Pavličić: Tri sutkinje ostavile 1.300 neriješenih predmeta

Vrhovni sud Crne Gore trenutno obavlja svoju ustavnu i zakonsku funkciju sa ozbiljno smanjenim brojem sudija, imajući u vidu da je u ovom trenutku upražnjeno sedam sudijskih mjesta, što predstavlja prevelik izazov za efikasno funkcionisanje najvišeg suda u državi.

U Vrhovnom sudu trenutno sudijsku funkciju vrši 12 sudija, od čega efektivno 11 od 19, koliko je predviđeno odlukom o broju sudija, uključujući i predsjednika Vrhovnog suda. Dakle, najviši sud u državi, sud koji treba da obezbijedi konačnost najsloženijih sudskih postupaka, trenutno funkcioniše sa skoro 40 odsto manje sudija nego što je neophodno za njegovo puno funkcionisanje, kazala je za "Dan" predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić.

Uprkos problemima, prema riječima šefice sudstva, Vrhovni sud organizacijom rada i angažovanjem i prekovremenim radom svih raspoloživih kadrovskih kapaciteta, kako sudijskih tako i administrativnih, kontinuirano izvršava svoju ustavnu nadležnost obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova i ravnopravnosti svih građana pred zakonom.

– Vrhovni sud nije u problemu. Vrhovni sud funkcioniše. Ono što je u problemu jeste dugoročna održivost sudskog sistema ukoliko se sistemski ne riješi pitanje odliva sudijskog kadra i stvaranja održive baze sudijskog kadra – naglasila je Pavličić.

Objašnjava da je prestanak sudijske funkcije u Vrhovnom sudu nastupio po različitim zakonskim osnovima. Određenom broju sudija funkcija je prestala zbog ispunjavanja uslova za starosnu penziju, dok je u pojedinim slučajevima do prestanka obavljanja sudijske funkcije došlo po ličnom izboru sudija, odnosno usljed prelaska na drugu pravosudnu funkciju ili na lični zahtjev za ostavkom, u skladu s važećim propisima.

– Za najvišu sudsku instituciju nije presudno pitanje zbog čega je neko otišao, već kakve posljedice taj odlazak proizvodi na čitav sistem. Od početka godine 6 sudijskih mjesta je ostalo upražnjeno. Troje sudija ispunilo je uslove za odlazak u penziju. Odlazak dvije sutkinje u upravnom odjeljenju Vrhovnog suda i jedne sutkinje u građanskom odjeljenju zahtijevao je preraspodjelu 1.300 neriješenih predmeta. To nije puka administrativna radnja, već proces koji podrazumijeva potpunu reorganizaciju rada najvišeg suda i dodatno opterećenje svih sudija. Prema raspoloživim uporednim iskustvima, Vrhovni sud nije zabilježio sličnu situaciju u radu drugih vrhovnih sudova. Zbog toga smatram da pravni sistem mora sadržati mehanizme koji će obezbijediti kontinuitet rada sudova i uredan prenos predmeta kada sudija najvišeg suda kakav je Vrhovni sud napušta funkciju – istakla je predsjednica Vrhovnog suda.

Ističe da sudovi ne smiju zavisiti od pojedinca već moraju imati sistem koji garantuje kontinuitet rada bez obzira na kadrovske promjene.

– Sutkinja Vrhovnog suda Tatjana Ljujić podnijela je zahtjev za prestanak sudijske funkcije, koristeći zakonsko pravo da do ostvarivanja uslova za starosnu penziju, u roku od godine, prima naknadu zarade u skladu s važećim propisima, ostavljajući neriješenih 140 građanskih predmeta. Sutkinja Vrhovnog suda Ljiljana Šoškić je prešla na drugu javnu funkciju predsjednice Upravnog odbora Centra za obuku u sudstvu i državnom tužilaštvu, zbog čega joj sudijska funkcija miruje u skladu sa zakonom. Tokom trajanja mirovanja fukncije to sudijsko mjesto ne može biti popunjeno putem izbora novog sudije, što dodatno utiče na raspoložive kadrovske kapacitete Vrhovnog suda. Sutkinja Ljiljana Šoškić, nakon prelaska na drugu funkciju, ostavila je 400 neriješenih upravnih predmeta koji su morali biti raspoređeni na druge dvije sutkinje u tom referatu. Ali ne zadugo, jer je upravo jedna od njih, sutkinja Jelena Ružičić izabrana za sutkinju Ustavnog suda Crne Gore, čime je prestala da obavlja sudijsku funkciju u Vrhovnom sudu, što je dodatno uticalo na smanjenje broja sudija u ovom sudu i zbog čega je došlo do znatnog opterećenja rada svih sudija, što je za posljedicu imalo opštu reorganizaciju i uključivanje svih sudija u rad vijeća za upravne predmete. Naime, njenih 760 neriješenih upravnih predmeta raspoređeno je na sve sudije koji trenutno postupaju kao sudije Vrhovnog suda. Dakle posljedica navedenih kadrovskih promjena bila je, već pomenuta, preraspodjela 1.300 neriješenih upravnih i građanskih predmeta na ostale sudije Vrhovnog suda, što je zahtijevalo značajnu reorganizaciju rada i uključivanje svih sudija u rad specijalizovanog vijeća za upravne predmete – kazala je predsjednica Vrhovnog suda.

Pavličić očekuje da Skupština Crne Gore, u što kraćem roku, usvoji zakonske izmjene koje je inicirao Vrhovni sud.

Sudstvo gubi kadrovsku bazu

Pavličić naglašava da posebno zabrinjava činjenica da crnogorsko sudstvo postepeno gubi svoju kadrovsku bazu.

- Sve je manje zainteresovanih kandidata za početak profesionalnog razvoja u pravosuđu, od pripravnika, preko sudijskih savjetnika, do kandidata za izbor na sudijsku funkciju u osnovnim sudovima. Takav trend predstavlja ozbiljan rizik za dugoročnu održivost sudskog sistema. Razlozi za to su višestruki, ali među najizraženijima su nedovoljno konkurentan materijalni položaj zaposlenih u sudstvu i zahtjevni uslovi stručnog osposobljavanja. Zbog toga je neophodno sistemski jačati kadrovske kapacitete sudstva, počev od pripravničkog staža i položaja sudijskih savjetnika, pa do izbora sudija- kazala je šefica sudstva.

Problem se preliva na nižestepene sudove

Predsjednica Vrhovnog suda podsjeća da je u više navrata u javnosti, ali i na sjednicama Savjeta za vladavinu prava, ukazivala da problem nedostatka sudija nije pitanje jednog suda, već izazov koji pogađa cjelokupan sudski sistem.

– Naime, iako će okončanjem raspisanih konkursa biti moguće popuniti određeni broj upražnjenih mjesta u Vrhovnom sudu, treba imati u vidu da se sudije ovog suda biraju iz reda najiskusnijih sudija drugih sudova. Time se ne povećava ukupan broj sudija u crnogorskom pravosuđu, već se postojeći kadar preraspoređuje između sudova, pri čemu sudovi iz kojih sudije dolaze ostaju dodatno kadrovski oslabljeni. Na taj način problem se ne rješava, već se prenosi na drugi nivo sudske organizacije – ukazuje Pavličić.