<article>Skupština Crne Gore usvojila je danas Zakon o dopuni Zakona o željeznici. Glasala su 43 poslanika i svi su bili za.Izmjenama Zakona predviđeno je formiranje Agencije za željeznice kao nezavisnog regulatora željezničkog tržišta i nacionalnog tijela za bezbjednost željezničkog saobraćja.Agencija će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za željeznice. Ovo rješenje je zasnovano na potrebi da se regulator željezničkog tržišta organizuje kao nezavisno tijelo, u skladu sa evropskim propisima, posebno članom 55 Recast direktive 2012/34/EU, koji zahtijeva funkcionalnu i pravnu nezavisnost nacionalnog regulatornog tijela.Kako je pojašnjeno, trenutni organizacioni model, prema kojem je Uprava za željeznice dio državne uprave i podliježe reviziji Ministarstva kao drugostepenog organa, ne ispunjava evropske standarde o nezavisnosti regulatora.-- Stoga je predloženo formiranje Agencije koja će, kao pravno i funkcionalno odvojeno tijelo, omogućiti punu usklađenost sa EU zakonodavstvom. Rješenje je izrađeno u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i mišljenjem Ministarstva javne uprave - kazali su ranije u Vladi.</article>

Skupština Crne Gore usvojila je danas Zakon o dopuni Zakona o željeznici. Glasala su 43 poslanika i svi su bili za.
Izmjenama Zakona predviđeno je formiranje Agencije za željeznice kao nezavisnog regulatora željezničkog tržišta i nacionalnog tijela za bezbjednost željezničkog saobraćja.
Agencija će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za željeznice.&nbsp;
Ovo rješenje je zasnovano na potrebi da se regulator željezničkog tržišta organizuje kao nezavisno tijelo, u skladu sa evropskim propisima, posebno članom 55 Recast direktive 2012/34/EU, koji zahtijeva funkcionalnu i pravnu nezavisnost nacionalnog regulatornog tijela.
Kako je pojašnjeno, trenutni organizacioni model, prema kojem je Uprava za željeznice dio državne uprave i podliježe reviziji Ministarstva kao drugostepenog organa, ne ispunjava evropske standarde o nezavisnosti regulatora.
-- Stoga je predloženo formiranje Agencije koja će, kao pravno i funkcionalno odvojeno tijelo, omogućiti punu usklađenost sa EU zakonodavstvom. Rješenje je izrađeno u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i mišljenjem Ministarstva javne uprave - kazali su ranije u Vladi.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Skupština Crne Gore

Zakon o željeznici

Društvo

Skupština usvojila dopune Zakona o željeznici: Osniva se Agencija za željeznice

Skupština Crne Gore usvojila je danas Zakon o dopuni Zakona o željeznici. Glasala su 43 poslanika i svi su bili za.
Izmjenama Zakona predviđeno je formiranje Agencije za željeznice kao nezavisnog regulatora željezničkog tržišta i nacionalnog tijela za bezbjednost željezničkog saobraćja.
Agencija će preuzeti nadležnosti sadašnje Uprave za željeznice. 
Ovo rješenje je zasnovano na potrebi da se regulator željezničkog tržišta organizuje kao nezavisno tijelo, u skladu sa evropskim propisima, posebno članom 55 Recast direktive 2012/34/EU, koji zahtijeva funkcionalnu i pravnu nezavisnost nacionalnog regulatornog tijela.
Kako je pojašnjeno, trenutni organizacioni model, prema kojem je Uprava za željeznice dio državne uprave i podliježe reviziji Ministarstva kao drugostepenog organa, ne ispunjava evropske standarde o nezavisnosti regulatora.
-- Stoga je predloženo formiranje Agencije koja će, kao pravno i funkcionalno odvojeno tijelo, omogućiti punu usklađenost sa EU zakonodavstvom. Rješenje je izrađeno u skladu sa Zakonom o državnoj upravi i mišljenjem Ministarstva javne uprave - kazali su ranije u Vladi.

Vlada Crne Gore utvrdila je na današnjoj sjednici Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore kojim se mijenja sastav i način izbora Sudskog i Tužilačkog savjeta, u skladu sa zahtjevima Evropske unije za zatvaranje Poglavlja 23.
- U dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje 23 Crna Gora je sprovela jednu ustavnu reformu usvajanjem Amandana od I do XVI na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, kao i značajne zakonodavne reforme u dijelu organizacionog pravosudnog zakonodavstva - navedeno je u saopštenju Vlade nakon današnje sjednice kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.
Kako se dodaje, značajne aktivnosti preduzete su na implementaciji ustavnog i zakonodavnog okvira, kao i u pogledu izgradnje institiucionalnog pravosudnog okvira zasnovanog na principima nezavisnosti i samostalnosti.
Na osnovu svih ovih aktivnosti, Zajednička pozicija EU usvojena u junu 2024. godine kojom se utvrđuje zatvaranje Poglavlja 23, zahtijevala je od Crne Gore da izmijeni svoj Ustav u vezi sa sastavom i postupkom imenovanja Sudskog savjeta i Tužilačkog savjeta u cilju njihovog funkcionisanja, i kao zahtjev koji je prenijet sa privremenih pokazatelja. 
- U pogledu sastava Sudskog savjeta, izmjenama se postiže da većinu treba da čine sudije koje su izabrane od strane svih sudija, da ministar pravde ne treba biti član Sudskog savjeta, a da članovi Sudskog savjeta koji nijesu sudije treba da budu izabrani na osnovu njihovih profesionalnih referenci i integriteta, na osnovu objektivnih i mjerljivih kriterijuma kako bi dali puni doprinost radu i ostvarivanju ustavnih i zakonskih nadležnosti Sudskog savjeta - podsjećaju u Vladi.
Takođe, ističe se da izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika treba da bude kvalifikovanom većinom, kao i da zaštitne garancije za sastav i način izbor Tužilačkog svajeta treba da bude na nivou ustavnih odredaba u skladu sa važećim zakonodavstvom. 
Kako je naglašeno na sjednici, Vlada je uspostavljanje nezavisnog, profesionalnog i pouzdanog pravosuđa prepoznala kao strateški važno područje u daljem procesu evropskih integracija Crne Gore "jer se samo nezavisno pravosuđe može smatrati krajnjim i najvažnijim garantom demokratskog funkcionisanja institucija na nacionalnom, evropskom i međunarodnom nivou i garantom pravne sigurnosti građana". 
S tim u vezi, Vlada je, shodno članu 165 stav 2 Poslovnika Skupštine Crne Gore, zaključila da se povlači iz skupštinske procedure Prijedlog za promjenu Ustava Crne Gore od 17. aprila 2025. godine koji je dostavila Skupštini Crne Gore aktom broj 11-011/25-1301/5 od 28. maja 2025. godine. 
- Kako Skupština nije završila pretres po tom Prijedlogu kojim je bila predložena promjena sastava Sudskog savjeta u pogledu članstva ministra pravde, a u međuvremenu su se u procesu evropske integracije otvorila pitanja koje se tiču potrebe da sastav Tužilačkog savjeta bude propisan u Ustavu, novim Predlogom su obuhvaćena obje teme - navedeno je u saopštenju Vlade.

Utvrđen Prijedlog za promjenu Ustava: Izbor Sudskog i Tužilačkog savjeta u skladu sa zahtjevima EU

Novi Zakon o Vladi donosi važnu promjenu, najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene, saopštila je na mreži Iks ministarka evropskih integracija Maida Gorčević.&nbsp;
Prema njenim riječima, nakon što su prošle godine podigli kvotu na 40 odsto na izbornim listama, sada prave još jedan konkretan korak ka stvarnoj, a ne deklarativnoj rodnoj ravnopravnosti. &nbsp;
- Vjerujem u društvo u kojem žene imaju jednake šanse da oblikuju politike i budu na najodgovornijim pozicijama. I nastaviću da se za to zalažem, jer evropske vrijednosti nijesu samo obaveza, već izbor kakvu Crnu Goru želimo - zaključila je Gorčević.&nbsp;

Gorčević: Najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene

Košarkaškom savezu Crne Gore biće isplaćeno iz državnog budžeta 50.000 eura.
To je navedeno u Prijedlogu za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, koji je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Novac će biti uplaćen Košarkaškom savezu radi održavanja i unapređenja sportskog sistema, kao i dostojnog predstavljanja Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Košarkaškom savezu 50.000 eura iz državnog budžeta

Iz državnog budžeta Crne Gore u prošloj godini isplaćeno je 23,7 miliona eura zbog izgubljenih sudskih sporova, pokazuju podaci Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, piše Dan.
Zaštitnik je upozorio da se ne postupa dobrovoljno po rješenjima donesenim u postupcima eksproprijacije, što je dovelo do odliva od 1,5 miliona eura.
Najviše novca po osnovu izgubljenih sudskih sporova odlilo se u trećem kvartalu prethodne godine – 8,78 miliona, a u prva tri mjeseca 5,2 miliona. Izgubljeni sudski sporovi poreske obveznike su u drugom kvartalu koštali 4,71 milion eura, a u četvrtom 5,01 milion eura. Zaštitnik je lani zaprimio 1.875 tužbi.
U posljednjem kvartalnom izvještaju za prošlu godinu, Zaštitnik je ponovo upozorio da budžetske jedinice ne postupaju dobrovoljno po pravosnažnim rješenjima o nagradama advokatima, vještacima, tumačima i drugim stručnim licima koja učestvuju u sudskim postupcima, te se nastavlja sa odlivom dodatnih sredstava za iznose na ime troškova prinudne naplate, provizije Centralne banke (CBCG), kao i kamate, što, kako je ukazano, predstavlja znatnu štetu za budžet. Konstatovano je da budžetske jedinice ne izvršavaju uredno obaveze po zaprimljenim fakturama, protiv kojih ne izjave prigovor, što takođe rezultira prinudnom naplatom i dodatnim odlivom sredstava sa budžeta.
Zaštitnik je upozorio da ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova ne rješavaju zahtjeve zaposlenih (prekovremeni rad, rad u dane vjerskih i državnih praznika, razlike u zaradama, neiskorišćen godišnji odmor...) pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova iako su u pitanju zahtjevi zaposlenih za koje je u većem dijelu zauzeta sudska praksa.
– Ne postupa se dobrovoljno po rješenjima donesenim u postupku eksproprijacije, što je rezultiralo odlivom od preko 1,5 miliona eura, koji odliv je evidentiran u odnosu na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine – ukazano je iz institucije Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa.
U izvještaju dostavljenom Vladi navodi se da se ne postupa u paricionom roku po presudama Upravnog suda, u odnosu na dosuđene troškove upravnog spora, koje se potom izvršavaju prinudnim putem, što za rezultat ima odliv dodatnih sredstva, na ime prinudnog izvršenja.
– Radi efikasnije komunikacije Zaštitnika sa organima čiji je zakonski zastupnik u ovom kvartalu otpočeto je sa dostavljanjem sudskih odluka, nalaza kao i tužbi na izjašnjenje putem mejla. Rezultat je zadovoljavajući i organi su u potpunosti prihvatili ovakav način dostavljanja akata od strane Zaštitnika. Jedan od ciljeva uspostavljanja ove vrste komunikacije je i smanjenje troškova na ime poštanskih usluga – ukazao je Zaštitnik.
Ta institucija je lani naplatila 395.112 eura na ime troškova.
<h2>Država uspjela u sporovima vrijednim 243 miliona</h2>
Država je, po izvještaju Zaštitnika, u posljednjem kvartalu prošle godine ostvarila uspjeh u sporovima čija je procijenjena vrijednost 76 miliona eura.&nbsp;
Ukupno za cijelu godinu, uspjeh je ostvaren u sporovima ukupne vrijednosti od preko 243 miliona.

Skupština usvojila dopune Zakona o željeznici: Osniva se Agencija za željeznice

Tagovi

Utvrđen Prijedlog za promjenu Ustava: Izbor Sudskog i Tužilačkog savjeta u skladu sa zahtjevima EU

Gorčević: Najmanje 40 odsto članova Vlade biće žene

Košarkaškom savezu 50.000 eura iz državnog budžeta

Država izgubila 23,7 miliona eura u sudskim sporovima

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO