<article>Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.</article>

Potpisan je jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU, saopštio je ministar zdravlja Crne Gore, Vojislav Šimun. Naime, ministar, predstavnica Samostalnog sindikata zdravstva, Mira Šolović i predsjednik Sindikata zaposlenih u zdravstvu Crne Gore, Nebojša Radonjić potpisali su danas u Podgorici Granski kolektivni ugovor za zdravstvenu djelatnot, koji će početi da se primjenjuje od 1. januara 2026. godine.
- Danas je potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za cjelokupni zdravstveni sistem, čija je suština poboljšanje finansijskog statusa zdravstvenih radnika. Granskim kolektivnim ugovorom smo povećali koeficijent zarada srednjeg medicinskog kadra 15 odsto, za medicinske sestre/tehničare sa visokim i višim obrazovanjem 10 odsto, uz dodatak za rukovodni kadar od 5 odsto -saopštio je Šimun.
Ministar je dodao da je ovim GKU obuhvaćeno skoro 6 hiljada zdravstvenih radnika zaposlenih u javnom zdravstvu.
- Potpisivanje ugovora predstavlja kontinuitet u radu Vlade i Ministarsva zdravlja u cilju poboljšanja finansijskog statusa zdravstvenih radnika - rekao je Šimun i dodao da je prije toga adekvatno sproveden program Evropa sad 2, kao i sporazum o stimulacijama za medicinski kadar.
Ministar Šimun je apostrofirao pivotalnu ulogu premijera Milojka Spajića u ovom procesu i podsjetio da je i ranije kao ministar finansija kroz program Evropa sad 1 uticao na značajno uvećanje zarada svih građana Crne Gore, pa tako i zdravstvenih radnika.
Šimun se zahvalio na izvanrednoj saradnji ministru finansija, Novici Vukoviću i ministarki rada, Naidi Nišić, za doprinos koji su dalu u ovom procesu.
Ministar je istakao i konstruktivnost socijalnih partnera tokom kvalitetnog pregovaračkog postupka donšenja GKU.
Radonjić je izjavio da se radi o do sada najvećem procentualnom povećanju zarada za medicinske sestre i tehničare.
Predstavnici oba reprezentativna sindikata zahvalili su se ministru Šimunu na dosadašnjoj podršci za zdravstvene radnike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Vojislav Šimun

Ministarstvo zdravlja

Društvo

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

Ovo je samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava, a postupak Milana Kneževića je isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana – rekla je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E, politikološkinja Nikoleta Đukanović.
Prema njenim riječima, situacija u Botunu nije ništa što nije očekivano, pa je, umjesto ekološkog pitanja i pitanja zaštite životne sredine, poprimila oblik političkog spektakla.
– Gospodin Knežević i gospodin Mandić to sagledavaju kao neku vrstu radnog zadatka, a ne kao nešto za šta bi se zaista zalagali. Postupanje policije je bilo vrlo interesantno, kojoj su danas mnoge adrese sa vlasti čestitale, a ne prisjećajući se kako je ta policija reagovala u sličnim prethodnim dešavanjima, odnosno reakcijama slobodnih građana, starih ljudi, mlađih ljudi, intelektualaca i tako dalje, kada su oni bili hapšeni i kada je upotrijebljena sila protiv njih. Ne vidimo tu istu interpretaciju odnosa policije prema građanima. Ovdje ne mislim samo na dešavanja iz jula ove godine prilikom dodjele Trinaestojulske nagrade, nego i na mnoga druga dešavanja – reakcije studenata povodom tragedije na Cetinju, ustoličenja mitropolita – gdje je, u odnosu na današnje događaje, policija reagovala drugačije. Mislim da se ona apsolutno politizuje i instrumentalizuje u svrhu projekata određenih političkih partija, prije svega, u ovom slučaju, prosrpskih stranaka, tako da smo mogli vidjeti jednu privatizaciju i politizaciju, između ostalog, i policije – rekla je Đukanović.
Politikološkinja smatra da je važno početi projekat za prečišćavanje otpadnih voda, kako zbog životne sredine, tako i zbog zaštite zdravlja ljudi, kao i za proces evropskih integracija Crne Gore.
– Ako su naši političari i same političke partije takvi evropejci kao što kažu, onda bi trebalo da podrže ovaj projekat, a ne da ga sabotiraju i miniraju. Mislim da to ne rade zbog projekta, niti zbog stanovnika Botuna ili Zete, već to rade isključivo zbog političkih pritisaka sa strane. Mislim da je ovaj performans koji je radio gospodin Knežević danas i prethodnih nedjelja, u stvari, više neka vrsta radnog zadatka, nego nešto što može da se zdravorazumski opravda i objasni građanima – istakla je Đukanović.
Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da će, zbog današnjeg postupanja policije, napustiti Vladu, politikološkinja kaže da, analizirajući njegove prethodne izjave i postupke, sumnja da će to što on kaže biti realizovano.
– Ako vidimo njegove dvije oprečne izjave danas: jedna da će povući svoje prisustvo iz većine koja podržava Vladu, a kasnije je rekao da će to pitanje kandidovati, čini mi se, na odboru svoje partije, što znači da se ograđuje i da je moguć neki drugi scenario. Tako da ja, iskreno, čisto sumnjam da je to njemu u korist. Mislim da je ovo isključivo politička igra koja treba da zadovolji potrebe njihovih partnera u Beogradu, a ne nešto što se zaista radi u korist građana. Jako mi je žao građana koji će na kraju biti izmanipulisani i zloupotrijebljeni. Ne znam da li su dobili neku kontrauslugu na kraju, ali mislim da je svaka partija njih na neki način izdala, počevši od PES-a, koji je na samom početku obećavao građanima Botuna da će pregovarati i izaći im u susret u odnosu na njihove potrebe. U jednom trenutku su čak i negirali izgradnju ovog projekta, odnosno njegovu implementaciju. A da ne govorimo o političarima koji su danas sa tim građanima, a koji, čini mi se, to rade isključivo iz nekih političkih razloga, a ne što su protiv tog projekta i što će sjutra preispitati svoje prisustvo u Vladi. Čisto sumnjam da će se to uopšte desiti – naglasila je Đukanović.
Vjeruje i da je reakcija predsjednika Opštine Zeta, Mihaila Asanovića, lična reakcija, stav pojedinca, a ne ono što će na kraju biti stav partije, a ako se i desi, biće to, kako kaže, nešto što je već viđeno.
– Prisjetimo se samo gospodina Milatovića koji je upravo zbog prisustva PES-a u vlasti doveo do novih izbora, da bi nakon tih istih izbora opet pravio koaliciju sa istim onim partnerima protiv kojih je navodno bio prije tih izbora. Tako da, u odnosu na ono što smo do sada vidjeli, čisto sumnjam da će doći do nekih većih promjena. Ja iskreno mislim da ovo pitanje političarima uopšte nije toliko važno da bi bilo razlog da ostanu bez funkcija, jer govorimo o velikom broju ljudi i velikom broju političkih partija. Ipak, mislim da je ovo samo jedna vrsta sabotaže procesa evropskih integracija, mnogo prije nego što podrazumijeva bilo čiju brigu za zdravlje mještana Botuna, za njihovo mišljenje ili za njihovo slobodno iskazivanje stava – rekla je Đukanović.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, politikološkinja smatra da je i to politička izjava, jer se ne može izbjeći utisak da se svi političari pripremaju za izbore 2027. godine.
– Očigledno je da su svi politički akteri već počeli pripreme za te izbore, a njegovu reakciju vidim kao dodatno gubljenje kredibiliteta, što, nekako, uspješno radi jako dugo vremena. Umjesto da da svoj jasan stav prema tako važnom projektu za cijelu državu, a da ne govorimo o Podgorici i Zeti, on danas prosto poziva na preispitivanje ponašanja nadležnih organa, u ovom slučaju podgrijava situaciju, podržava Kneževića koji, na neki način, poziva na krvoproliće – istakla je Đukanović.
Ističe i da je reakcija predsjednika Skupštine Andrije Mandića interesantna, jer je nazvao Botun crvenom linijom, što može biti neka vrsta političke igre, ali je važna u kontekstu odnosa Mandića i premijera Spajića.
– Ako se sjetimo, prije samo par sedmica je Mandić veličao tu saradnju sa premijerom, govoreći da će oni sigurno biti okosnica nakon izbora 2027. godine, čime je, u stvari, aludirao na to da njihova koalicija i saradnja nemaju nikakve primjedbe i ništa što bi moglo da bude sporno za buduću saradnju. Danas je ipak to očigledno malo drugačije. Ja ovo nekako vidim kao pokušaj da se zadovolje njegovi birači koji jesu protiv – ne mislim samo na građane Zete – nego na nešto što može biti blisko stavu prosrpskih partija koje su apriori protiv ovog projekta, koje ga miniraju, i ovo je zadovoljenje onoga što treba da čuju njegovi glasači – naglasila je Đukanović.
Vjeruje da je podrška predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Milanu Kneževiću miješanje u unutrašnje pitanje druge države, jer taj ekološki projekat nikako ne dotiče odnose dvije države.
Ističe da je u žiži i to kako je zapravo reagovao potpredsjednik Vlade Filip Ivanović, koji se pravda predsjedniku susjedne države zbog postupanja policije u svojoj državi.
– Vidi se da postoji lična konotacija i mnogo više zabrinjava reakcija PES-a i potpredsjednika Vlade Ivanovića, koji nekako pravda reakciju policije prema gospodinu Kneževiću, i to stiže na adresu gospodinu Vučiću – zaključila je Đukanović.

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Na studijski master program „Studije roda“ ove godine upisano je 18 studenata i studentkinja, a očekivanja su da će interesovanje u narednim godinama biti znatno veće zbog velike zainteresovanosti za ovaj program. To je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, kazala ekspertkinja za rodnu ravnopravnost i jedna od studentkinja ovog smjera, Slavica Striković.
Otvaranje smjera „Studije roda“ na Institutu za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije Univerziteta Crne Gore, prema njenim riječima, otvara važna pitanja o položaju i pravima žena i muškaraca u crnogorskom društvu.
Crna Gora, kako navodi Striković, ima relativno dobar zakonski okvir u oblasti rodne ravnopravnosti, za šta dobija i pohvale Evropske unije. Ipak, ističe da je patrijarhat i dalje snažno prisutan i da se kroz ukorijenjene običaje i društvene norme često obesmišljava primjena postojećih zakona.
- Različita plata za isti rad, rast rodno zasnovanog nasilja, mali broj žena u politici uprkos zakonskim kvotama, svega 18 odsto ministarki u Vladi, kao i gotovo nepostojeće učešće žena na mjestima odlučivanja, čak i u profesijama koje su izrazito feminizirane poput obrazovanja i zdravstva, pokazuju dubinu problema. Žene obavljaju najveći dio posla, ali kada je riječ o odlučivanju, izvještavanju ili političkoj vidljivosti – njih gotovo da nema“, kazala je Striković.
Podsjetila je da je i ranije bilo pokušaja otvaranja sličnog studijskog programa, ali da za to nije postojala dovoljna institucionalna volja, te da su se tek sada stekli svi uslovi za njegovo pokretanje. Proces dobijanja licenci i akreditacija trajao je dvije godine, a upis je realizovan početkom oktobra.
Striković naglašava da je cilj da „Studije roda“ postanu dugoročan i održiv projekat koji će proizvesti konkretne promjene u društvu, prije svega kroz kvalitetne nastavne programe i angažman stručnih predavača i predavačica.
- Ideja je da se kroz generacije formira čitav korpus ljudi osposobljenih za naučno-istraživački rad, ali i spremnih da stečena znanja primjenjuju u sektorima iz kojih dolaze – javnom, privatnom, medijima i nevladinom sektoru. Kroz rodnu prizmu možemo prepoznati da mnoge pojave koje smatramo normalnim predstavljaju duboku nepravdu, i da svi imamo odgovornost da narednim generacijama ostavimo pravednije i bolje društvo- zaključila je Striković.

Striković: Master program ''studije roda'' na UCG iskorak ka rodnoj ravnopravnosti

Doskorašnji savjetnik predsjednika Crne Gore Dejan Vukšić saopštio je da je danas bio u policiji kako bi dao izjavu povodom prijave koju je protiv njega podnijela direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Mirjana Pajković.&nbsp;
- Bez obzira na to što smatram da je imenovanać faktički izvršila više krivičnih djela i da je povezana sa kavačkom kriminalnom strukturom, zbog čega sam protiv iste početkom godine podnio krivičnu prijavu, imajući u vidu da sam joj uputio neprimjerene riječi koje nijesu odraz mog vaspitanja, iz moralnih razloga podnosim ostavku na mjesto savjetnika Predsjednika - kazao je na mreži Iks.&nbsp;
Ovu situaciju će, kako je istakao, rješavati sam, bez da o tome izvještava bilo koga.&nbsp;
- Zahvaljujem se Predsjedniku na ukazanom povjerenju i saradnji - zaključio je Vukšić.&nbsp;

Vukšić: Podnio sam ostavku iz moralnih razloga; Pajković povezana s kavačkom kriminalnom struktorom

Komentarišući današnja dešavanja u Botunu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović poručio je da u čitavom procesu nema poraženih, već da su svi akteri izašli kao pobjednici.
On je istakao da će se, kada se strasti smire, shvatiti da je današnjim aktivnostima započeta realizacija projekta koji je ugovorna obaveza Glavnog grada i države.
- Svako dalje odlaganje značilo bi gubitak najvećeg evropskog granta i izlaganje Podgorice velikim finansijskim kaznama. Sve smo to izbjegli i na taj način zaštitili interese grada. Vjerujem da ćemo vrlo brzo shvatiti da je riječ o ključnom kapitalnom projektu- kazao je Mujović.
Gradonačelnik je posebno pohvalio postupanje policije tokom današnjih dešavanja.
- Policija je bila na visini zadatka i postupala profesionalno- rekao je Mujović.
On je rekao da su poruke političkih subjekata bile očekivane, te da su svi predstavnici opozicionih partija imali spremna "dva govora u džepu, tj. dva narativa".
- Da nismo uspjeli da krenemo sa realizacijom projekta, odmah bi počele priče kako je ova vlast inertna, nesposobna, kako je u kandžama Kneževića, Vučića... To bi nam spočitavali. Kada smo, započeli ovaj projekat, onda imamo narativ da je policija prekoračila ovlašćenja, da se nije krenulo u nekom vremenskom periodu koji je njima bio očekivan- rekao je Mujović.
On je pozvao sve političke subjekte da budu odgovorni u ovoj situaciji i naglasio da nije vrijeme za političko profiterstvo.
Komentarišući da li priča oko postrojenja može dovesti do pada vlasti u Podgorici, Mujović je rekao da to moguće.
- Volio bih da nastavimo rad sa timom koji je do sada radio, zato što smo postigli rezultate koje ni najveći optimisti nisu mogli da očekuju za godinu dana rada. Ali, spreman sam za svaki scenario i uvijek sam pristalica toga da je bolje na vlasti biti godinu dana i imati rezultate, nego biti duži vremenski period bez vidljivosti i ne biti koristan za narod. To je najgora opcija i ne želim da budem dio takve priče- kazao je Mujović.

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

Poljski premijer Donald Tusk ocijenio je danas poslije razgovora sa evropskim liderima da je mir u Ukrajini na vidiku a da nadu da se rat završi za nekoliko nedjelja daje to što su SAD po prvi put pokazale spremnost da daju garancije bezbjednosti Ukrajini i to uključući prisustvo američkih vojnika.
- Ključni efekat posljednjih dana je deklaracija američke spremnosti da SAD učestuvuju u garancijama bezbjednosti za Ukrajinu. Uključujući i prisustvo američkih trupa, npr. na granici ili na liniji podjele Ukrajine i Rusije. Te prilično izričite deklaracije pojavile su se prvi put- kazao je Tusk.
Evropski lideri zajedno sa predstavnicima NATO i premijerom Kanade ocijenili su danas na onlajn sastanku prvu rundu, kako je Tusk ;kazao sada već ozbiljnih mirovnih razgovora i sastanka ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i američkog predsjednika Donalda Trampa ovog vikenda.
- Mir je na vidiku. Govorim o predstojećim nedjeljama, ne mjesecima ili godinama- rekao je Tusk pred sjednicu poljske vlade.
Poljski premijer naglasio je da je mir tek na pomolu i da nije sto posto da će se te nade i ostvariti.
- Vidjećemo kako će biti dosljedni naši partneri s druge strane Atlantika. Predsjednik Zelenski je tu pokazao zaista dobru volju. Nužno je po njemu, što je razumljivo, da bude referendum. Ukrajinski narod morao ;bi da se složi kada je riječ o odluci o teritorijama.- rekao je Tusk i upozorio da istovremeno teritorijalna pitanja iziskuju spremnost Ukrajine da ide na kompromis.

Tusk: Mir na vidiku, prekretnica spremnost SAD da pošalju vojnike u Ukrajinu

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku kojom je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, piše Klix.
- Nakon godina borbe, opstrukcija, upornosti, konačno! Vijeće ministara je usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe. Kroz glavu mi prolazi prva konferencija u Parlamentu koju smo organizovali i na kojoj smo slušali svjedočanstva ljudi kojima je ulje kanabisa pomoglo. Pred očima su mi suze ljudi koji slušaju njihov vapaj za legalizovanjem lijeka. Prisjećam se svih sastanaka, gostovanja, lobiranja, molbi, svađa, ‘upozorenja’, poruka ljudi u potrebi, vrijedilo je - objavio je Saša Magazinović, bosanskohercegovački političar.
Naveo je da je danas presrećan i zahvalio svima koji su ovih godina učestvovali u borbi koja nije završena.
- Najvažniji korak je napravljen, ali đavo je u detaljima. Nastavljamo dalje, ali sada je mnogo lakše. Hvala punoIrfanu Ribićukoji je bio moj pokretač da se uključim u borbu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe. Hvala ministarkiDubravki Bošnjakkoja je našla način da zaobiđe opstrukcije i predloži odluku -napisao je Magazinović.
Ova odluka u praksi znači da je sada kanabis po pravilniku iz kolone jedan (strogo zabranjeno), prebačen u kolonu dva (gdje je dozvoljeno korištenje pod strogom kontrolom).
U toj koloni su odavno opijum, morfijum i niz drugih sredstava koji se koriste u medicinske svrhe.

Vijeće ministara BiH usvojilo odluku o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) objavila je tragične podatke o posljedicama oluje Bajron koja je pogodila Gazu u proteklim danima i uništila više od 42.000 šatora, pogodivši 235.000 osoba.
- Mjeseci rata i raseljavanja primorali su ljude u Gazi da žive među urušenim ruševinama, u improvizovanim skloništima ili u krhkim šatorima. Iako je oluja Bajron, koja je pogodila Gazu od 10. decembra, bila prirodna nepogoda, njene posljedice su izazvane ljudskim djelovanjem - navela je UNRWA.
Procjenjuje se da je 17 zgrada urušeno, a više od 42.000 šatora ili improvizovanih skloništa pretrpjelo potpunu ili djelimičnu štetu u periodu između 10. i 17. decembra, što je, prema podacima Shelter Clustera u Gazi, pogodilo najmanje 235.000 ljudi.
Gazu je i proteklog vikenda pogodilo teško zimsko nevrijeme koje je višestruko uvećalo već ogromne patnje stanovništva izazvane izraelskom invazijom i blokadom.
Najmanje 15 osoba, uključujući tri bebe, umrlo je ovog mjeseca od hipotermije nakon kiša i naglog pada temperatura, saopštile su vlasti u Gazi.
Radnici hitnih službi upozorili su da se ne boravi u oštećenim zgradama zbog rizika od urušavanja, ali, s obzirom na to da je veći dio teritorije pretvoren u ruševine nakon neumornog i kontinuiranog izraelskog bombardovanja, mogućnosti za smještaj su izuzetno ograničene.
Procjene Ujedinjenih nacija iz jula pokazuju da je skoro 80 odsto zgrada u Gazi uništeno ili oštećeno. Od početka primirja između Izraela i Hamasa, ubijeno je 414 ljudi, a 1.142 su ranjene, dok je ukupan broj poginulih Palestinaca dostigao najmanje 71.266, prema podacima Ministarstva zdravlja.
Humanitarne organizacije upozoravaju da isporuke pomoći u Gazu značajno zaostaju za količinama predviđenim primirjem. Izraelsko vojno tijelo nadležno za nadzor humanitarne pomoći saopštilo je da je u protekloj sedmici u Gazu ušlo 4.200 kamiona s pomoći, zajedno sa sanitarnom opremom i zimskim potrepštinama, ali je odbilo da navede tačan broj isporučenih šatora.
Humanitarne organizacije naglašavaju da postojeće zalihe ne mogu zadovoljiti ogromne potrebe.
Od stupanja na snagu primirja, u Gazu je ušlo približno 72.000 šatora i 403.000 cerada, prema podacima Shelter Clustera, međunarodne humanitarne koalicije koju predvodi Norveški savjet za izbjeglice.
- Ljudi u Gazi preživljavaju u krhkim, vodom natopljenim šatorima i među ruševinama. U ovome nema ničeg neizbježnog. Isporuka pomoći nije dozvoljena u obimu koji je potreban - poručio je Filip Lazarini, generalni komesar UN-ove agencije za pomoć palestinskim izbjeglicama, na društvenim mrežama.

Šimun: Potpisan jedan od najvažnijih dokumenata za zdravstveni sistem - GKU

Tagovi

Đukanović: Performans Milana Kneževića u Botunu vrsta radnog zadatka

Striković: Master program ''studije roda'' na UCG iskorak ka rodnoj ravnopravnosti

Vukšić: Podnio sam ostavku iz moralnih razloga; Pajković povezana s kavačkom kriminalnom struktorom

Mujović: U Botunu svi smo pobjednici, policija na visini zadatka

PRATITE TVe UŽIVO