Šimun: Najveći nedostatak kadra u hirurgiji, kardiologiji i pedijatriji

Najveće kadrovske potrebe crnogorskog zdravstvenog sistema trenutno su u hirurškim specijalnostima, posebno u onkološkoj hirurgiji, ortopediji i traumatologiji, dok su dodatni izazovi prisutni i u kardiologiji, pedijatriji, anesteziologiji i drugim specijalističkim granama - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.

Odgovarajući na poslaničko pitanje poslanika DPS-a Elvira Zvrka, Šimun je kazao da analize ljudskih resursa ukazuju na potrebu daljeg jačanja kadrovskih kapaciteta u oblastima koje će u narednom periodu biti pod najvećim opterećenjem.

– Posebno su prepoznate potrebe za dodatnim kadrom u oblastima onkološke hirurgije, ortopedije i traumatologije, dok se zbog rasta broja pacijenata sa hroničnim nezaraznim bolestima i starenja stanovništva očekuje povećana potreba za specijalistima iz kardiologije, onkologije i srodnih medicinskih grana. Analize ukazuju i na izazove u pedijatriji na primarnom nivou zdravstvene zaštite, porodičnoj medicini, anesteziologiji i reumatologiji – naveo je Šimun.

Istakao je da se pitanje nedostatka kadra ne može posmatrati samo kroz ukupan broj ljekara, već i kroz njihovu raspoređenost po zdravstvenim ustanovama i dostupnost građanima u svim djelovima Crne Gore.

Prema njegovim riječima, broj ljekara u javnom zdravstvenom sistemu kontinuirano raste.

– U decembru 2023. godine u javnim zdravstvenim ustanovama bilo je zaposleno 1.972 ljekara, dok ih je danas 2.125, što predstavlja povećanje od 153 ljekara – kazao je Šimun.

Ministar zdravlja ocjenjuje da je, uprkos izazovima sa kojima se suočavaju zdravstveni sistemi širom Evrope, u Crnoj Gori ostvaren napredak kada je riječ o broju zdravstvenih radnika i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Kao jednu od ključnih mjera za rješavanje kadrovskih potreba, Šimun je izdvojio povećanje broja specijalizacija i užih specijalizacija, kao i razvoj domaćih kapaciteta za stručno usavršavanje.

– Na Medicinskom fakultetu uvedeni su novi programi specijalizacija iz pedijatrije, preventivne stomatologije, opšte hirurgije i ortopedije vilice, dok postojeći programi obuhvataju i anesteziologiju, urgentnu medicinu, porodičnu medicinu, epidemiologiju i radiologiju. Izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućeno je da mladi ljekari odmah nakon položenog stručnog ispita konkurišu za specijalizacije iz deficitarnih oblasti, uključujući porodičnu medicinu, pedijatriju, ginekologiju i akušerstvo, te medicinu rada – naveo je ministar.

Broj odobrenih specijalizacija, kako je dodao, raste iz godine u godinu.

– U 2023. godini odobrena je 231 specijalizacija, u 2024. godini 217, u 2025. godini 221, dok je za 2026. godinu odobrena 291 specijalizacija. Za ovu godinu odobrene su i 43 uže specijalizacije – rekao je Šimun.

Ministar zdravlja poručuje da se kadrovska politika zasniva na dugoročnom planiranju ljudskih resursa, unapređenju uslova rada i usmjeravanju zdravstvenog kadra prema oblastima u kojima su potrebe najveće.

Odgovarajući na pitanje poslanika Adela Omeragića (Bošnjačka stranka) o stanju Zdravstvene stanice u Gusinju i mjerama za unapređenje zdravstvenih usluga, Šimun je kazao da Ministarstvo kontinuirano prati stanje ove ustanove, koja funkcioniše u okviru Doma zdravlja „Dr Branko Zogović“ Plav.

On je istakao da je zdravstvena zaštita u Gusinju na zadovoljavajućem nivou, navodeći da su građanima dostupni ljekari za odrasle, pedijatar i internista, te da su u prethodne tri godine realizovana značajna ulaganja u infrastrukturu i medicinsku opremu.

Prema njegovim riječima, u zdravstvenoj stanici rade dva izabrana doktora za odrasle u prvoj i drugoj smjeni, dok su građanima na raspolaganju i pedijatar iz Kliničkog centra Berane ponedjeljkom, kao i internista četvrtkom.

- Zdravstvena zaštita u Opštini Gusinje je na zadovoljavajućem nivou, s obzirom na to da trenutno postoji dovoljan broj ljekara i da su sve uzrasne kategorije zbrinute - naveo je Šimun.

On je istakao da obuhvat imunizacijom u Gusinju iznosi oko 85 odsto, što ovu opštinu svrstava među sredine sa najvišim stopama vakcinacije u Crnoj Gori.

Šimun je podsjetio da su u prethodne tri godine realizovani brojni infrastrukturni zahvati, među kojima su izgradnja prilagođenog ulaza za osobe sa invaliditetom, uređenje hodnika i čekaonica, adaptacija ambulante i sanitarnog čvora, modernizacija elektroinstalacija, kao i nabavka medicinske opreme.

Ipak, ukazao je da Zdravstvena stanica funkcioniše u objektu starom više od jednog vijeka, čiji prostorni kapaciteti predstavljaju ograničenje za dalje širenje usluga.

- U narednom periodu potrebno je sagledati mogućnosti za obezbjeđivanje adekvatnijeg prostora za pružanje zdravstvenih usluga. Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju sa Domom zdravlja Plav i Opštinom Gusinje i spremno je da razmotri eventualne inicijative i projektna rješenja - poručio je Šimun.