcaption>SAD VIŠE NIJE TAKO JAKO: (Photo: Spajić, Mujović, Bečić)</figcaption> </figure>  Naročito kada je riječ o kandidatima za prvog čovjeka Glavnog grada: Spajić i PES i dalje ultimativno govore da bi Saša Mujović morao biti novi gradonačelnik, dok Milatovićeva grupa i Ura Dritana Abazovića grčevito se drže svog kandidata i promovišu Luku Rakčevića kao budućeg čelnika uprave Podgorice.&nbsp; Iskusni političar, kao što je Andrija Mandić, dobro zna da je teško uzdrmana vlast parlamentarne većine. Nakon izbora u Kotoru, Podgorici i nedavno u Budvi, pokazalo se da stranke većine – koje u državnom parlamentu imaju dvotrećinsku (67 odsto) podršku - u lokalnim parlamentima ne mogu dosegnuti ni do četrdesetak procenata osvojenih mandata.&nbsp; Izvjesno je: Mandić, Spajić, Bečić, Ibrahimović, Đeljošaj i ostali iz stranaka koje tvore većinu u državnom parlamentu izgubili su politički legitimititet da vladaju, jer su takvi rezultati lokalnih izbora u tri grada koji čine skoro polovinu crnogorskog biračkog tijela. Istovremeno, 44. Vlada Milojka Spajića, kao produkt nove parlamentarne većine, takođe gubi, iz dana u dan, politički legitimitet.&nbsp; Pukotine u vladajućoj većini se dobro uočavaju u javnim razmiricama Mandića i Đeljošaja, pa ukoliko se na izborima u Beranama ponove loši rezultati većine – priča o vanrednim parlamentarnim izborima počeće da odzvanja u ušima lidera partija parlamentarne većine. Zato je Andrija Mandić, prema informacijama Portala ETV, osmislio političku akciju kako bi se izbjegao scenario raspada sadašnje koalicije na vlasti.&nbsp; PONUDA KOJA SE (NE) ODBIJA&nbsp; Postizborna kombinatorika ukazuje da je Spajić-Bečić koaliciji PES-a i Demokrata, skupa sa Mandićevim savezom ,,Za budućnost Podgorice“, potrebna najmanje tri odbornika da bi sastavili minimalnu većinu u parlamentu.&nbsp; Drugim riječima - ,,osuđeni“ su na pregovore sa Milatovićevim i Abazovićevim savezom, koji su postavljenje Luke Rakčevića za gradonačelnika postavili kao ,,uslov svih uslova“.&nbsp; U takvoj situaciji, ali i zbog činjenice da je i Saša Mujović kandidat PES-a i Demokrata, lideru NSD-a Andriji Mandiću ostaje vrlo mali manevarski prostor da Milatovića ubijedi u neophodnost obnavljanja "postavgustovske“ većine.&nbsp; Zato je Mandić, tvrde dva izvora Portala ETV iz te političke grupacije, smislio zanimljivu političku kombinatoriku. Prije svega: da Milatovićevom pokretu ,,Za bolju Podgoricu“ ponudi mjesto predsjednika Skupštine Podgorice, upravljanje gradskim finansijama i brojne druge bitne pozicije u Glavnom gradu.&nbsp; Istovremeno, Mandić bi zatražio da se iz ,,trke za gradonačelnika“ dobrovoljno povuku i Luka Rakčević, jer Ura ima svega dva odbornička mandata pa bi bilo i politički nepravedno da ima prvog čovjeka Podgorice; ali i da se kadidature odrekne PES-ov kandidat Saša Mujović, koji već ima ministarsku poziciju, a time bi se zadovoljila Milatovićeva sujeta i PES bi bio ,,kažnjen“. KOMPROMISNO RJEŠENJE&nbsp; U tom slučaju, kao kompromisno rješenje, Mandić namjerava da predloži Jelenu Borovinić Bojović, doskorašnju predsjednicu gradskog parlamenta, za gradonačelnicu Podgorice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024112604110_060845b5870b10c57e5aa76b8f017d857af9d74f38a61ed0d9389287ddfeb2fd" data-rendition-name="original" width="930" height="525" loading="lazy" alt="Jelena Borovinić Bojović"> <figcaption>MANDIĆEV POLITIČKI ADUT: (Photo: Jelena Borovinić Bojović)</figcaption> </figure>  Upravo je zato, tvrde upućeni, nositeljka liste ,,Za budućnost Podgorice, juče na brzinu pozvala predstavnike ,,Pokreta Evropa sad“ i Demokratske Crne Gore, Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ i GP Ura na pregovore u prostorije Demokratske narodne partije već narednog dana - u utorak popodne.&nbsp; - Sigurna sam da smo svi saglasni da naši sugrađani i sugrađanke očekuju od nas odgovornost, konstruktivnost, efikasnost i političku zrelost. Stoga predlažem da otvorimo dijalog i na prvom sastanku za početak razmijenimo mišljenja, predloge i vizije o budućnosti funkcionisanja gradske uprave i Glavnog grada u cjelini - navela je Borovinić Bojović. Poziv nije upućen Demokratskoj partiji socijalista, kao ni Evropskom savezu i SEP-u, jer - kako je obrazložila funkcionerka Mandićeve koalicije - ,,ne želimo povratak bivšeg režima u Podgorici i Crnoj Gori“.&nbsp; Ovim manevrom Mandićeva ekipa je pokušala da preskoči brojne političke prepreke, lične omraze, posebno između Milatovića i Spajića, i nekako stabilizuje uzdrmane pozicije partija parlamentarne većine, time i 44. Vlade.&nbsp; Pitanje je, međutim, je li realno očekivati da predsjednik države Jakov Milatović - koji &nbsp;iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu oštro kritikuje poteze Vlade i, posebno, politički lik Milojka Spajića - odjednom kao gumicom prebriše sve svoje ocjene, promijeni i retoriku i pravac političke akcije?&nbsp; ,,POMOĆ SA STRANE“ ZA MANDIĆA&nbsp; No, Andrija Mandić, lider prosrpskih i proruskih političkih snaga u Crnoj Gori očekuje da će u svemu imati pomoć – sa Zapada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024112604110_cb08cc0980787cccd519e375a2cdb4da936a45fb01fd2c48d0d59928452dc8a4" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Zgrada Opštine Podgorica "> </figure>  Prema informacijama Portala ETV, uticajne ambasade zapadnih zemalja, smatraju da bi delegitimisanje Vlade Milojka Spajića i mogući vanredni parlamentarni izbori imali za posljedicu prolongiranje crnogorskog puta ka Evropskoj uniji.&nbsp; - Dobijanje Ibara je bio naš signal da Crna Gora mora da iskoristi šansu i ponovno otvaranje vrata Evropske unije, što znači da ima stabilnu vladu koja će pregovarati i ispunjavati sve uslove koji se iz Brisela postave – kaže sagovornik Portala ETV, diplomata sa decenijskim iskustvom.&nbsp; Isti izvor tvrdi da su tokom posljednih dvadesetak dana pojedine zapadne diplomate, tokom formalnih i neformalnih susreta sa crnogorskim predsjednikom, ubjeđivali Milatovića da sada - ,,iako su jasne brojne brzoplete pogreške Spajića i njegovih ministara“ – ne bi trebalo, sve u interesu evropskih integracija, izazivati krizu opstanka Vlade Milojka Spajića.&nbsp; Koliko će ponuda Mandića i ,,prijateljska uvjeravanja“ sa Zapada uticati na odluku Jakova Milatovića, teško je procijeniti, iako je donedavno djelovalo da je crnogorski predsjednik definitivno okrenuo leđa svom nekadašnjem političkom savezniku Milojku Spajiću. Možda će današnji sastanak o mogućim pregovorima za formiranje vlasti u Podgorici dati neki trag da se nasluti kakav će biti politički rasplet: ako se predstavnici Jakova Milatovića i Dritana Abazovića odazovu na poziv Jelene Borovinić-Bojović, onda plan Andrije Mandića i njegovih najbližih saradnika možda ima budućnost.&nbsp; U suprotnom, parlamentarnu većinu čekaju teški dani i težak zadatak da uopšte pokažu i dokažu da su politička većina u Crnoj Gori.&nbsp;

MANDIĆEV PLAN: ,,Diplomatski dil“ kao pokušaj nagodbe sa Milatovićem za formiranje vlasti u Podgorici

Na adresu redakcije M portala i na ime glavne i odgovorne urednice M portala Danice Nikolić danas je stiglo upozoravajuće i prijeteće pismo, poslato iz Beograda, zbog čije je sadržine Nikolić podnijela još jednu prijavu crnogorskoj policiji.&nbsp;
- Runjo i ekipa iz Beograda preko par momak tu iz Podgorice je organizovala tvoje praćenje. Ne znam što planiraju no znam da su ono baš ljuti na tebe. Znam i da to sve ovo finansira kum pokojna Vlada Popa preko svoje firme zato se dobro pazi - piše u nepotpisanom pismu otkucanom na kompjuteru.&nbsp;
Pod nadmikom "Runjo", kako navode iz M portala, poznat je Miloš Nilović, visokopozicionirani pripadnik škaljarskog klana, porijeklom iz Nikšića, koji već godinama živi u Beogradu. Nilović, Nikšićanin sa srpskim državljanstvom, "proslavio" se po tome što je preživio nekoliko surovih egzekucija suprotstavljenog kavačkog klana, ali i po tome što je bio u društvu Vlada Popovića 2018. godine, kada je ubijen ovaj pripadnik "škaljaraca". "Vlada Pop", kako je oslovljen u pismu poslatom urednici M portala, osim razgranate kriminalne mreže, imao je i razgranatu mrežu kumova u Crnoj Gori.
Miloš Nilović "Runjo" je važio za "desnu ruku" nedavno uhapšenog Filipa Koraća, prvog saradnika vođe novog zemunskog klana Luke Bojovića. Takođe, Nilović je prije nekoliko godina bio u istom automobilu sa Milom Božovićem, pritvorenim bivšim predsjednikom Opštine Budva, kada je prillikom kontrole na graničnom prijelazu Dobrakovo kod Božovića pronađeno 50.000 eura neprijavljenog keš novca. Božović se tereti šverc više tona kokaina iz Južne Amerike.
Mada Nilović slovi za čovjeka koji je ravnopravno sa Koraćem ugovarao poslove oko šverca kokaina iz Južne Amerike ka Evropi, nikada nije procesuiran za djelo veće od nedozvoljenog nošenja oružja. Hapšen je 2017. godine u čuvenoj akciji srpske žandarmerije u beogradskom restoranu „Durmitor“ zajedno sa još 10-ak Škaljaraca, a zajedno sa njim je tog dana uhapšen još jedan prijatelj Mila Božovića – Mališa Vućić, takođe Nikšićanin.
M portal je Nilovića i Vućića pominjao u tekstovima koji su se odnosili na veze Mila Božovića sa škaljarskim i, preko njih, zemunskim klanom Luke Bojovića. Tada je objavljena i fotografija iz izbornog štaba Nove srpske demokratije na kojoj je Božović u društvu Radomira Baćovića, takođe jednog od čelnih ljudi škaljarskog klana, visokog funkcionera srpske vladajuće Srpske napredne stranke Vlade Mandića i njegovog oca Momčila.&nbsp;

Upozorenje M portalu: "Dobro se pazi, baš su ljuti"

Ministar odbrane Dragan Krapović potvrdio je da su dvojica pripadnika Vojske Crne Gore uhapšena na Kosovu.
- Oba pripadnika Vojske Crne Gore koji su lišeni slobode su u sistemu već duže vrijeme, jedan od 2011. a drugi od 2022. godine. Prema mojim saznanjima i ocjenama njihovih starješina riječ je o dobrim i uzornim pripadnicima Vojske Crne Gore. U ovom trenutku obojica se zvanično nalaze na bolovanju - naveo je Krapović u saopštenju medijima.
Portalu ETV danas je nezvanično potvrđeno da su ova dva pripadnika Vojske uhapšena prije tri dana na Kosovu zbog natpisa „Kosovo je Srbija“ na kolima. Sa njima je procesuirana još jedna osoba.
Kako nam je ranije danas nezvanično rečeno - obojica su u VCG angažovani po ugovoru.
<h2>„Ništa se neće raditi preko koljena“</h2>
Krapović je u saopštenju naveo da se u ovom slučaju ništa neće raditi „preko koljena“ - niti da će, kako je dodao, bilo kome „biti skidane glave“ - ukoliko neko očekuje takvo postupanje.
- To je možda bila praksa u prethodnom periodu, ali dok sam ja ministar odbrane, tako nešto neću dozvoliti. U ovom, kao i svim drugim slučajevima, potrebno je utvrditi sve relevantne činjenice i okolnosti, a nakon toga ćemo upoznati javnost sa svim detaljima - naveo je Krapović.&nbsp;
Kosovo online je objavilo da je riječ o Rajku Krivokapiću (34), Marinku Jovanoviću (24) i Dragutinu Lalatoviću (24).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DdXUbBRHslrA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Tužilac u Peći im je odredio zadržavanje do 48 sati, nakon čega im je određen i pritvor do 30 dana, a na teret im je stavljeno krivično djelo izazivanje mržnje i netrpeljivosti.
Podršku uhapšenim Nikšićanima juče je pružio predsjednik te opštine, NSD-ov Marko Kovačević čije skidanje imuniteta je tražilo tužilaštvo radi vođenja postupka zbog govora mrže, a koji je osudio postupanje organa &nbsp;Kosova.

Krapović: Dvojica pripadnika VCG uhapšena na Kosovu, obojica zvanično na bolovanju

Suđenje po tužbi ugledne novinarke Kaćuše Krsmanović protiv autorke propagandog uratka - skandalozno mape BIRN-a, novinarke koncerna Vijesti Jelene Jovanović i sada bivše urednice sajta BalaknInsight Dušice Tomović danas je u Osnovnom sudu odgođeno za 28. mart zbog nedolaska tuženih.
Krsmanović je tužila Jovanović i Tomović zbog povrede prava ličnosti na čast, ugled, psihički integritet i dostojanstvo. BIRN je sačinio dva skandolozna izvještaja "Mapiranje krajnje desničarskih i ekstremističkih grupa na Balkanu". Objavljeni su 16. i 30. novembra 2022. godine i u njima je Krsmanović i još osam osoba, građanskih aktivista i novinarki, označeni kao krajnji desničari. Advokatica tuženih kazala je da njene branjenice Jovanović i Tomović "nijesu mogle da dođu na današnje ročište".
Sudija Branko Dujović kazao je da će na ročištu koje je zakazao za mart planira njihovo saslušanje, a tada će i iskaz dati i tužilja Krsmanović. Sudija je prihvatio i prijedlog advokatice Kaćuše Krsmanović, advokatice Marijane Laković za izjašnjenje neuropsihijatra doktora Željka Golubovića koji će nakon izjave Krsmanović i uvida u medicinsku dokumentaciju iznijeti mišljenje o pretrpljenim duševnim bolovima.
Advokatica Laković je istakla da sud kao dokaz treba da pribavi ugovor između Jovanović i BIRN-a i izveštaj koji je Tomović odobrila i uputila centrali BIRN-a, uz svu prateću dokumentaciju za taj ugovor.
Advokatica tuženih je saopštila da Jovanović ima ugovor, ali se radi o povjerljivom dokumentu, pa iz tih razloga se protivi tom dokaznom prijedlogu i da ukoliko sud procijeni da je neophodan taj izveštaj da ga zatraži od BIRN-a. Njihova advokatica je rekla da smatra da taj dokaz nije bitan, na što je advokatica Marijana Laković kazala da je to jedan od ključnih dokaza.
Advokatica Laković je ukazala da to ročište može da bude zatvoreno za javnost jer zastupnica tuženih &nbsp;tvrdi da se radi o povjerljivom dokumentu.
- Protivim se pribavljanJu izveštaja od BIRN-a jer će to odugovlačiti postupak jer sud ne može da naredi u drugoj državi dostavljanje dokaza, ali može prvotuženoj - kazala je advokatica Laković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKrpi8uhUa1Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sudski savjet sjutra o kandidaturi Pavličić

Tagovi

Iran uoči pregovora s evropskim silama upozorava da može da razvije nuklearnu bombu

Mandić: Novi logo Skupštine sabira Crnu Goru, nije uspio performans opozicije

Završena obnova Notr Dama, svijet će sjutra moći da vidi čuvenu parisku katedralu

Gruzija prekida pregovore o pristupanju EU do 2028.

PRATITE TVe UŽIVO